Pripajanje društva s ograničenom odgovornošću, kao jedna od mogućih poslovnih kombinacija, koje u stvari dovodi do prestanaka barem jednog trgovačkog društva koji su njime obuhvaćeni, konstantno se provodi praksi, što dovodi do učestalog broja upita glede tog postupka.
Stoga autori u ovome članku razmatraju bitna pitanja vezana uz računovodstveno-porezni aspekt pripajanja društva s ograničenom odgovornošću, te neka statusno-pravna pitanja.
Uz to se u ovome članku daje ogledni primjer ugovora o pripajanju i primjeri računovodstvenog postupanja pri prijenosu imovine pripojenog društva u društvo preuzimatelja, a na kraju se definira i porezno motrište predmetnog postupka.
1. Uvod
2. Statusno motrište pripajanja društva s ograničenom odgovornošću
3. Računovodstveno motrište pripajanja d.o.o.-a
4. Primjeri računovodstvenog praćenja pripajanja d.o.o.-a
5. Porezno motrište pripajanja
6. Ogledni primjer ugovora o pripajanju
7. Predaja financijskih i poreznih izvješća
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Autor u članku objašnjava poslovanje preddruštva koje nastaje kada osnivači trgovačkog društva (dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću), usvoje statut i preuzmu dionice dioničkog društva ili sklope društveni ugovor). Preddruštvo je posljedica sklapanje jednog od naprijed navedenih akata, a čije sklapanje predstavlja preduvjet za osnivanje i poslovanje budućega trgovačkog društva (dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću).
1. Uvod
2. Pojam preddruštva
3. Djelovanje preddruštva
4. Odgovornost za obveze
5. Imovina preddruštva
6. Prestanak preddruštva
7. Zaključak
Krajem svibnja 2017. donesena je i objavljena Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja na snagu stupa 1. studenog 2017. godine. Riječ je o uredbi Vlade RH za provedbu zakona koja sadržava brojna pravila o primjeni odredaba Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U članku se navode i znatne novine koje se prvotno odnose na jedinice lokalne samouprave, davatelje i korisnike javnih usluga, a kojima se afirmira politika odvojenog predavanja, skupljanja i gospodarenja komunalnim otpadom. Tekst članka sadržava kratak usustavljeni i analitički prikaz relevantnih odredaba Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koji je priređen s gledišta davatelja i korisnika javne usluge, ali i drugih subjekata koji su primarni adresati njezinih pravila.
1. Uvod
2. Osnovni ciljevi donošenja Uredbe
3. Masa (volumen, količina) otpada kao kriterij za izračunavanje cijene javne usluge prema ZOGO-u, Uredbi i sudskoj praksi
4. Pojmovi u Uredbi
5. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgradivoga komunalnog otpada
6. Standardi u sustavu sakupljanja komunalnog otpada, usluge glede otpada i gospodarenje njime
7. Obveze davatelja javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom te obveze korisnika tih usluga
8. Infrastruktura za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
9. Izjava o načinu korištenja javne usluge
Autorica u ovome članku analizira upravljanje rizicima (risk management) na tržištu kapitala – u odnosu na investicijska društva i društva za upravljanje (investicijskim i mirovinskim) fondovima. Upravljanje rizicima obrađuje se na općenitoj razini te se iznosi određenje rizika, koji se ne treba promatrati kao nešto negativno, nego kao spoj nesigurnosti i izloženosti, ali i kao priliku. Analizira se upravljanje rizicima – što je ono, što znači i zašto je važno – te se prikazuju faze procesa upravljanja rizicima.
U članku se naglašava i razlika između upravljanja rizicima i mjerenja rizika (risk measurement) kao jednog od stadija upravljanja rizicima koji je bez sumnje danas. iznimno bitan.
Osobita se pozornost u ovome članku posvećuje korporativnom upravljanju i upravljanju rizicima kao sastavnom dijelu korporativnog upravljanja danas
1. Uvod
2. Rizik, upravljanje rizicima i mjerenje rizika
3. Proces upravljanja rizicima
Europska je komisija na osnovi istraživanja provedenog 2016. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union) koja sadržava zanimljive i aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU-a i država članica. U tom smislu treba promatrati i podjelu obrađenog gradiva na tri glavna poglavlja: opća načela pravednoga i učinkovitoga poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU-u (uključujući političke preporuke). Publikacija je objavljena na engleskom jeziku. Njezina je reprodukcija dopuštena pod uvjetom navođenja izvora.
1. Osnovna načela pravednoga i učinkovitoga poreznog sustava
2. Različitosti nacionalnih poreznih sustava
3. Porezne reforme u EU-u i političke preporuke
Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja a utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, dužni su tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja, plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se na temelju podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, a ne više prema rješenju Porezne uprave. Visina mjesečnog predujma izračunava se na način da se porezna obveza utvrđena godišnjim obračunom, podijeli s brojem mjeseci u kojem se obavljala samostalna djelatnost.
