Autor u članku donosi prikaz zakonske definicije poljoprivrednog zemljišta u zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. godine te se pruža odgovor na pitanje što je njome obuhvaćeno, tj. koja sve zemljišta potpadaju pod taj pojam. Pravilno definiranje i shvaćanje poljoprivrednog zemljišta je bitno jer je stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1991. godine sve takvo zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu silom zakona postalo vlasništvom RH. Ovim se člankom na poseban način želi razriješiti je li neizgrađeno građevinsko zemljište i neizgrađeno zemljište obuhvaćeno građevinskim područjem ujedno poljoprivredno zemljište. Ukratko će se u ovome članku pružiti i osvrt na sudsku praksu i ostala relevantna pitanja. Pritom će se konzultirati ne samo zakonski tekst nego i Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. godine koji to pitanje precizno i jasno razrješuju.
Virtualna, mrežna razina ostvarenja online potrošačke kupoprodaje i plaćanja uvjetuje uređenje predmetnih ugovornih odnosa kroz istodobnu primjenu brojnih i različitih pravnih propisa.
U ovom se članku pozornost usmjerava na uređenje prava i obveza ugovornih strana kod online kupoprodaje i plaćanja proizišlih iz složenoga pravnog okvira zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.
1. Uvod
2. Uređenje položaja ugovornih strana u elektroničkom okruženju
3. Prava i obveze ugovornih strana kod potrošačke online kupoprodaje i plaćanja
4. Zaključak
Autori: Doc. dr. sc. Emilia MIŠĆENIĆ Stefan KOVČALIJA , mag. iur.
U prvome dijelu ovoga članka obrađena je problematika strategija za izbjegavanje, sprječavanje i upravljanje sukobom interesa na općenitoj razini te pitanja vezana uz informacijske barijere i povlaštene informacije u sklopu organizacijskih mjera za izbjegavanje, sprječavanje i upravljanje sukobom interesa.
U ovome dijelu članka autorica na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja vezana uz liste nadzora / promatranja, zatim liste ograničenja / zabrane te liste sukoba.
Jednako tako analizira i financijski konglomerat i informacijske barijere, razotkrivanje sukoba interesa te izbjegavanje postupanja.
4. Financijski konglomerati i informacijske barijere
5. Razotkrivanje sukoba interesa (disclosure)
6. Izbjegavanje postupanja (removing, refraining)
7. Zaključak
U prošlom broju časopisa osvrnuli smo se na odredbe čl. 13. OECD Modela te usporedbe čl. 13. OECD Modela s odredbama istovjetnih članaka. Dobitak od otuđenja imovine ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama. U ovom broju časopisa dajemo pregled prava oporezivanja po pojedinim državama prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji propisuju metodu za otklanjanje dvostrukog oporezivanja.
U prethodna dva broja časopisa dali smo pregled prvog, drugog i trećeg dijela novog Zakona o javnoj nabavi s kratkim osvrtom na najznačajnije novine.
U ovom se članku daje pregled pravne zaštite u postupcima javne nabave te pregled prekršajnih odredaba.
9. Uvodno
10. Odredbe ZJN 2016 o pravnoj zaštiti
11. Stranke žalbenog postupka i njihova prava
12. Izjavljivanje žalbe i žalbeni rokovi
13. Sadržaj i učinak žalbe te drugi zahtjevi
14. Ovlasti i odlučivanje državne komisije
15. Troškovi žalbenog postupka
16. Sudska zaštita i građanskopravne odredbe
17. Upravni nadzor nad provedbom ZJN 2016 i prekršajne odredbe
18. Zaključak
Predmet analize u ovome članku je značenje registara ugovora o javnoj nabavi, uzimajući u obzir određena ograničenja koja nalažu načelo zaštite tržišnog natjecanja i načelo zaštite povjerljivih informacija gospodarskih subjekata.
