Likvidacija društva s ograničenom odgovornošću, kao zadnji stadij postojanja takva društva, u posljednjih se nekoliko godina učestalije pojavljuje u odnosu na prethodno razdoblje, što dovodi do povećanog broja upita glede tog postupka.
Autori u ovome članku stoga razmatraju bitna pitanja vezana uz računovodstveno-porezni aspekt likvidacije navedenog društva, te neka statusno-pravna pitanja.
1. Uvod
2. Likvidacija trgovačkih društava – općenito
3. Razgraničenje instituta
4. Ključni subjekti likvidacije
5. O provedbi likvidacije
6. Računovodstveno i porezno motrište d.o.o.-a u likvidaciji
7. Sastavljanje financijskih i poreznih izvješća za društvo u postuku likvidacije na primjeru iz poslovne prakse
8. Učinak prestanka društva
9. Nastavljanje društva
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Europska je komisija 2014. godine izradila Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom. Prijedlog direktive uvodi Societas Unius Personae (SUP), podvrstu društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom.
SUP ne predstavlja novi nadnacionalni oblik trgovačkog društva. Od država članica traži se omogućiti neposrednu elektroničku registraciju osnivanja SUP-a uz primjenu predloška instrumenta o osnivanju SUP-a i prijave za registraciju.
Budući da su države članice imale primjedbe na pojedine odredbe tog Prijedloga, 2015. godine Vijeće Europske unije izradilo je kompromisni Prijedlog direktive. On u znatnoj mjeri mijenja sadržaj Komisijina Prijedloga iz 2014. godine.
O svemu detaljnije autori iznose u nastavku ovoga članka.
1. Uvod
2. Pregled zakonodavnih aktivnosti organa europske unije u uređenju društava s ograničenom odgovornošću
3. Reforme nacionalnih zakonodavstava država članica
4. Prijedlog direktive o društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom
5. Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Dionis JURIĆ Sonja MARINAC , dipl. iur.
Autori u članku obrađuju odgovornost odvjetnika za due diligence, a pojam znači detaljno upoznavanje, preispitivanje i vrednovanje svih aspekata poslovanja društva, uključujući procjenu koristi, obveza i odgovornosti vezanih uz potencijalno ulaganje u društvo, s tim da nakon provedenog due diligencea ulagatelj raspolaže informacijama o vrijednosti ciljnog društva na temelju kojih donosi odluku o transakciji.
1. Uvod
2. Odvjetništvo kao profesija
3. Obvezno osiguranje odvjetnika
4. Standard dužne pažnje odvjetnika
5. Pojam due diligence
6. Odvjetnici u due diligenceu
7. Odgovornost odvjetnika za izvješće due diligence
8. Zaključak
Autori: Mr. sc. Branko SKERLEV , dipl. iur. Zvonimir BUZATOVIĆ , mag. iur.
Autor u ovome članku razmatra institut priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova revizije, općenito, te u svjetlu relevantnih odredaba Pravilnika o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova revizije.
1. Uvod
2. Općenito o revizoru
3. Priznavanje inozemne kvalifikacije
4. Pokretanje postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije
5. Provedba postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije
6. Provjera kompetentnosti
7. Program provjere kompetentnosti i ispitni rokovi
8. Rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije
9. Naknada za provedbu provjere kompetentnosti
10. Zaključak
Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, uz prikaz aktualne sudske prakse, razmatra bitna pitanja vezana uz dokazna sredstva u sporovima za zaštitu od uznemiravanja / diskriminacije odnosno u sporovima za zaštitu od mobinga.
1. Uvod
2. O medicinskom vještačenju
3. Pravo na naknadu štete bez provedbe medicinskog vještačenja
4. Provedba financijskog vještačenja
5. Odlučivanje po slobodnoj ocjeni
6. Korištenje videonadzora kao dokaz
7. Praksa Europskog suda za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o nadzoru radnika bez njegova pristanka
8. Analiza postojećega pravnog okvira i sudske prakse o (ne)zakonito pribavljenom dokazu
9. Koji su dokazi dokazi pribavljeni na nezakoniti način
Autor u članku navodi koje sve obveze ima poslodavac u odnosu na zaštitu na radu, zaštitu osobnih podataka i za zbrinjavanje otpada, prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst, dalje: ZZOP), prema Zakonu o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14. i 154/14. – dalje: ZZR), i prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Nar. nov. br. 94/13., ZOGO).