Međutim, utvrđena visina mjesečnog predujma može se i promijeniti tijekom poreznog razdoblja, a na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika. Ako Porezna uprava usvoji zahtjev kojim porezni obveznik traži smanjenje utvrđenog predujma, tada se izdaje rješenje o novoj svoti mjesečnog predujma, s primjenom od prvog dana tekućeg mjeseca kada je podnesen zahtjev za smanjenjem.
Više o navedenom pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Obveza plaćanja predujma poreza na dohodak
3. Oslobođenje od plaćanja predujma za nove porezne obveznike
4. Izmjena mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
5. Slučajevi kada nadležna ispostava PU donosi rješenje za plaćanje mjesečnih predujmova
6. Uplatni račun i obračun zateznih kamata zbog nepravodobno plaćenih predujmova poreza na dohodak
7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Autor u radu analizira Uredbu (EZ) br. 864/2007. Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. godine o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze (Uredbu Rim II) – unifikaciju odredaba europskoga međunarodnog deliktnog prava koja se počinjući od 11. siječnja 2009. godine primjenjuje na području EU-a, osim Danske. Prikaz geneze Uredbe Rim II i razlikovnost njezinih pravnih norma u odnosu prema općim odredbama deliktnog statuta u hrvatskom Zakonu o međunarodnom privatnom pravu iz 1991. (hrvatski ZRS) omogućuje stručnoj pravnoj javnosti sažeti integralni uvid u najvažnije promjene i važeća pravna rješenja nastala u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu ulaskom RH u EU.
1. Uvod
2. Opći pravni okvir Uredbe Rim II
3. Opće poveznice za izvanugovornu odgovornost za štetu
4. Posebna kolizijska pravila za posebne vrste šteta (čl. 5. – 9. Uredbe Rim II )
5. Izvanugovorne obveze iz kvazikontrakata (čl. 10. – 13. Uredbe Rim II)
6. Zajednička pravila i ostale odredbe Uredbe Rim II
7. Zaključak
Trgovci koji posluju s potrošačima dužni su im omogućiti predaju prigovora (žalbe). Autorica u članku pojašnjava koji propisi propisuju obveze trgovaca te na koji sve način potrošači mogu predati prigovor. Također u članku se daje primjer obavijesti koju su trgovci i ugostitelji dužni istaknuti u poslovnom prostoru. Propisi koji reguliraju predaju prigovora (žalbe) potrošača su Zakon o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 41/14. i 110/15., dalje: ZZP), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15. i 121/16., dalje: ZUD) te Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14., 89/14. i 152/14., dalje: ZOPUT).
1. Uvod
2. Podnošenje prigovora potrošača kod trgovaca
3. Prigovori potrošača u ugostiteljskoj djelatnosti
4. Knjiga žalbe kod pružatelja usluga u turizmu
5. Zaključak
Sankcija nedostajanja potrebne forme ugovora (čl. 70. ZOO-a/91)
Ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravni učinak ako iz cilja propisa kojim je određena forma ne proizlazi što drugo
Opasna stvar (čl. 174. ZOO-a/91)
Cesta koja prolazi kroz određeni kanal obližnje rijeke u slučaju prelijevanja vode u taj kanal postaje opasna stvar
Prijeboj (kompenzacija) (čl. 196. ZOO-a/05)
Za prestanak obveze prijebojem ne trži se suglasnost već je dovoljno da jedna strana izjavi drugoj prebijanje tražbina
Povreda prava osobnosti – pravična novčana naknada (čl. 1100. ZOO-a/05)
U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema
Stjecanje bez osnove – kad se može zadržati primljno (čl. 1117. ZOO-a/05)
Primljeni iznos može se zadržati samo u slučajevima kad je neosnovano plaćen iznos na ime naknade štete ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvršena poštenom stjecatelju
Stvarno pravo
Razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom (čl. 49. st. 4. ZV-a)
Kada fizička dioba nekretnine nije moguća razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se civilnom diobom.
Stjecanje prava vlasništva na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici (čl. 9., čl. 35. st. 4. ZV-a)
Na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici ne može se steći pravo vlasništva ako je dio zemljišnoknjižne čestice javno dobro.
Procesno pravni položaj izvanknjižnog suvlasnika stambene zgrade (čl. 372. st. 3. ZV-a)
Izvanknjižni stjecatelj vlasništva ovlašten je valjanim pravnim poslom prenjeti svoje pravo na upis tog prava u zemljišne knjige.
Izvršavanje vlasničkih ovlasti (čl. 36 st. 1., čl. 38. st. 1. ZV-a)
O načinu izvršavanja posjeda odlučuju sami suvlasnici, odnosno oni sporazumno, većinom glasova utvrđuju na koji način će se izvršavati posjed suvlasničke nekretnine i to u razmjeru sa veličinom njihovih suvlasničkih dijelova.
