Pravo i porezi 2/2017

      Dana 18. siječnja 2017. godine započela je primjena UREDBE (EU) br. 655/2014 europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima, u svim državama članicama EU-a, osim Danske i Ujedinjenog Kraljevstva.
      Autorica stoga u ovome članku ističe najvažnije značajke Uredbe kojima će se olakšati prekogranična naplata potraživanja te spriječiti dužnike da iznošenjem sredstava iz jedne države članice u drugu spriječe naplatu tražbina.

1. Uvodne napomene
2. Predmet i područje primjene
3. Ishođenje naloga
4. Priznanje, izvršivost i izvršenje
5. Pravna sredstva
6. Opće odredbe
7. Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj

      Autorice u ovome članku na detaljan i zanimljiv način daju prikaz koncepcije i pravne osnove administrativne suradnje i uzajamne pomoći kod prekogranične, europske naplate poreznih tražbina te upućuju na narav i značenje odabranih odredaba Direktive 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. godine o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima, carinama i drugim mjerama (dalje: Direktiva 2010/24) i relevantnoga nacionalnog zakonodavstva. U trećem podpoglavlju daje se analiza pretpostavki predviđenih pravilima osiguranja sudskim prisilnim založnim pravom na nekretnini i zahtjeva u pogledu osigurane tražbine i ovršne isprave kojom je utvrđena. Zaključnom poglavlju prethodi prikaz i analiza zahtjeva koji se tiču nadležnosti suda i odluke kojom se određuje osiguranje i načina osnivanja prisilnoga sudskog založnog prava na nekretnini.

1. Uvod
2. Osiguranje sudskim prisilnim založnim pravom na nekretnini na temelju tzv. jedinstvenog instrumenta prisilne naplate iz direktive o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima, carinama i dr. mjerama
3. Zaključak

      U prethodnom broju časopisa dali smo pregled prvog dijela novog Zakona o javnoj nabavi s kratkim osvrtom na najznačajnije novine. U ovome se članku daje pregled najvažnijih instituta drugog i trećeg dijela toga Zakona koji sadržavaju temeljne odredbe za provedbu konkretnih postupaka javne nabave i sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma javnog i sektorskog naručitelja.

4. Uvodno
5. Postupci javne nabave
6. Tehnike i instrumenti za elektroničku i zbirnu nabavu
7. Provedba postupka javne nabave
8. Ugovor o javnoj nabavi i okvirni sporazum

      Kako bi se strane javne isprave, koje se učestalo pojavljuju u pravnom prometu, mogle staviti u promet u stranoj državi, u načelu moraju biti legalizirane, a legalizacija, kao strogo formalan postupak, može biti pun ili pojednostavljen (na temelju Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava), te će se samo legalizirana isprava moći staviti u pravni promet u drugoj državi.
      U ovom se članku opisuje pojam i važnost legalizacije spomenutih isprava, postupak i njezini učinci, te se posebno raspravlja o tome kada se strana javna isprava koja podliježe obvezi legalizacije faktički stavi u promet u RH i obvezi državnih (i ostalih) tijela da na to paze po službenoj dužnosti.

​1. Uvod
2. Legalizacija stranih javnih isprava u međunarodnom pravnom prometu: pojam i značenje
3. Postupak legalizacije (puna i pojednostavljena legalizacija)
4. Pravna snaga i učinci legaliziranih isprava
5. Državna tijela po službenoj dužnosti (ex officio) paze na legaliziranost stranih javnih isprava
6. Faktična pojava nelegaliziranih stranih javnih isprava u pravnom prometu u RH, s posebnim osvrtom na porezni postupak
7. Primjeri shvaćanja iz domaće sudske prakse glede legalizacije stranih javnih isprava
8. Zaključak

      Njemačko Savezno ministarstvo financija u rujnu 2016. godine na svojim je internetskim stranicama objavilo publikaciju pod nazivom „Mogućnosti i rizici javno-privatnog partnerstva“ (Chancen und Risiken Öffentlich-PRivater Partnerschaften). Posrijedi je financijsko-znanstvena analiza koju je izradio Znanstveni savjet pri Saveznom ministarstvu financija. Članovi Savjeta su sveučilišni profesori s različitih njemačkih fakulteta (više od trideset sveučilišnih profesora).
      S obzirom na to da je javno-privatno partnerstvo aktualna tema, napose u kontekstu poduzetih konkretnih projekata takve vrste u nas, čiji dio izaziva i proturječnosti, u nastavku se daje skraćeni i prilagođeni prijevod analize na hrvatski jezik.

