Najvažnija promjena Općega poreznog zakona koja je stupila na snagu s 1. siječnja ove godine tiče se instituta porezne zastare, a to je i predmet razmatranja u ovome članku.
Naime, novim Zakonom ukida se prije svega relativna zastara. Zastara je uređena čl. 108. i 109. Zakona (prema starom OPZ-u institut zastare bio je uređen čl. 94. - 96.). Pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina, računajući od dana kada je zastara počela teći. Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.
1. Uvod
2. Prijelazno razdoblje nakon stupanja na snagu novog OPZ-a
3. Vrste zastare
4. Tko pazi na nastup zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata
5. Učinak zastare
6. Dopustivost poreznog nadzora
7. Zaključak
U ovom članku autorica objašnjava pojam računa u elektroničkom obliku, koje uvjete navedeni račun mora ispunjavati da bi se smatrao računom u elektroničkom obliku i na koji se način navedeni uvjeti mogu ostvariti, a sve u skladu sa Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o PDV-u. Uz to, autorica objašnjava postupke koji se trebaju provoditi u slučaju ispravaka računa u elektroničkom obliku, definira rokove čuvanja računa u elektroničkom obliku te predstavlja Odluku o zaprimanju strukturiranih računa u elektroničkom obliku i pratećih isprava za tijela državne uprave / proračunske korisnike državnog proračuna te njezino značenje.
1. Račun u elektroničkom obliku - pojam
2. Suglasnost za zaprimanje računa u elektroničkom obliku
3. Obvezni sadržaj računa
4. Metode / načini razmjene računa u elektroničkom obliku
5. Ispravak računa u elektroničkom obliku
6. Predočavanje računa u elektroničkom obliku
7. Čuvanje računa u elektroničkom obliku
8. Promicanje primjene računa u elektroničkom obliku
9. Zaključak
U ovom će se članku nastojati objasniti prava koja imaju obrtnici, osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti (odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji i lektori) i ostale osobe (navedene u nastavku članka) nakon što prestanu obavljati svoju djelatnost.
Naglasak će biti na pravima na novčanu naknadu koja se može ostvariti putem HZZ-a i HZZO-a te na pravo na zdravstvenu zaštitu.
1. Uvod
2. Uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu naknadu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
4. Pravo na rodiljnu / roditeljsku naknadu i poštedu od rada
5. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Pravo na štrajk zajamčeno je pravo Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 46/10., 85/10. i 05/14., dalje: Ustav RH) i Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZOR). ZOR-om je propisano da se u slučaju spora, a koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora provesti postupak mirenja. U nastavku članka pišemo o pokretanju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, tijeku postupka mirenja, načinu izbora miritelja te okončanju mirenja u kolektivnim radnim sporovima, a sve na temelju odredaba Zakona o radu te Pravilnika o načinu izbora miritelja i provedbi postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.
1. Radni spor
2. Općenito o mirenju
3. Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima
4. Okončanje postupka mirenja
U sklopu ovoga članka autor obrađuje način i provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih visokoškolskih kvalifikacija u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a koja jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice te postupak priznavanje inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom о priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Cilj je spomenute Direktive poboljšanje pravila važećih sustava priznavanja kvalifikacija te istodobno održanje načela i jamstva slobode poslovnog nastana koja su ugrađena u te sustave.
U ovom će članku biti prikazani i praktični primjeri rješenja koja su donijela nadležna tijela.
1. Uvod
2. Priznavanje inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija u RH
3. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija kojima se uređuje pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u RH
Zaštita na radu je skup postupaka i standarda kojima se s tehničke, zdravstvene, pravne i pedagoške razine propisuje određeno djelovanje radi smanjivanja i izbjegavanja rizičnih pojava, a koje mogu dovesti u opasnost ljudske živote te time ugroziti život i zdravlje osoba na radu i prouzročiti materijalnu štetu na stvarima i sredstvima rada. Stoga autor u članku objašnjava svrhu zaštite na radu, obavljanje poslova zaštite na radu, tko je ovlašten obavljati zaštitu na radu kod poslodavca, ovisno o broju zaposlenih kod poslodavca, te daje tablične prikaze sankcioniranih prekršaja vezanih uz zaštitu na radu.