Razmatranja su u ovome članku isticanje prednosti i procjena prednosti u odnosu prema rizicima, da bi potom bile prikazane neke mjere kojima bi se mogla ograničiti puna transparentnost ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma njihovim objavljivanjem (potpunim ili segmentiranim) u registrima, odnosno skicirani su neki prijedlozi mjera u cilju smanjenja rizika publikacije informacija objavljivanjem ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u registru ugovora i okvirnih sporazuma. Prijedlozi odnosno preporuke dane su općenito, s obzirom na postojeće trendove u javnoj nabavi, ne vezujući analizu za pojedini nacionalni zakonodavni okvir.
Namjera je ovoga članka podrobnije analizirati postojeće trendove u onom dijelu, odnosno u vezi s pitanjima koje pravo EU izričito ne uređuje te analizirati prednosti ali i nedostatke objavljivanja registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.
1. Uvod
2. Svrha vođenja registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma
3. Problematika uspostavljanja i vođenja registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma
4. Zaključak
Upravni ugovori do 2010. godine i stupanja na snagu ZUP-a bili su nepoznanica hrvatskomu pravnom poretku. Njihovo uređivanje najprije u ZUP-u, zatim u Općem poreznom zakonu te recentno u Zakonu o koncesijama nameće potrebu njihove analize i razlikovanja prema ugovorima obveznoga prava. U ovom se članku opisuju normativni okvir, pojam i obilježja upravnih ugovora u RH te pretpostavke za njihovo sklapanje. Ujedno se zasebno razmatra njihovo uređenje u svakom od navedenih općih akata. Na kraju članka donosi se usporedni osvrt na ugovore obveznog prava i upravne ugovore te se analiziraju pravne posljedice ako se jedna te ista situacija uređuje upravnim ugovorom s jedne i ugovorom obveznog prava s druge strane.
1. Uvod
2. Upravni ugovor
3. Upravni ugovor u Općem poreznom zakonu
4. Upravni ugovor u Zakonu o koncesijama
5. Izmjene i raskid upravnog ugovora prema odredbama ZUP-a i ZK-a
6. Pravo na prigovor i sudska zaštita kod upravnih ugovora prema odredbama ZUP-a i ZK-a
7. Ugovori obveznoga prava i upravni ugovori
8. Zaključak
Kaucija je jamstvo u gotovu novcu, vrijednosnim papirima ili prepuštanjem prava uknjižbe na imovinu da će se neka prihvaćena obveza ispuniti, a služi i kao nadoknada za možebitnu štetu, jamčevina ili polog. Autor u članku objašnjava hipotekarno osiguranje budućih potraživanja (kaucijska hipoteka) na primjeru iz prakse u sporu koji je nastao u povodu sporne odredbe ugovora o izvođenju građevinskih radova te objašnjava vrste hipoteka.
1. Uvod
2. Što je kaucijska hipoteka
3. Iz ugovora i tužbe
4. Prvostupni pravorijek
5. Drugostupni pravorijek
6. „Vrste“ hipoteka
7. Umjesto zaključka
Stanje na tržištu rada, unatoč trendovima blagog rasta u posljednjih nekoliko godina, i dalje, prema riječima zakonodavca, nije zadovoljavajuće. U tom smislu, osim posredovanja pri zapošljavanju, istaknuto mjesto zauzimaju prava osoba za vrijeme njihove nezaposlenosti i poticanje zapošljavanja te unaprjeđenje aktivne politike zapošljavanja.
Stoga se ovim člankom dotiču samo neka pitanja vezana uz navedenu problematiku u svjetlu, novih odnosno noveliranih propisa.