1. Uvod
2. Zaštita osobnih podataka
3. Zaštita na radu
4. Zbrinjavanje otpada
Uredbom Vlade RH od 25. svibnja 2016. godine u naš se pravni poredak prenosi čl. 4. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika.
Osim toga, mobilnost radnika u EU-u relativno je slaba, a brojne su pravne i administrativne prepreke na koje radnici nailaze.
1. Uvod
2. Promicanje jednakog postupanja
3. Direktiva europskog parlamenta i vijeća o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika
4. Dužnost država članica
5. Područje primjene
6. Zaštita prava
7. Zaključna razmatranja
Stručnost, službenička etika i poštovanje zakona opći su preduvjeti da bi inspektor Porezne uprave mogao službene radnje obavljati pravilno, nepristrano i zakonito. Ispunjavanje tih preduvjeta ne osigurava nepristrano postupanje u svakom slučaju. Povezanost inspektora s poreznim obveznikom ili predmetom postupka može biti tolika da opravdano može pobuditi sumnju u njegovu nepristranost. Stoga autor u članku objašnjava postupak izuzeća poreznog inspektora, iznoseći sudsku praksu i navodeći primjere donošenja zaključaka.
1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Porezni nadzor
4. Izuzeće u poreznom nadzoru
5. Zaključak
Cilj je ovog članka analizirati i objasniti vezane poslove kao specifični načini zlouporabe vladajućeg položaja kojemu poduzetnici u vladajućem položaju znaju pribjegavati s ciljem istiskivanja tržišnih takmaca s tržišta.
Pritom će se odrediti načini razlikovanja zlouporabne prirode vezanih poslova u odnosu na učestalu praksu prodaje roba kojima poduzetnici nastoje stvoriti uštede glede zajedničke proizvodnje i zajedničke distribucije te nastoje poboljšati kvalitetu.
U dva će se dijela nastojati izložiti cjelokupna problematika prakse vezanih poslova kao vrste zlouporabe vladajućeg položaja, a čija se obilježja mogu sistematizirati isključivo pozornim proučavanjem odluka EK-a i presuda Europskih sudova.
U ovome (prvom) dijelu ovoga članka objasnit će se pojam vezanih poslova kao jednog od isključujućih oblika zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, te će se dati klasifikacija s prikazom načina vezanih poslova i njihovih učinaka na tržišno natjecanje.
1. Uvod
2. Vezani poslovi u skladu s ugovorom o funkcioniranju Europske unije
3. Zaključak
Autor: Dina BALINT VUKELIĆ , mag. iur. i univ. spec. oec.
U broju 4/17. ovog časopisa objašnjena su sredstva pojačanja obveznog odnosa (ugovora) koji predstavljaju institute kojima se pojačava sigurnost ispunjenja dužnikove obveze i kojim se osigurava neopravdan odustanak od ugovora, s tim da su detaljno objašnjeni: jamstvo, ugovorna kazna (penal), zatezne kamate, kapara, odustatnina te pravo zadržanja, dok se u ovom članku detaljno objašnjava založno pravo kao sredstvo za pojačanje ugovora.
1. Uvod
2. Predmet založnog prava
3. Vrste založnog prava
4. Umjesto zaključka
Upravni je spor poseban sudski postupak, gotovo u cijelosti uređen odredbama specijalnoga postupovnog zakona. Taj zakon sadržava neke institute koje drugdje ne nalazimo. Autorica u ovome članku piše o jednom od njih – o zainteresiranoj osobi.
1. Uvodna napomena
2. Pojam
3. Zakonsko određenje
4. Iz sudske prakse (uz dodatno zapažanje)
5. Umjesto zaključka
U časopisu PiP, br. 4/17, objavljen je prvi dio članka „Načelo materijalne istine u upravnim stvarima u uvjetima primjene europskog prava (I).“ U nastavku slijedi II. dio članka u kojem se detaljno analiziraju svrha i podrijetlo tog načela, postavljajući dvojbu u pogledu njegova shvaćanja i primjene u aktualnoj hrvatskoj upravnoj praksi, koji se, pod utjecajem pravnog nasljeđa iz bivšeg sustava, ne temelje i nisu u skladu s ovlastima i zahtjevima iz važećih propisa, te time onemogućuju ostvarivanje prava na temelju nacionalnih i europskih propisa.