1. Uvod
2. Obavljanje poslova zaštite na radu
3. Sankcionirani prekršaji vezani uz zaštitu na radu
4. Umjesto zaključka
Autor u članku daje prikaz uvjeta za izaslanje zaposlenih osoba iz država članica Europske unije odnosno Europskoga gospodarskog prostora u Republiku Austriju radi pružanja prijevozničkih usluga, što je uređeno odredbama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (Lohn-und Sozialdumping-Bekämpfungsgesetz,LSD-BG) koji je objavljen u Saveznom službenom listu Republike Austrije (BGBl) I br. 44/2016. od 13. lipnja 2016. godine, te se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine.
1. Uvod
2. Pojam izaslanog radnika prema odredbama Zakona o doprinosima Republike Hrvatske
3. Pojam izaslanja prema odredbama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije (LSD-BG)
4. Što prema Zakonu nije izaslanje
5. Potrebna dokumentacija kod izaslanja radnika u Republiku Austriju
6. Za koje zaposlene osobe, gdje i u kojemu se obliku mora posjedovati propisana dokumentacija
7. Obveza poštovanja odredaba austrijskoga kolektivnog ugovora o minimalnoj plaći
8. Postupak prijave putem formulara ZKO 3 radi izaslanja u Republiku Austriju
9. Obveza izdavanja potvrde A1 za izaslane radnike u djelatnosti prijevoza
10. Postupak izdavanja potvrde A1
11. Uvjeti izdavanja Europske kartice zdravstvenog osiguranja za izaslane radnike
U ovom se članku analizira način određivanja predmeta javne i drugih vrsta (posebno jednostavne) nabave. Riječ je o važnoj temi jer o procijenjenoj vrijednosti nabave, a koja neposredno ovisi o predmetu, ovisi odgovor na pitanje o postojanju obveze provedbe javne nabave prema pravilima ZJN 2016. S obzirom na to analiziraju se pojmovi usluga, roba i radovi kako u kontekstu ZJN 2016 tako i s gledišta ZOO-a koji se u ovoj materiji također primjenjuje, ali i s gledišta drugih mjerodavnih propisa. U članku se posebno obrađuje problematika dijeljenja javne nabave, tj. analiziraju se situacije kada je ona nedopuštena, a kada će biti dopuštena. Analizira se i jedno recentno mišljenje koje je izdalo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta upravo u pogledu definiranja predmeta nabave usluga i njihova razlikovanja prema objektivnome kriteriju koji je propisao ZJN 2016.
1. Uvod
2. Vrijednosni pragovi za javnu nabavu i druge vrste nabava
3. Pravno uređenje načina izračunavanja vrijednosti javne nabave
4. Određivanje predmeta javne nabave
5. Usluge koje su autorska djela kao predmet javne nabave
6. Mješovita nabava i mješoviti ugovori o javnoj nabavi
7. Zaključak
U ovome članku autor na zanimljiv, detaljan i transparentan način pobliže opisuje pravni status odgovornosti člana posade ratnog broda - broda Oružanih snaga RH, njegovo podrijetlo i narav.
Dakle, tema je ovoga članka isključivo kaznena, materijalna i stegovna odgovornost člana posade Oružanih snaga RH.
1. Odgovornost člana posade ratnog broda
2. Materijalna odgovornost
Autorica u članku predstavlja novi alat Europske komisije za otkrivanje zabranjenih sporazuma između poduzetnika (kartela) – anonimni zviždači. Do sada su karteli većinom otkrivani primjenom programa za oslobođenje ili smanjenje kazne (tzv. leniency) na temelju kojega poduzetnici ili pojedinci uključeni u kartel prijave ga, dostave relevantne dokaze i zauzvrat dobiju oslobođenje od kazne ili smanjenje kazne.
Cilj je ovoga članka izložiti novi alat kojim se omogućuje svakom pojedincu da anonimno dostavi informacije o zabranjenom postupanju o kojem ima saznanja, te ga usporediti s postojećim programom za oslobođenje ili smanjenje kazne.
Jednako je tako namjera članka predstaviti još jedan alat kojim se koriste pojedine zemlje za otkrivanje postupanja protivnih propisima o tržišnom natjecanju, tzv. doušnike uz nagradu te skrenuti pozornost na prednosti i nedostatke upotrebe tih instrumenata u praksi suzbijanja kartela.