1. Što je javno-privatno partnerstvo
2. Značenje JPP-a u Njemačkoj
3. Troškovi životnog ciklusa infrastrukture
4. Transakcijski troškovi
5. Raspodjela rizika
6. Troškovi financiranja
7. Javno-privatno partnerstvo spram javnog podizanja kredita
8. Vlastiti interesi aktera koji sudjeluju u javno-privatnom partnerstvu
9. Iskustva s javno-privatnim partnerstvima u drugim državama
10. Zaključak

      Autorica u ovome članku obrađuje različite strategije za izbjegavanje, sprječavanje i upravljanje sukobom interesa, pri čemu se osobita pozornost posvećuje raznim organizacijskim mjerama koje su se u tom smislu razvile u praksi.

1. Uvod
2. Strategije za izbjegavanje, sprječavanje i upravljanje sukobom interesa - općenito
3. Organizacijske mjere za izbjegavanje, sprječavanje i upravljanje sukobom interesa 

      Potrošačka online kupoprodaja i plaćanje predstavljaju povezane pravne poslove koji se ostvaruju na virtualnoj, mrežnoj razini elektroničke trgovine te koji podliježu uređenju različitih pravnih propisa. Način na koji se sklapaju odnosni ugovori, elektronički oblik ugovora sklopljenog online i modalitet izvršenja novčane obveze potrošača kroz elektroničko plaćanje uvjetuje prioritet primjene posebnih propisa koji sadržavaju određene pravne instrumente kojima se štite potrošači kao slabija ugovorna strana. Stoga je cilj ovog članka ponajprije predstaviti kompleksni pravni okvir kojim se u hrvatskom pravu uređuje zaštita potrošača kod online kupoprodaje i plaćanja te odrediti pravilnu hijerarhiju pravnih propisa koji se primjenjuju na odnosne potrošačke ugovorne odnose.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Potrošačka online kupoprodaja
4. Potrošačko online plaćanje
5. Zaključak

      U prosincu 2016. godine donesen je Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (Nar. nov., br. 121/16., dalje: ZARPS), koji je stupio na snagu 31. prosinca 2016. godine, kojim je implementirana Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (dalje: Uredba (EU) br. 524/2013; Uredba). te je omogućena provedba Uredbe (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ. U članku će se prikazati osnovna obilježja donesenog Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova.

1. Uvodne napomene
2. Područje primjene ZARPS-a
3. Tijela i postupci za alternativno rješavanje potrošačkih sporova
4. Informiranje potrošača te suradnja tijela za ARPS i nadležnih tijela koja provode politiku zaštite potrošača
5. Zaključak

      De minimis su potpore koje država, na temelju uredaba Europske unije, dodjeljuje poduzetniku do određene, strogo propisane svote, u razdoblju od tri fiskalne godine, pri čemu nije potrebno odobrenje Komisije. De minimis potpore danas se više ne smatraju državnim potporama jer im nedostaje jedno od temeljnih obilježja, a to je mogućnost da se naruši ili prijeti narušavanjem unutarnjeg tržišta, na način da se određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe stavlja u povoljniji položaj. Ovim se člankom prati njihov razvoj od temeljne zamisli do danas te se izlaže pravno uređenje de minimis potpora koje je na snazi u svim državama članicama Unije.

1. Uvod
2. Tržišno natjecanje i državne potpore
3. Definiranje de minimis potpora
4. Korisnici de minimis potpora
5. Način izračuna de minimis potpora i kumulacija
6. Nadzor nad korisnicima de minimis potpora
7. Zaključak

      U I. dijelu članka objavljenom u časopisu PiP, br. 12/16., objašnjen je pojam trgovačkog društva, postupak osnivanja d.o.o. kroz sljedeće faze: provjera i rezervacija imena / naziva trgovačkog društva na sudskom registru pri nadležnom Trgovačkom sudu, odlazak javnom bilježniku, odlazak u banku (otvaranje privremenog računa za uplatu minimalnoga temeljnog kapitala) te uplata troškova sudske pristojbe za osnivanje d.o.o.-a.

      U nastavku slijedi II. dio članka u kojem se detaljno razrađuju ostale faze osnivanja d.o.o.-a (ponovni odlazak javnom bilježniku, prijava na sudski registar nadležnoga trgovačkog suda, izrada žiga, otvaranje računa, prijava na Državni zavod za statistiku, prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZ), odabir knjigovođe, troškovi poslovanja d.o.o.-ova „hladnog pogona“, specifičnosti društva s jednim članom, isticanje tvrtke i drugih oznaka uz tvrtku.