1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Ključni subjekti
4. Novele Zakona o poticanju zapošljavanja
5. Neke bitne odrednice iz novog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
Članom uprave trgovačkog društva postaje se činom upisa u sudski registar nadležnoga trgovačkog suda. Članovi uprave trgovačkog društva mogu već biti u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja, po osnovi zaposlenja kod poslodavca pravne ili fizičke osobe, odnosno po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, te se u tom slučaju ne osiguravaju na mirovinsko osiguranje kao članovi uprave samostalni obveznici doprinosa. U protivnom, ako već nisu osigurani po drugoj osnovi obveznog osiguranja, obvezni su se osigurati na mirovinsko osiguranje kao članovi uprave - samostalni obveznici doprinosa. Slijedom navedenog, u nastavku članka pišemo o statusu članova uprave u sustavu mirovinskog osiguranja, ovisno o činjenici nalaze li se već u sustavu obveznih osiguranja ili ne, odnosno o tome obavljaju li funkciju člana uprave s pozicije aktivnog osiguranika ili korisnika mirovine, te o pravnim posljedicama istih statusa.
1. Mirovinsko osiguranje članova uprave
2. Osoba je nezaposlena, a obavlja funkciju člana uprave
3. Obveza doprinosa prema Zakonu o doprinosima za obvezne osiguranike
Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) 18. svibnja 2016. godine donijela je Uredbu o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama RH s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima (dalje: Uredba)2 i izmjenu Uredbe o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u predstečajnom i stečajnom postupku (dalje: Izmjena uredbe)3 koje su stupile na snagu 28. svibnja 2016. godine.
1. Uvod
2. Raspolaganje tražbinama RH s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima
3. Izmjena uvjeta, načina i postupka raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u predstečajnom i stečajnom postupku
Autor u članku objašnjava na koji način te pod kojim je uvjetima moguće raspolagati poslovnim udjelom u trgovačkom društvu s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o). Objašnjava i pojmove: udio i poslovni udjel te formalne pretpostavke koje je potrebno ispuniti da bi pravni posao prodaje i prijenosa poslovnog udjela bio pravno valjan i proizvodio pravne učinke. Ugovor o prijenosu poslovnog udjela može biti naplatni i tada se klasificira kao kupoprodaja, a može biti i besplatni, kada se klasificira kao darovanje.
1. Uvod
2. Unošenje uloga za preuzete poslovne udjele
3. Poslovni udio
4. Prodaja i prijenos poslovnog udjela
5. Knjiga poslovnih udjela
6. Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela
7. Umjesto zaključka
Autor u članku detaljno obrazlaže obavljanje djelatnosti specijalnog zastupnika u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila, a čije uvođenje predstavlja rezultat dugogodišnje tradicije da se vlasnicima / korisnicima motornih vozila, uz tehnički pregled vozila, omogući registracija i zaključivanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti prema načelu „potpuna usluga na jednom mjestu“.
1. Uvod
2. Ovlaštenik za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju u stanicama za tehnički pregled vozila
3. Uvjeti koje mora ispunjavati stanica za tehnički pregled vozila
4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ivan PAVLIČEVIĆ , dipl. oec. i ing. cest. prom.
Autorica u članku kroz različitu sudsku praksu iznosi problematiku prijevremenog raskida Ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga (dalje: Ugovori) te također navodi zaključak koji je donesen na sastanku Vrhovnog suda s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova. Ugovori su vrsta ugovora s kojim se susreće velik broj građana. Pružatelji usluga svoje uvjete ugovora najčešće definiraju kroz Opće uvjete poslovanja (dalje: Opći uvjeti), koji su sastavni dio ugovora. U tim Općim uvjetima uređuju i pravo na prijevremeni raskid ugovora, kako od strane pružatelja tih usluga - teleoperatora tako i od strane korisnika usluga, te posljedice ako dođe do prijevremenog raskida ugovora.