1. Uvod
2. Anonimni zviždači – novi alat Europske komisije
3. Usporedba anonimnih zviždača s pokajnicima
4. Doušnici uz nagradu
5. Iskustva iz prakse EU-a i drugih zemalja
6. Zviždači u pravu tržišnog natjecanja RH
7. Zaključak
U prošlom broju ovog časopisa predstavljen je prvi dio članka o vezanim poslovima kao obliku zlouporabe vladajućeg položaja, i to na način da je objašnjen pojam vezanih poslova kao jedan od isključujućih oblika zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, te je dana klasifikacija s prikazom oblika vezanih poslova i njihovih učinaka na tržišno natjecanje.
Kako se obilježja vezanih poslova mogu sistematizirati isključivo pomnim proučavanjem odluka EK-a i presuda europskih sudova, drugi dio ovoga članka prikazuje praksu kroz detaljniju analizu odluka EK-a i sudova EU-a te rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u postupcima vezanih poslova.
Na opisani će se način izložiti cjelokupna problematika prakse vezanih poslova kao vrste zlouporabe vladajućeg položaja.
1. Uvod
2. Vezani poslovi u praksi Komisije, Općeg suda i Suda EU-a
3. Vezani poslovi u praksi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
4. Zaključak
Autor: Dina BALINT VUKELIĆ , mag. iur. i univ. spec. oec.
Autor u članku objašnjava obveze trgovačkog zastupnika (dalje: zastupnik) koje proizlaze iz ugovora o trgovačkom zastupanju kojim se pobliže određuje način i opseg ispunjenja glavne obveze zastupnika i ostalih obveza koje proizlaze iz prirode i načina ispunjenja ugovora, te prisilnih zakonskih odredaba. U članku se objašnjavaju i opće odredbe ugovora o nalogu (mandatu) jer se zakonske odredbe podredno primjenjuju i na ugovor o trgovačkom zastupanju.
1. Uvod
2. Obveza posredovanja i zastupanja
3. Skrb o interesima nalogodavca
4. Pridržavanje uputa
5. Dužnost obavješćivanja
6. Čuvanje tajni
7. Vraćanje stvari danih na uporabu
8. Poseban slučaj odgovornosti
9. Zaključak
Autor u ovom članku daje prikaz medijski najavljenih izmjena Zakona o parničnom postupku, s posebnim osvrtom na procesnopravne institute prava na odgovor na žalbu i prava na odgovor na reviziju, te navodi razloge koji idu u prilog da se izmjenama ZPP-a iz istoga normativno eliminiraju procesnopravni instituti prava na odgovor na žalbu i prava na odgovor na reviziju.
1. Vrijedeći normativni okvir
2. Nedostavljanje odgovora na žalbu i odgovora na reviziju protustranci kao apsolutno bitna procesna povreda zbog onemogućavanja raspravljanja pred sudom
3. Neuzimanje u obzir odnosno neocjenjivanje sadržaja odgovora na žalbu i odgovora na reviziju kao apsolutno bitna procesna povreda zbog onemogućavanja raspravljanja pred sudom
4. Razlozi nepotrebnosti procesnih instituta odgovora na žalbu i reviziju
5. Zaključak
Problematika naziva „Teran“ za vino koje se dobiva od istoimene sorte dugogodišnji je i politički i pravni problem koji opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije. Ipak, prvotno je bila riječ o pravnom problemu koji pripada području industrijskog vlasništva EU-a, a posebno se odnosi na zaštićene oznake izvornosti i njihov režim. Dana 19. svibnja 2017. godine EK je usvojio delegirani akt kojim vinarima iz hrvatske Istre kao iznimku od slovenske zaštićene oznake izvornosti dopušta da uz vino naziva „Hrvatska Istra“ naznače i činjenicu da je ono proizvedeno od sorte teran.
U ovome se članku daje kratak prikaz konteksta donošenja, važnosti i sadržaja tog akta koji za vinski sektor u RH, a posebno za vinare iz hrvatskog dijela Istre, ima veliko značenje.
