U ovom se članku razmatra upravni ugovor uređen pravilima OPZ-a. Prvotno se analiziraju njegovi subjekti, sklapanje i učinci, ali i neke druge pravne situacije i pitanja koji s njime stoje u uskoj vezi. Na poseban se način analiziraju učinci upravnog ugovora sklopljenog prema OPZ-u, i to kako oni koji su izrijekom predviđeni tako i oni koji nisu predviđeni, ali su povezani s tim institutom te će se redovito pojavljivati u pravnoj praksi. Napokon, u ovome će se radu preispitati neka shvaćanja o upravnim ugovorima u RH, osobito problematika izraženoga javnog interesa koji je povezan s njihovim sklapanjem te održivost koncepcije upravnog ugovora u poreznom pravu, ali i hrvatskome pravnom poretku u cjelini.
1. Uvod
2. Subjekti upravnog ugovora prema OPZ-u i njegova svrha
3. Javni interes i porezna tajna glede upravnog ugovora prema OPZ-u
4. Prijedlog i odlučivanje o prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora
5. Sklapanje upravnog ugovora
6. Nadzor sklapanja i izvršavanja upravnog ugovora
7. Najvažniji pravni učinci sklapanja upravnog ugovora prema OPZ-u
8. Zaključna razmatranja
Autori: Doc. dr. sc. Ivan MILOTIĆ Terezija MARIĆ , dipl. iur.
Prodaja dobara stranih poreznih obveznika na teritoriju neke druge države članice EU-a načelno se oporezuje u državi članici EU-a u kojoj se dobra isporučuju. Neke su zemlje članice EU-a u tome dijelu uvele pojednostavljenje i ne traže od stranih poreznih obveznika registraciju za potrebe PDV-a kada ti porezni obveznici samo kupuju i prodaju dobra drugim poreznim obveznicima na njihovim područjima. Autorica u članku daje primjere kupnje i prodaje dobara hrvatskih poreznih obveznika na području drugih država članica EU-a.
1. Definiranje mjesta isporuke dobara
2. Prodaja dobara u drugim državama članicama EU-a osobama koje nisu porezni obveznici
3. Prodaja dobara u drugim državama članicama EU-a osobama koje su porezni obveznici
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Hrvatski je sabor 2. prosinca 2016. godine donio Paket zakona iz porezne reforme (Nar. nov., br. 115/16).
Ukupno je obuhvaćeno 16 zakona sa 773 članka. Jedan je od ciljeva porezne reforme održiv i jednostavan porezni sustav. U tom je smislu usvojen i novi Opći porezni zakon.
Cilj je ovoga članka usporednim pregledom članaka novog i starog OPZ-a olakšati rad svim djelatnicima koji će primjenjivati OPZ u svome radu.
1. Uvod
2. Struktura OPZ-a
3. Usporedni pregled članaka novog i starog OPZ-a
4. Zaključak
U sustav velikoga broja pojačanja ugovornoga obveznopravnog odnosa ubraja se i pravo pobijanja pravnih radnja dužnika, kojima on onemogućuje, smanjenjem svoje imovine, da vjerovnik ostvari svoju tražbinu.
Dok veliki broj takvih pravnih sredstava za pojačanje obveznopravnog odnosa može postojati samo ako je to ugovoreno, ovaj način pojačanja odnosno osiguranja ostvarenja tražbine proizlazi izravno iz zakona (Zakona o obveznim odnosima i Stečajnoga zakona).
Zakonski propisi o tome, osobito oni iz Stečajnoga zakona, formulirani su ne baš na jednostavan način, pa se nameće potreba njihova tumačenja.
Osim toga, pobijanje pravnih radnja dužnika izvan stečaja i onih u stečaju, iako imaju u biti istu osnovu i cilj, u mnogim se detaljima razlikuju.
Autor u članku obrađuje neke razlike između pobijanja pravnih radnja dužnika izvan stečaja i onih u stečaju koje proizlaze iz različite pravne naravi vjerovnika i dužnika u oba slučaju uz prikaz sudske prakse.