Autorica daje prikaz sa sjednica odjela i sjednica svih sudaca Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske (dalje: VUSRH), navodeći mjerodavne odredbe Zakona o sudovima koji su bili na snazi od 1. siječnja 2012. godine, jer im je određeno o čemu se razmatra na sjednicama sudskih odjela odnosno na sjednicama sudskih odjela pojedinog suda te koga obvezuju pravna shvaćanja prihvaćena na sjednicama. Autorica u članku navodi i zaključke o pravnim shvaćanjima sa sjednica odjela i sa sjednica svih sudaca VUSRH-a.
1. Uvod
2. Mjerodavni zakoni o sudovima
3. Zaključci o pravnim shvaćanjima
Autor u članku navodi ovlasti i dužnosti sudskog ovršitelja prilikom provedbe ovršnih radnji na pokretninama ovršenika, mjere koje sud može odrediti prema osobi koja ometa provedbu ovrhe odnosno prema osobi koja ometa sudskog ovršitelja u radu. U članku se također obrazlaže koja je sredstva prisile moguće primijeniti u ovršnom postupku i kako te rad sudskog ovršitelja uz prisutnost policije.
1. Uvod
2. Rad sudskog ovršitelja
3. Ometanje sudskoga ovršitelja u radu
4. Stvari koje ne mogu biti predmetom ovrhe
5. Nekretnine izložene ovrsi
6. Uredovanje sudskog ovršitelja
7. Provedba ovrhe uz asistenciju policije po nalogu sudskog ovršitelja
8. Sredstva prisile
Neresorbirajući kirurški konac – primjena stope PDV-a od 5 %
Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada
III. Porez na dohodak
Neoporeziva svota stipendije koju rezidentu RH isplaćuje mađarsko trgovačko društvo
Porezni položaj subvencije studentima za smještaj u studentskom domu
Uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
Ispunjavanje obveznih podataka u putnim nalozima
Početak i prestanak utvrđivanja poreza i prireza na dohodak ostvarenog od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova
Volonterska naknada i novčana nagrada za natjecanje
1. Volonterska naknada
2. Novčana nagrada za natjecanje
Oporezivanje primitaka isplaćenih po osnovi ugovora o osnivanju prava služnosti
IV. Porez na dobitak
Primjena olakšice za reinvestiranu dobit
Otpisi nenaplativih potraživanja
Porez po odbitku pri isplati dividendi
V. Drugi porezi, pristojbe i davanja
Članak 25. st. 3. Općega poreznog zakona - ugovor o ustupu
Mišljenje o primjeni Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu
Porezni tretman nasljeđivanja poslovnih udjela
Trošarinski propisi kod korištenja električne energije u procesu kogeneracije
Pobojni ugovor – prestanak prava na poništaj (čl. 33.5 Zoo-a/05)
Prvo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti
Tražbina naknade štete – početak roka zastare (čl. 376. ZOO-a/91)
Rok zastare tražbine naknade uzrokovane štete počinje teći danom oštećenikovog saznanja za štetu i osobu koja je štetu učinila
Kupoprodaja s obročnim otplatama cijene (čl. 468. ZOO-a/05)
Nakon isplate početne otplate prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac dođe u zakašnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate, koje čine najmanje osminu cijene
Pretpostavke odgovornosti za štetu (čl. 1045. ZOO-a/05)
Neka je djelatnost opasna samo onda kad u njezinom redovitom tijeku, već po samoj njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi i imovina, tako da to ugrožavanje iziskuje povećanu pažnju osoba koje obavljaju tu djelatnost
Odgovornost za štetu od neosiguranog vozila (čl. 91. ZO-a)
Vlasnik vozila koji nije osigurao vozilo od automobilske odgovornosti, kojim je nanesena šteta – odgovara solidarno s vozačem koji je upravljao vozilom Hrvatskom uredu za osiguranje koji je naknadu te štete isplatio oštećenoj osobi
Naknada štete zbog dugotrajnosti postupka (čl. 13. Zakona o sustavu državne uprave)
Republika Hrvatska odgovara za štetu po načelu uzročnosti (objektivna odgovornost) a koja nastane zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave, a što se odnosi kako na rad upravnih tako i sudskih tijela.