Pravo na zaštitu (čl. 20. st. 2. i čl 22. ZV-a)
Povremeno korištenje nekretnine u tuđem vlasništvu ne može se smatrati mirnim i faktičnim posjedom nekretnine.
Smetanje posjeda cijevi za odvodnju otpadnih voda (čl. 21. ZV-a)
Cijevi za odvodnju otpadnih voda ne mogu biti samostalni predmet posjedovne zaštite.
Stjecanje vlasništva građenjem na tuđem zemljištu je izvorno stjecanje (čl. 388. ZV-a, § 418. OGZ-a i čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima)
Ako vlasnik zemljišta pravnim poslom prenese vlasništvo zemljišta ili pravo građenja na drugoga i taj izgradi zgradu na tom zemljištu, činjenica gradnje neće utjecati na pravo vlasništva ni na zemljištu niti na zgradi.
Zemljišnoknjižno pravo
Upis hipoteke u zemljišne knjige (čl. 40. ZZK-a)
Da bi mogao ostvariti prava koja ima na temelju hipoteke, cesionar tražbine osigurane hipotekom dužan je hipoteku u svoju korist upisati u zemljišne knjige
Nepotpun prijedlog za upis (čl. 109. ZZK-a)
Zemljišnoknjižni sud je ovlašten pozvati predlagatelja nepotpunoga prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis
Ispravak očitih pogrešaka u rješenju o upisu (čl. 116. ZZK-a)
Kad je u pitanju pogreška u brojevima upisana u rješenju, a ne u Zemljišnoj knjizi, na ispravak te pogreške primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku iako je rješenje doneseno u zemljišnoknjižnom p
Obračun PDV-a na isporuke građevinskih usluga u EU. Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama smatra se mjesto gdje se nalazi nekretnina. Ako se nekretnine za koje se obavljaju usluge projektiranja nalaze u drugim državama članicama EU-a, mjesto oporezivanje je u tim drugim državama članicama EU-a i na navedene se usluge ne obračunava hrvatski PDV.
Porezni položaj prodaje građevinskog zemljišta. Isporuka građevinskog zemljišta odnosno zemljišta za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje od strane poreznog obveznika u RH oporeziva je PDV-om po stopi od 25 %. Izvršnim se aktom kojim se odobrava građenje smatra građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično.
Obračun PDV-a kod prodaje dobara na daljinu. Prodaja dobara na daljinu se oporezuje u državi članici u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme, sve dok vrijednost isporuka dobara u državu članicu iz koje je kupac ne prijeđe propisanu svotu tzv. praga isporuke u državi članici odredišta. Kada vrijednost isporuka poreznog obveznika iz jedne države članice prijeđe vrijednost tzv. praga isporuke koji je propisala zemlja članica u koju se otpremaju ta dobra, mjestom isporuke smatra se mjesto u kojemu završava otprema, odnosno država članica odredišta navedene isporuke.
Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor. Pod materijalnim pravima radnika smatraju se sljedeća prava: jubilarna nagrada, regres, uskrsnica, dar djetetu do 15 godina života, darovi u naravi, nagrada za božićne blagdane i druge nagrade.
Izdavanje građevinske dozvole. Građevinska dozvola je dokument odnosno upravni akt, rješenje na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Da bi se pristupilo gradnji građevine, potrebna je pravomoćna građevinska dozvola. Njome se utvrđuje da je glavni odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji. Ujedno se utvrđuje da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
Stupile su na snagu novele Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Novele Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama stupile je na snagu 1. srpnja 2017., a njime se uglavnom mijenjaju određene osnovice pojedinih naknada
Ovrha djeteta. Sintagma ovrha djeteta laički je pojam, a ne zakonski. Ustvari, nije riječ o ovrsi djeteta, nego o ovrsi na temelju pravomoćne sudske odluke na osnovi koje je jedan roditelj obvezan predati dijete drugome i u skladu s kojom roditelj ima pravo na susrete s djetetom u vremenu određenom tom odlukom.
Službeno putovanje direktora. Direktorima (članovima uprave) može se nadoknaditi trošak službenog puta, a u slučaju da nisu u radnom odnosu, isplata troškova podliježe obračunu drugog dohotka.
Nekretnina u smislu PDV-a. Mjestom obavljanja usluge u vezi s nekretninama smatra se mjesto gdje se nalazi nekretnina. Kako bi ispravno mogli odrediti porezni tretman određenih usluga, ključno je utvrditi što se sve smatra nekretninom.
Legitimnost izbora. Ako nije propisan „kvorumom“, legitimnost izbora uvijek je osigurana, bez obzira na to koliko birača glasuje.
Zamjena radnika. Nema zakonske mogućnosti da se radnik zamijeni drugim radnikom makar i za samo dva dana, bez sklapanja ugovora o radu.