1. Uvod
2. Raskid ugovora prema ZOO-u
3. Nepoštene ugovorne odredbe
4. Pravo na naknadu u slučaju prijevremenog raskida ugovora prema ZEK-u
5. Umjesto zaključka
Zatezne kamate na pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete teku od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naknada određena
Zakašnjenje dužnika (čl. 324. ZOO-a/91)
Ako rok za ispunjenje obveze nije ugovoren, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu
Isključenje ortaka (čl. 647.r ZOO-a/91)
Do isključenja ortaka može doći samo u slučaju kad ortačku zajednicu čine više od dva ortaka
Stvarno pravo
Građenje na tuđem zemljištu, zastarni rokovi (čl. 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 1063. st. 1. ZOO-a)
Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Za odlučivanje o prigovoru zastare nije mjerodavan trenutak donošenja rješenja o nasljeđivanju niti trenutak provedbe rješenja u zemljišnoj knjizi već je odlučan trenutak kada je nasljednik stekao vlasništvo nekretnine.
Orginarno stjecanje vlasništva i zahtjev za izdavanje tabularne isprave (čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
Kada tužitelj zahtjeva utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću tada se radi o originarnom stjecanju prava vlasništva te stranke nisu u obveznopravnom odnosu.
Pravo osiguranja
Naknada štete trećim osobama (putnici u vozilu) (čl. 17. st. 1., čl. 20. i čl.22. Zakona o obveznom osiguranju u prometu)
Za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik.
Neosigurano vozilo (čl. 91. st.1. i 2. Zakona o osiguranju)
Šteta nastala u tzv. počeknom roku
Zemljišnoknjižno pravo
Upis prava zakupa (čl. 31. ZZK-a)
Pravo zakupa upisuje se u zemljišnu knjigu – i to u teretovnicu
Zabilježba spora (čl. 70. ZZK-a)
Zabilježba u zemljišnim knjigama može se odrediti kad je to predviđeno Zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim zakonom
Zabilježba ovrhe (čl. 108. ZZK-a)
Kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta
Pogrešan upis (čl. 118. ZZK-a)
Ne može se raditi o ispravku pogrešnog upisa, ako je upis proveden u zemljišnoj knjizi u skladu sa sadržajem naloga u rješenju o upisu
Objava oglasa o otvaranju ispravnog postupka (čl. 186. ZZK-a)
Provedba pojedinačnog ispravnog postupka nije moguća bez objave oglasa o otvaranju tog postupka
Obiteljsko pravo
Bračna stečevina (čl. 91. ZOO-a/95)
Ako je bračni drug jedini obvezan za vraćanje kredita, on ima pravo od drugog bračnog druga obveznopravnim zahtjevom tražiti povrat polovice samostalno plaćenog kreditnog iznosa, jer su sredstva tog kredita utrošena u stvar u njihovom suvlasništvu – svakog u jednakom dijelu
Suđenje u razumnom roku. Ako stranka u sudskom postupku smatra da nadležni sud nije odlučio o njezinu pravu, ili obvezi, ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo u razumnom roku, ima pravo na sudsku zaštitu i primjerenu novčanu naknadu.
Sudski stečaj potrošača. Cilj je institutu stečaja potrošača stvoriti uvjete za insolventne potrošače, odnosno potrošače koji nisu sposobni udovoljiti dospjelim financijskim obvezama, glede reprogramiranja njihovih obveza odnosno stvaranja uvjeta za novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina.
Upravni postupak - nove činjenice i dokazi. Nije isključena mogućnost iznošenja novih činjenica i dokaza tijekom prvostupanjskoga upravnog spora iako je tužitelj obvezan u tužbi navesti činjenice i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev.
Sudjelovanje radnika u odlučivanju. Radnici bi, u pravilu, imali pravo sudjelovanja u odlučivanju poslodavca bez obzira na broj radnika koje taj poslodavac zapošljava.
Absentizam - odsutnost s rada uz naknadu. Absentizam je odsutnost s rada uz naknadu koju snosi poslodavac bez odgovarajuće protučinidbe u obliku rada radnika.
Upravni spor - zainteresirana osoba. Zainteresirana osoba za koju je odluka javnopravnog tijela koju tužitelj pobija tužbom pozitivna, sudjeluje u upravnom sporu na strani tuženog (donositelja odluke) i ima svojstvo stranke u sudskom postupku.