4. Zaključak

      Autor u članku navodi sudsku praksu koja daje odgovor na pitanje mogu li odvjetnici ostvariti naknadu troškova zastupanja u žalbenoj fazi postupka u povodu zahtjeva za naknadom troškova radi odluke o delegaciji predmeta u drugo stvarno i mjesno nadležnom sudu.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir
3. Problem u praksi
4. Zaključak

      Autor u članku prezentira i analizira procesnopravni institut jus standi in judicio ili pravo stajanja pred sudom na brojnim primjerima iz relevantne, uglavnom vrhovnosudske, judikature. Navedeni institut određenim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost (nisu fizičke ni pravne osobe), daje mogućnost participiranja u parnici, bilo na način da navedeni položaj crpe iz posebnog propisa ili na način da im ga prizna parnični sud s procesnim učinkom.

1. Uvod
2. Stranačka sposobnost
3. Pravni položaj jus standi in judicio
4. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže zakonsku regulativu u vezi s postavljanjem kamera odnosno videonadzora zaposlenika na radnom mjestu. S pravnog stajališta obrazlaže se pravo na zaštitu privatnosti radnika i pravo na zaštitu dostojanstva radnika na radnom mjestu i u vezi s radom. Navode se prednosti i nedostatci videonadzora, propisane pravne sankcije za poslodavca koji krši prava radnika, obveze poslodavca glede sastavljanja internog akta odnosno pravilnika u vezi s videonazorom te u vezi s načinom njegova zakonitog korištenja u poduzeću.

1. Uvod
2. Vrste nadzora na radnom mjestu – prednosti i nedostatci
3. Zakonski okvir za videonadzor na radnom mjestu
4. Zaključak

      Autor u članku daje prikaz Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2017. (dalje: Odluka) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine. Odluka je objavljena u Nar. nov. br. 118/16. te se primjenjuje od 17. prosinca 2016. godine.

1. Uvod
2. Rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj
3. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
4. Postupak donošenja Odluke
5. Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca
6. Ukupna godišnja kvota odobrenih dozvola za rad i boravak
7. Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za rad za zapošljavanje stranaca
8. Izdavanje pograničnih propusnica za državljane Bosne i Hercegovine
9. Umjesto zaključka

I. Porez na dodanu vrijednost

• Priznavanje rashoda i pretporeza kod poduzetnika koji grade nekretnine za prodaju na tržištu
• Primjene stope PDV-a na pogrebnu opremu – lijesove i urne
• Oslobođenje od plaćanja PDV-a za zdravstvene usluge

1. Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz čl. 39. st. 1. t. b) Zakona

2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz čl. 39. st. 1. t. c) i e) Zakona

3. Područje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za zdravstvene usluge

• Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost na manja pakiranja sjemenja, lukovica cvijeća - repromaterijal u poljoprivredi
• Porezni tretman usluge procesiranja platnih kartica
• Obračun PDV-a prilikom terećenje za troškove po osnovi sudske presude
• Porezni tretman naknade za obradu zahtjeva kod faktoringa
• Pojašnjenje poreznog tretmana isporuka zdravstvenih usluga koje obavi trgovačko društvo

III. Porez na dohodak

• Troškovi prijevoza na posao i s posla

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Primjena čl. 8. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16.) – obveza čuvanja porezne tajne

II. Posebni porezi i trošarine

• Predmet oporezivanja e-tekućina
• Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU
• Posebni porez na motorna vozila
• Uplata obveze trošarine od strane malog proizvođača jakih alkoholnih pića za 2016.
• Veletrgovina naftnim bitumenom tarifne oznake KN 2713 sukladno Zakonu o trošarinama
• Tumačenje propisa o trošarinama kod razvrstavanja kupaca i obračuna trošarine na električnu energiju
• Obveza plaćanja posebnog poreza na motorna vozila
• Olakšice kod unosa motornog vozila za invalide
• Porezno odobrenje za registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima

1. Općenito

2. Dostava odobrenja

3. Izmjena i/ili dopuna poreznog odobrenja

4. Prestanak važenja poreznog odobrenja

5. Ukidanje poreznog odobrenja

6. Prijava za upis u registar proizvođača i trgovaca motornim vozilima – ovlaštenje za rad

7. Postupanje registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima

8. Klasifikacija oznake i dosjei u aplikativnom sustavu Carinske uprave, upravne pristojbe

9. Primjena upute

• Način obračuna posebnog poreza na motorna vozila
• Posebni porez na motorna vozila, prijelazne i završne odredbe
• Ishođenje statusa male nezavisne pivovare
• Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU
• Zakon o posebnom porezu na motorna vozila - uvećanje koeficijenta obujma motora
• Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila
• Primjena načela ne bis in idem u trošarinskom postupanju kod izdavanja prekršajnog naloga i postupka naplate trošarine radi nezakonitog posjedovanja sitno rezanog duhana
• Obavijest o poreznom statusu motornih vozila
• Tumačenje propisa o trošarinama - energenti
• Uputa o uvjetima i načinu ostvarivanja oslobođenja od plaćanja trošarine za uporabu energenata i električne energije u kogeneracijskim, mineraloškim, metalurškim i elektrolitskim procesima, procesima kemijske redukcije te ostalim uporabama

1. Opće odredbe

2. Način ostvarivanja oslobođenja od plaćanja trošarine

3. Proizvodni procesi u kojima se koriste energenti i električna energija oslobođena od plaćanja trošarine

4. Energenti koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje ili kao dodatak pogonskom gorivu ili gorivu za grijanje

5. Električna energija koja se koristi za proizvodnju električne energije te za održavanje sposobnosti proizvodnje električne energije

6. Primjena upute i prijelazne odredbe

• Uporaba motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU
• Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila - tumačenje vremenskog razdoblja pada vrijednosti
• Unos energenta tarifne oznake 3811 90 00 iz druge države članice
• Otprema alkoholnih pića iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU
• Iskazivanje trošarine na računima prodaje trošarinskog proizvoda – piva
• Uputa o posebnostima zastupanja trošarinskih i poreznih obveznika u vezi s uporabom sustava elektroničke razmjene podataka za podnošenje trošarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza (sustava e-Trošarine)

1. Uvodne odredbe

2. Postupak opunomoćivanja – uporaba G2B servisa Carinske uprave

3. Opoziv punomoći

4. Odgovornost

5. Primjena upute

• Tumačenje članka 67.a Zakona o trošar

Obvezno pravo

• Ustup tražbine – sporedna prava (čl. 81. ZOO-a/05)
  • S tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što je založno pravo
• Zahtjev da se ukloni opasnost štete (čl. 156. ZOO/91)
  • Svatko može zahtijevati od drugoga kao posjednika izvora opasnosti da ukloni taj izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta njemu ili određenom broju osoba
• Izmjena dosuđene naknade (čl. 196. ZOO/91)
  • Sud može na zahtjev oštećenika za ubuduće povećati rentu ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donošenju prijašnje odluke
• Kada zastarijevanje počinje teći (čl. 361. ZOO-a/91)
  • Zastara odštetnog zahtjeva zbog nezakonitog oduzimanja zemljišta počinje teći od trenutka kada oštećenik više nije mogao zahtijevati povrat nekretnine
• Ugovor o doživotnom uzdržavanju – raskid  (čl. 583. ZOO-a/05)
  • Kada je zbog postupanja primatelja uzdržavanja davatelj uzdržavanja onemogućen u ispunjavanju ugovorne obveze davanja uzdržavanja, primatelju uzdržavanja ne pripada pravo tražiti raskid ugovora
• Pretpostavke odgovornosti za štetu (čl. 1045. ZOO-a/05)
  • Za štetu prouzročenu naletom divljači na vozilo na javnoj cesti solidarno odgovaraju lovačko društvo – po načelu uzročnosti, i organizacija za ceste – po načelu presumirane krivnje
• Izdavanje tabularne isprave  (čl. 371. ZOO-a/91)
  • Kada je predmet spora zahtjev za izdavanje tabularne isprave onda se radi o parnici za ispunjenje ugovora, dakle, obvezno pravnoj tužbi.
• Naknada za protupravno stjecanje imovinske koristi eksploatacijom mineralne sirovine (čl. 155. ZOO-a/91)
  • Osoba koja protupravno eskploatira rudno blago u vlasništvu Republike Hrvatske dužna je platiti naknadu za korištenje tog rudnog blaga.
• Valutna klauzula (čl. 22. ZOO-a/91)
  • Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti.
• Poništenje ugovora može tražiti ugovorna strana u čijem interesu je pobojnost ustanovljena  (čl. 88., čl. 111. i 112. ZOO-a/91)
  • Ovlaštenja za zastupanje tužitelja u vrijeme zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju prosuđuje se u okviru procesno-pravnih pravila o zastupanju u parnici.
• Popravci i adaptacije zakupljenog prostora  (čl. 223. st. 1. ZOO-a/91)
  • Troškovi izvršene sanacije ravne deke kao popravaka padaju na teret zakupodavca, ako su za njega nužni i korisni.
• Liječnička pogreška ili komplikacija u liječenju  (čl. 1045. ZOO-a/05)
  • Za komplikacije koje su neželjeni rezultat medicinskog postupka koji nastaje unatoč medicinski ispravnom postupku, izvedenom pravilnom uporabom ispravne opreme i sredstava, tuženik ne odgovara.
• Naknada štete zbog propusta u zastupanju  (čl. 376. st. 1. i 2. ZOO-a/91)
  • Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok), dok prema st. 2. čl. 376. ZOO-a potraživanje naknade uzrokovane štete u svakom slučaju zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala (objektivni rok).