1. Uvod
2. Pobijanje pravnih radnja dužnika izvan stečaja – komparativno i u stečaju
3. Pretpostavke pobijanja
4. Besplatna (bezteretna) raspolaganja
5. Pobijanje pravne radnje dužnika tužbom
6. Pobijanja pravnih radnja dužnika u stečaju
7. Stečaj potrošača
8. Pretpostavka za pobijanje pravnih radnja stečajnoga dužnika
9. Općenito o razlikama između pobijanja pravnih radnja izvan stečaja i u stečaju
10. Zaključak
Ulaskom RH u EU počela su se primjenjivati brojna nova pravila pa i uredbe iz područja građanskoga parničnog postupka, pri čemu je odmah uočeno da se iste odnose samo na sudove i taksativno nabrojena tijela, ali među njima nema javnih bilježnika i rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Zbog toga su Europskom sudu postavljena dva prethodna pitanja, kako bi se u sudskoj praksi izbjegle sve daljnje dvojbe.
Europski je sud 9. ožujka 2017. godine odgovorio u tim predmetima da se javni bilježnici u RH, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave”, ne mogu se smatrati „sudom” ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima.
Stoga autorica u ovome članku ukratko analizira predmetne odluke, navodeći daljnja pitanja koja se nameću te daje moguća rješenja.
1. Uvodne napomene
2. Predmet C-484/15
3. Predmet C-515/15 pitanje nadležnosti javnih bilježnika
4. Predmet C-515/15 - pitanje što se smatra građanskom stvari
5. Završne napomene
Autorica u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra institut nadomještanja suglasnosti za otkaz ugovora o radu, kako s normativnog motrišta tako i u svjetlu recentne sudske prakse.
U časopisu Pravo i porezi, br. 1/17, objavljen je članak o sistematizaciji poslova tajnika u školskim ustanovama.
U ovome broju našega časopisa autor daje osvrt na Zakon o izmjeni i dopuni zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Nar. nov., br. 7/17.) koji je stupio na snagu 26. siječnja 2017. godine.
Autor će u članku uputiti na zakonske pretpostavke za izbor i imenovanje ravnatelja osnovnoškolske ustanove u skladu s brisanjem “indikativnog“ čl. 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je na snazi od 30. prosinca 2014. godine.
Slijedom toga, u ovome će se članku skrenuti pozornost na nužnost određivanja objektivnih kriterija za odabir najboljih kandidata za ravnatelje te potrebu da im se osigura mogućnost stjecanja ravnateljskih kompetencija kroz programe osposobljavanja te kontinuirano praćenje uspješnosti njihova rada i stečenih ravnateljskih kompetencija.
1. Uvod
2. Formalni uvjeti za izbor ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove
3. Izbor ravnatelja - normativni okvir
4. Imenovanje ravnatelja
5. Problematika položaja i statusa ravnatelja danas - temeljna pitanja i problemi s kojima se suočavaju ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova
6. Pokušaji licenciranja ravnatelja u RH
7. Pogled pro futuro - licenciranje budućih ravnatelja
8. Pogled pro futuro - projekt: “ravnatelj: profesija i kvalifikacija, a ne funkcija“
Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, potkrijepljeno recentnom sudskom praksom, razmatra aktualna pitanja vezana uz tumačenje nepoštenih odredaba potrošačkog ugovora.
1. Uvod
2. Mjerodavno pravo i praksa
3. Sadržaj Direktive 93/13/EEZ
4. Zakon o zaštiti potrošača
5. Zakon o obveznim odnosima
6. Tumačenje Direktive u praksi suda EU-a
7. Postupak Ustavnog suda RH u slučaju „franak“
8. Završne napomene
Oglašavanje u Republici Hrvatskoj uređeno je posebnim zakonima, stoga autor u članku razmatra normativno uređenje reklamiranja bankarskih usluga, turističkih usluga, ugostiteljskih usluga, usluga poreznog savjetovanja, reklamiranje igara na sreću i drugih usluga poput posredovanja u prometu nekretninama, potrošačkog kreditiranja i audiovizualnih djelatnosti.
1. Uvod
2. Ustavni temelji
3. Usluge u području bankarstva
4. Usluge u području osiguranja
5. Reklamiranje turističkih usluga
6. Reklamiranje ugostiteljskih usluga
7. Reklamiranje porezno-savjetodavnih usluga
8. Reklamiranje igara na sreću i nagradnih igara
9. Reklamiranje drugih usluga
Autorica u članku objašnjava institut razvrgnuća suvlasničke zajednice koji je intrigantan kako u pravnom i socijalnom smislu tako i u smislu međuvlasničkih odnosa, točnije međuljudskih odnosa. Kako je logično da nema razvrgnuća suvlasničke zajednice ako ne postoji suvlasništvo, autorica objašnjava suvlasništvo, a potom načine razvrgnuća i pravne učinke razvrgnuća suvlasničke zajednice, uz navođenje relevantne sudske prakse.