1. Uvod
2. Stanje do donošenja delegiranog akta - ukratko
3. Što donosi Delegirani akt komisije
4. Zaključak
Prodaja cigareta po sniženim maloprodajnim cijenama
Uputa u vezi unosa školjke kao zamjenskog dijela oštećenog motornog vozila
Unos kave iz EU-a
Oporezivanje vatrogasnog vozila
Pisanje napomena na računu u slučaju testnih motornih vozila
Uvoz piva iz treće države i povrat trošarine
Korištenje vozila u promotivne svrhe u RH a koja su registrirana u drugoj državi članici EU-a
Određivanje poreznog statusa proizvoda nektra od mrkve
Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU pri provozu kroz RH i odlasku u BiH
Status trgovca rabljenim motornim vozilima i podnošenje mjesečnog izvješća o obračunatim iznosima posebnog poreza na motorna vozila
Obračunavanje posebnog poreza na motorna vozila u okviru djelatnosti međunarodnog otpremništva
Teretno motorno vozilo N1 kategorije - Renault Clio
Kategorija starodobnih vozila - oldtimer motocikl
Korištenje vozila registriranih u drugoj državi članici EU od hrvatskih državljana na području RH
Obavijest o poreznom statusu motornih vozila Citroën
Uporaba motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU-a na cestama u Republici Hrvatskoj
Kupnja osobnog automobila od diplomata
Vozilo s osam sjedala - plaćanje posebnog poreza na motorna vozila
Olakšice pri unosu motornog vozila za invalide
Primitak energenta na mjestu direktne isporuke uz otpremu krajnjem kupcu
Prenamjena motornog vozila N1 kategorije (teretno) koje nije predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila u vozilo M1 kategorije (putničko) koje je predmet oporezivanja
Određivanje poreznog statusa proizvoda - sladoled s okusom kave
Oštećeno motorno vozilo - utvrđivanje posebnog poreza na motorno vozilo
Obavijest o poreznom statusu motornih vozila OPEL
Porezni status proizvoda MOJITO
Mjesečno izvješće o obračunatim iznosima posebnog poreza na motorna vozila - pogrešno podneseno
Unos automobila u voznom stanju u RH iz Slovenije radi korištenja njegovih dijelova
Stavljanje na tržište dodatka prehrani - šumeće tablete
Stjecanje statusa male destilerije - članovi Udruge su OPG-i i registrirani kao proizvođači
Unos školjke kao zamjenskog dijela oštećenog motornog vozila – dodatno pojašnjenje upute o postupanju
Obavljanja tehničkog pregleda rekonstruirane zgrade i ishođenja uporabne dozvole
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968.
Uporabna dozvola za građevine čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan
Korištenje dijela građevine terminala dio C tijekom rekonstrukcije (zračna luka)
Popis vlasnika nekretnina u glavnom projektu
Potvrđivanju glavnog projekta
Otisak pečata tvrtke izvođača u izjavi izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
Sadržaj glavnog projekta i potreba pribavljanja potvrde glavnog projekta od strane HEP-a kod izdavanja građevinske dozvole za zgradu razvrstanu u 4. skupinu građevina
Sudionici u obveznom odnosu dužni su ispuniti svoju obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje
Stopa ugovornih kamata (čl. 399. ZOO-a/91)
Kad nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu stopu ugovornih kamata, u svakom pojedinom slučaju treba utvrditi dopuštenu visinu stope ugovornih kamata u odnosu na tržišne uvjete u vrijeme sklapanja ugovora
Oblik ugovora o jamstvu (čl. 998. ZOO-a/91)
Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamčenju učinio u pisanom obliku
Kada zastarijevanje počinje teći u slučaju stjecanja bez osnove (čl. 1111. ZOO-a/05)
Zastarijevanje počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze
Pretpostavke odgovornosti za štetu (čl. 1045. ZOO-a/05)
Cesta nije opasna stvar i nema mjesta primjeni odredaba o objektivnoj odgovornosti, već pravna osoba koja je odgovorna za održavanje ceste sigurnom za promet odgovara za štetu po načelu presumirane krivnje
Ništetnost ugovora o kreditu zaključenog s bankom sa sjedištem u inozemstvu (čl. 51. st. 1. ZB-a)
Nije ništetan ugovor o kreditu koji je sklopila strana banka, a koja nije imala odobrenje za pružanje takvih usluga u Republici Hrvatskoj.