Mjenično pravo

• Stjecanje tražbine indosamentom onako kako je upisana u mjenici (čl. 14. ZM-a)
  • Indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena, osim ako je u indosamentu drukčije određeno
• Mjenični prigovori (čl. 16. ZM-a)
  • Mjenični dužnik može svom vjerovniku iz osnovnog pravnog posla na temelju kojega je izdana mjenica (ako je on imatelj mjenice) istaknuti prigovor da je ispunio mjenicu protivno uvjetima i rokovima otplate iz

Porezno pravo / PDV

• Preuzimanje obveza (jamstva) oslobođeno je PDV-a

Trgovačko pravo / pravo društava

• Opozvani direktor d.o.o.-a nema ovlast sazvati skupštinu društva

Radno pravo

• U slučaju prestanka poslovanja, radničko vijeće ima mandat sve dok je to potrebno za obavljanje poslova koji su funkcionalno povezani s prestankom poslovanja

Radno pravo

• Strogi zahtjevi u pogledu „pravog“ otkaza danog pod pritiskom

I. Što je bilo? Socijalna opravdanost „pravog“ otkaza pod pritiskom

II. Kakvo je sada stanje? – Pretpostavke pravog otkaza pod pritiskom

III. Što slijedi? Pogled na predstojeće odluke Saveznoga radnog suda

IV. Zaključak 

• Odgoda ovrhe na nekretnini. Odgoda ovrhe na nekretnini moguća je na temelju prijedloga ovršenika, ovrhovoditelja i treće osobe.
• Zaštita patenta. Patent je isključio pravo priznato za izum koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma.
• Pripajanje trgovačkog društva ustanovi. Ustanova se može pripojiti trgovačkom društvu, ali se trgovačko društvo ne može pripojiti ustanovi
• Pripajanje i radni odnosi. Kod pripajanja jednog poslodavca drugome poslodavcu (ako su oba trgovačka društva), prenose se i svi ugovori o radu radnika društva koje se pripaja drugome društvu
• Zastupanje trgovačkog društva prema članovima uprave. Nadzorni odbor zastupa trgovačko društvo prema članovima uprave
• Prestanak ugovora o radu otkazom i godišnji odmor. Kod ugovora o radu otkazom poslodavac je obvezan omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora prije odjave s obveznih osiguranja, odnosno, ako to ne učini, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
• Sudska zaštita prava iz radnog odnosa. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji poslodavcu, bez obzira na njegovu uputu, nije prethodno podnio zahtjev za ostvarenjem prava iz radnog odnosa
• Poslovi s posebnim uvjetima rada i s otežanim uvjetima rada. Poslovi s posebnim uvjetima rada su ujedno poslovi s otežanim uvjetima rada, s tim da poslovi s otežanim uvjetima rada mogu biti i drugi poslovi.
• Poslovno uvjetovani otkaz - dopuštenost. Više ne postoji odredba Zakona o radu prema kojoj je poslovno (ili osobno) uvjetovani otkaz dopušten samo ako poslodavac koji zapošljava više od devetnaest radnika, ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
• Prijevoz na posao i s posla – naknada. U načelu, radnik koji je na službenom putu, na bolovanju i u drugim slučajevima izostanka s posla na svome uobičajenom mjestu rada, ne bi imao pravo na naknadu za prijevoz na posao i s posla (za vrijeme odsutnosti s posla).