1. Uvod
2. Institut razvrgnuća suvlasničke zajednice
3. Zakonske odredbe
4. Načini razvrgnuća
5. Troškovi razvrgnuća
6. Pravni učinci razvrgnuća
7. Razvrgnuće kada je jedan od suvlasnika RH
8. Sudska praksa
9. Zaključak
Autorica u članku iznosi osnovna obilježja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, njihovim bitnim sastojcima, o pravima i obvezama ugovornih stanaka te o novoj poreznopravnoj prirodi, uz prezentaciju oglednih primjera obaju ugovora. Upućuje također na razliku u međusobnim pravima i obvezama ugovornih stranaka ovisno o tome je li riječ o ugovoru o doživotnom uzdržavanju ili ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju.
1. Uvod
2. Temeljna obilježja ugovora
3. Ugovorne strane
4. Ogledni primjeri ugovora
5. Raskid ugovora
6. Porez na promet nekretnina od 1. siječnja 2017. godine
7. Zaključak
Autor u članku objašnjava sredstva pojačanja obveznog odnosa (ugovora) koji predstavljaju institute kojima se pojačava sigurnost ispunjenja dužnikove obveze i kojima se osigurava neopravdan odustanak od ugovora, s tim da će do primjene određenog instituta pojačanja ugovora doći ako su ga stranke izričito ugovorile, dok se određeni instituti primjenjuju po sili zakona (ex offo). Pojačanje obveznog odnosa može biti osobno ako se netko treći uključuje u obvezu osim dužnika ili stvarno ako se ugovorni odnos pojačava davanjem stvari ili novca.
U ovom broju časopisa objavljujemo prvi dio članka u kojem autorica razmatra historijsku uvjetovanosti te opravdanosti načela materijalne istine u hrvatskom upravnom pravu u postojećim uvjetima europskog prava, s posebnim aspektom na postupovnu autonomiju nacionalnih pravnih sustava i europske ovlasti u pogledu primjene odredaba nacionalnog prava, kao obvezu koja proizlazi iz europskog prava u odnosu na suce, državne službenike i sve druge primjenjivače europskog prava na nacionalnoj razini u pogledu razumijevanja i primjene europskih odredaba u nacionalnim uvjetima, odnosno u pogledu utvrđivanja sadržaja i smisla normi koje se trebaju primijeniti u konkretnim predmetima.
1. Uvod
2. Historijska uvjetovanost te opravdanosti načela materijalne istine u hrvatskom upravnom pravu
3. Uvjeti europskog prava
4. Umjesto zaključka
Autor u članku razmatra zakonske uvjete potrebne za premještaj službenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, posebne vrste premještaja i vrste postupaka premještaja. U članku se također navode uvjeti potrebni za premještaj državnih službenika unutar državnih tijela te uvjeti za upućivanje službenika na rad izvan državne službe, odnosno izvan državne službe, te uvjeti za premještaj po potrebi službe iz lokalne službe odnosno javne službe u državnu službu.
1. Uvod
2. Premještaj službenika
3. Umjesto zaključka
Autori u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatraju problematiku stjecanja vlastitih dionica u našem pravnom sustavu, osobito u svjetlu normativnih akata novijeg datuma.
1. Uvod
2. Pretpostavke za stjecanje vlastitih dionica
3. Stjecanje vlastitih dionica bez ovlasti glavne skupštine
4. Ovlast glavne skupštine za stjecanje vlastitih dionica
5. Ograničenja stjecanja vlastitih dionica
6. Ništetnost obveznopravnog posla, valjanost stjecanja
7. Stjecanje vlastitih dionica putem trećih
8. Trgovanje na temelju povlaštenih informacija
9. Zaključak
Autori: Mr. sc. Branko SKERLEV , dipl. iur. Zvonimir BUZATOVIĆ , mag. iur.