Stvarno pravo
Zahtjev za zabranu uznemiravanja u vršenju vlasničkih prava na nekretnini (čl. 167. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
Raspolaganje javnim dobrom je ništavo i na javnom dobru se ne može steći pravo vlasništva.
Pravo korištenja na nekretnini koja nije privedena svrsi (članak 53. Zakona o građevinskom zemljištu)
Raniji korisnik kojem je prestalo pravo korištenja ne stječe ponovno pravo korištenja samim time što je to pravo izgubio novi korisnik.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelovima zemljišno knjižnih čestica (čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 10. Zakona o zemljišnim knjigama)
Kada tužitelj zahtjeva utvrđenje prava vlasništva dosjelošću točno određenog dijela nekretnine, tada on ne može biti utvrđen suvlasnikom određenog idealnog dijela nepodijeljene nekretnine.
Stjecanje prava vlasništva gradnjom na tuđem zemljištu (čl. 368. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, & 418. Općega građanskog zakonika)
Tužitelj se ne može smatrati poštenim posjednikom ako je znao da gradi na tuđem zemljištu.
U pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar. (čl. 37. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
Za stjecanje suvlasništva ne postoje posebne pravne osnove različite od onih na temelju kojih se stječe pravo vlasništva.
Svim suvlasnicima stambene zgrade pripada pravo na suposjed stvari, dok se ne donose odluka da će međusobno podijeliti posjed stvari. (čl. 42. st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
Suvlasnik stambene zgrade ovlašten je štiti svoj suposjed od drugih suvlasnika ako je potpuno isključen od dotadašnjeg suposjeda stvari.
Stjecanje prava vlasništva društvenih poduzeća –pretvorba društvenih poduzeća (čl. 390a. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
Trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društv
Industrijski dizajn. Dizajnom se naziva vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, osobito crta, kontura (obrisa), boja, oblika, teksture i/ili materijala samoga proizvoda i/ili njegove ornamentacije.
Podatci koji se ne smiju tražiti od radnika. Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto poslodavac ne smije tražiti od radnika one podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
Mjesto oporezivanja pristupa sajmu nautike. Mjesto obavljanja usluga pristupa izložbama i sajmovima te pomoćnih usluga u vezi s tim pristupom, obavljenih poreznom obvezniku, smatra se mjesto gdje se ta događanja stvarno zbivaju.
Priznavanje pretporeza prilikom početnog ulaganja. Pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a koji se može odbiti, ali se moraju zadovoljiti ostali uvjeti propisani Zakonom o porezu na dodanu vrijednost.
Primjena porezne stope na obroke u okviru smještaja. Od 1. siječnja 2017. promijenile su se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojima su propisane isporuke koje podliježu sniženim stopama PDV-a.
Lokalna i područna samouprava. Temeljna je svrha jedinica lokalne samouprave da se u njima neposredno ostvaruju potrebe građana iz lokalnoga djelokruga, u pravilu bez izravnoga djelovanja državne vlasti, a na temelju načela o neposrednom odlučivanju građana o svojim potrebama u okviru jedinice lokalne samouprave.
Načelo razmjernosti. Načelo razmjernosti može biti osnova osporavanja i ocjene zakonitosti pojedinačne odluke javnopravnog tijela.
Određivanje naknade za ekspropriranu nekretninu. U postupku određivanja naknade za ekspropriranu nekretninu prema prijašnjim propisima u kojima nije donesena pravomoćna odluka o naknadi, naknada se određuje prema stanju nekretnine u vrijeme eksproprijacije, ali prema tržišnoj vrijednosti u vrijeme utvrđivanja naknade. Prijašnjem vlasniku pripada pravo na zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o naknadi.
Susjedski odnosi. U postupku provedbe mjera za zaštitu od buke u ugostiteljskom objektu, susjed ima svojstvo stranke neovisno o daljnjem postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