Ništetnost sporazuma o osiguranju tražbine (ugovor o kreditu sa stranom bankom) (čl. 51. st. 1. i čl. 52. st. 2. ZB-a u vezi s čl. 322. st. 2. ZOO-a/05)
Kada je sklapanje ugovor o kreditu zabranjeno samo jednoj strani, a nije bilo zabranjeno drugoj ugovornoj strani takva činjenica nema za posljedicu ništetnost ugovora o kreditu niti ništetnost Sporazuma o zasnivanju založnog prava radi osiguranja novčane tražbine iz ugovora o kreditu.
Utvrđivanje ništenosti ugovora o kreditu (čl. 19.k Zakona o potrošačkom kreditiranju)
Ovrha se odgađa do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu.
Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina (čl. 1045. ZOO-a/05)
Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine koja je upisana u zemljišne knjige publicira trećim osobama da se vodi sudski postupak u odnosu na upisanu nekretnini a koji postupak može utjecati na stečena knjižna prava.
Stvarno pravo
Zaštita posjeda (čl. 22. ZV-a)
Sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju u konkretnom slučaju
Zajednička pričuva (čl. 85. ZV-a)
Upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlašten je po zakonu pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)
Nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva dosjelošću
Pravo služnosti (čl. 233. ZV-a)
Na nerazvrstanoj cesti, kao javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ne može se stjecati pravo stvarne služnosti prolaza i provoza
Stjecanje prava vlasništva (čl. 388. ZV-a)
Usmeni ugovor o kupoprodaji nekretnine koji je sklopljen i ispunjen prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima valjan je temelj za stjecanje prava vlasništva
Parnični postupak
Nadležnost sudova (čl. 1. ZPP-a)
Tužbeni zahtjev kojim se potražuje određena suma novca, bez obzira na to s koje pravne osnove je postavljen, predstavlja spor koji ulazi u sudsku nadležnost
Stvarna nadležnost (čl. 17. ZPP-a)
U povodu prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud se može oglasiti stvarno nenadležn
Odricanje prava na godišnji odmor. Ustavno je pravo svakog zaposlenog na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor te se tih prava radnik ne može odreći. Svaki radnik, prema Zakonu o radu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
Menadžer prema Zakonu o radu. Menadžer se definira kao fizička osoba koja radi na ključnim upravljačkim i izvršnim pozicijama u privatnim ili državnim poduzećima, osoba koja kreira i provodi poslovnu politiku. Možemo reći da menadžer predstavlja upravljački kadar. Menadžeri organiziraju i koordiniraju obavljanje radnih zadataka te nadgledaju njihovu provedbu.
Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze na proširenje vatrodojavnog sustava. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u RH obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja.
Obračun PDV-a na osobne automobile iz dugotrajne imovine poduzetnika. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je oslobođenje za isporuke dobara za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza.
Ulazak u sustav PDV-a. „Malim poreznim obveznikom“ u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost smatra se poduzetnik čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kn odnosno od 1. siječnja 2018. godine prag je 300.000,00 kn.
Najdulje trajanje neplaćenog dopusta. Trajanje neplaćenog dopusta u najduljem trajanju nije propisano Zakonom o radu, već se ono može odrediti autonomnim aktom poslodavca
Stupio je na snagu novi Zakon o procjeni učinka propisa. Novi je Zakon o procjeni učinka propisa stupio na snagu 13. svibnja 2017. godine, a njime se uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa i način savjetovanja s javnošću u tom postupku.
Otkaz za vrijeme bolovanja. Zakon ne predviđa nemogućnost otkazivanja ugovora o radu radniku za vrijeme bolovanja.
Izvanredni otkaz u otkaznom roku. Izvanredni otkaz ugovora o radu moguć je i u otkaznom roku.
Neimovinska šteta - nasljeđivanje prava na naknadu. Sama se neimovinska šteta ne odražava na imovinu oštećenoga, a pravo na pravičnu novčanu naknadu je strogo osobno pravo oštećenoga, koje se ipak može naslijediti pod zakonom utvrđenim uvjetima.
Donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, ali rok za dostavu otkaza nije propisan.