Prijevoz putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prometu temelji se na licenciji koju je potrebno ishoditi da bi se takav prijevoz mogao obavljati na legalan način, stoga se u članku navode vrste licencija za prijevoz putnika i tereta, koje uvjete mora ispuniti fizička ili pravna osoba za dobivanje licencije za unutarnji prijevoz, postupak izdavanja licencije, ogledni primjer zahtjeva za izdavanjem licencije za unutarnji prijevoz u cestovnom prometu, dužnosti domaćeg prijevoznika u vezi s licencijom te privremeno i trajno ukidanje licencije.
1. Uvod
2. Vrste licencija u unutarnjem cestovnom prometu
3. Tko i pod kojim uvjetima može dobiti licenciju za unutarnji prijevoz
4. Postupak izdavanja licencije
5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ivan PAVLIČEVIĆ , dipl. oec. i ing. cest. prom.
Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU u RH – korisnik fizička osoba s prebivalištem u RH
Prepakiravanje i povrat sitno rezanog duhana inozemnom kupcu
Motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU – koristi fizička osoba s prebivalištem u RH
Komercijalni prijevoz u rasutom stanju energenta tarifnih oznaka KN 2710 19 99
Posebni porez na rabljeni motocikl prema deprecijacijskoj tablici
Proizvodnja likera - alkoholna baza nabavljena od proizvođača s plaćenom trošarinom
Posebni porez na rabljene quadove
Plaćanje posebnog poreza na motorna vozila prilikom preseljenja u Republiku Hrvatsku
Obveze proizvođača sirupa
Popis zaliha e-tekućina - najkasnije do 31. siječnja 2017. godine
Oslobođenje od obveze označavanja alkohola i alkoholnih pića
Usklađivanje podataka o izvozu / iznosu vozila iz Republike Hrvatske
Obračun trošarine na e-tekućine te obveza popisa zaliha
Uputa o posebnostima zastupanja trošarinskih i poreznih obveznika u vezi s uporabom sustava elektroničke razmjene podataka za podnošenje trošarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza (sustava e-trošarine)
Uvodne odredbe
Postupak opunomoćivanja – uporaba g2b servisa carinske uprave
Opoziv punomoći
Odgovornost
Primjena upute
Obračun trošarine na e-tekućine te obveza popisa zaliha - pojašnjenje
Obveza registracije kao proizvođača trošarinskih proizvoda – proizvodnja octa i likera od meda u komercijalne svrhe
Trošarinsko skladište u zračnoj luci – označavanje alkohola i alkoholnih pića
Odluka o izboru najpovoljnije ponude (čl. 33. ZOO-a/91)
Predmet pobijanja ili utvrđenja ništetnosti može biti ugovor koji je sklopljen nakon donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, ali ne i navedena odluka
Rok za podnošenje obiteljske paulijanske tužbe (čl. 71. ZOO/05)
Obiteljska paulijanska tužba može se podnijeti u roku od tri godine od dana poduzimanja radnje, odnosno od dana kada je trebalo poduzeti propuštenu radnju
Pravo na naknadu štete (čl. 262. ZOO-a/91)
Kad dužnik ne ispuni obvezu, vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je uslijed toga pretrpio
Ništetni ugovori (čl. 322. ZOO-a/05)
Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako zakonom nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice
Odgovornost države za nepravilan rad tijela državne uprave (čl. 13. ZSDU-a)
Eventualne pogreške koje tijelo državne uprave ili tijelo s javnim ovlastima počini u primjeni postupovnog ili materijalnog prava i koje su ispravljene u odgovarajućem sustavu pravnih lijekova ne predstavljaju nezakonit ili nepravilan rad tih tijela
Pobojnost pravnih poslova - pravni posao sklopljen u zabludi (čl. 284. st. 1. ZOO/05)
Prijevara postoji kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora
Opća – generična punomoć (čl. 315. st. 2. i 3. ZOO/05 i čl. 53. Zakona o zemljišnim knjigama)
Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje
Naplatom iznosa koji nije određen u ovršnoj ispravi, stjecatelj je nedvojbeno imao saznanja da je primio nešto što mu ne pripada
Isporuka toplinske energije (čl. 42. st. 1. Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom)
Kupac toplinske energije u obvezi je izvijestiti distributera toplinske energije o promjenama koje su od utjecaja na međusobne ugovorne odnose
Stvarno pravo
Smetanje posjeda (čl. 21. ZV-a)
U postupku za smetanje posjeda utvrđuje se samo posljednje stanje posjeda i čin smetanja
Posjed (čl. 22. ZV-a)
Ishod vlasničke parnice ni na koji način ne utječe na pravo na posjedovnu zaštitu
Sadržaj odluke kojom se pruža posjedovna zaštita (čl. 22. ZV-a)
Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed zaštititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće
Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvari (čl. 38. ZV-a)
Troškovi koji terete cijelu stvar dijele se među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju
Uspostava vlasništva posebnog dijela nekretnine (čl. 71. ZV-a)
Vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene Zakonom
Građenje na tuđem zemljištu - športski objekti (čl. 24. st. 1. ZV-a i čl. 88. Zakona o sportu)
Športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima pravo korištenja imaju športske organizacije ili druge pravne osobe osnovane radi upravljanja športskim objektima prijelaza u vlasništvo gradova i općina n
Otprema stroja u drugu zemlju članicu EU-a radi obavljanja usluge popravka stroja. Otprema stroja u drugu državu članicu EU-a radi popravka ne smatra se premještanjem dobara u drugu državu članicu, iako dolazi do fizičkog premještanja dobara, ako se dobra vraćaju natrag u RH. Na primljenu uslugu popravka stroja iz EU-a porezni obveznik u RH treba obračunati PDV na stjecanje tih usluga.
Uvoz dobara iz treće zemlje. Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu na području EU-a, u skladu s carinskim propisima. Porezni obveznik iz RH može odbiti pretporez pri uvozu neovisno o tome je li svotu PDV-a koju treba platiti pri uvozu stvarno uplatio na račun državnog proračuna.
Obračun PDV-a pri stjecanju promidžbenih usluga iz EU-a. Promidžbene usluge primljene iz EU-a oporezuju se prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge odnosno hrvatskoga poreznog obveznika. To znači da hrvatski porezni obveznik obračunava PDV na stjecanje tih usluga.
Posljedice izostanka svjedoka s ročišta. Sud pravodobno poziva na ročište stanke te ostale osobe čija se prisutnost na ročištu smatra potrebnom.
Brisanje iz prekršajne evidencije. Podatci upisani u prekršajnu evidenciju brišu se kada po sili zakona nastupi rehabilitacija.
Obveza vođenja evidencija radnog vremena za polaznike stručnog osposobljavanja za rad. Za osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac je također obvezan voditi evidenciju radnog vremena.
Novčana pomoć koja se isplaćuje polazniku stručnog osposobljavanja za rad (bez zasnivanja radnog odnosa) sada iznosi 2.620,80 kn. Novčana pomoć za polaznike stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa po novome iznosi 2.620,80 kn i isplaćuje ju Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Uznemiravanje tijekom provedbe postupka ovrhe na novčanim sredstvima. Ovrhovoditelj se tijekom provedbe ovrhe na novčanim sredstvima dužan suzdržavati od uznemiravanja ovršenika te poštovati načelo zaštite dostojanstva ovršenika
Godišnji odmor i njegovo prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu zbog bolovanja radnika. Radnica je cijelu 2016. godinu provela na bolovanju, ali je bez obzira na to ostvarila pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu.
Godišnji odmor i prestanak radnog odnosa. Radnik kojem prestaje radni odnos tijekom godine, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Obveza obračunavanja i isplate minulog rada u drvnoj industriji. Naknadu za minuli rad više nije dužan obračunavati i isplaćivati poslodavac u drvnoj industriji, osim ako je na to obvezan autonomnim aktom.
Državno odvjetništvo. Državno je odvjetništvo u Republici Hrvatskoj samostalno i neovisno pravosudno tijelo i ne spada ni u sudbenu ni u izvršnu vlast.
Otkazni rok kao pravo i kao obveza. Otkazni je rok pravo strane ugovora o radu kojoj je otkazan taj ugovor, dok je obveza strane koja otkazuje.
Produljenje otkaznoga roka. Nakon što istekne otkazni rok, stranke više ne mogu sporazumno produljiti otkazni rok, jer je istekom toga roka prestao radni odnos.
Vlada kao stranka kolektivnog ugovora. Odredbom st. 2. čl. 25. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, Vlada Republike Hrvatske može dobiti status poslodavca kod kolektivnoga pregovaranja i sklapanja kolektivnoga ugovora za određene kategorije radnika – službenika, ali samo u tom segmentu, jer je poslodavac za te kategorije, u pravilu, Republika Hrvatska.
