Autorice u prvom dijelu ovoga članka, u razmatranju poreza na nekretnine kao reprezentanata poreza na imovinu, daju kratki povijesni prikaz oporezivanja imovine u RH i osnovnih pojmova. Raspravljajući o porezu na nekretnine kao novom poreznom obliku hrvatskoga poreznog sustava, autorice prikazuju pozitivnopravno uređenje predmetnog poreza. U razmatranju se analiziraju pitanja poreznog tretmana nekretnina prema novom normativnom okviru Zakona o lokalnim porezima i njegova rješenja bitnih elemenata poreza na nekretnine. U poglavlju sa zaključnim napomenama autorice daju prijedloge za uklanjanje dvojbenih rješenja koje sadržava taj Zakon glede tretmana nekretnina kao predmeta razmatranog poreza.
1. Uvodne napomene
2. Povijesna perspektiva oporezivanja nekretnina
3. Definiranje poreza na nekretnine kao oblika imovinskih poreza
4. Pozitivnopravno uređenje poreza na nekretnine u RH
5. Postupovne odredbe o utvrđivanju i naplati poreza na nekretnine
6. Zaključne napomene
Autori: Doc. dr. sc. Maja BUKOVAC-PUVAČA Prof. dr. sc. Nataša ŽUNIĆ-KOVAČEVIĆ
Kada porezni obveznik s prebivalištem u jednoj zemlji ostvari dohodak s izvorom u drugoj zemlji, postavlja se pitanje u kojoj će zemlji morati platiti porez na ukupno ostvareni dohodak u zemlji i u inozemstvu. Zbog toga je vrlo bitno utvrditi čiji je rezident navedeni porezni obveznik.
Od 1. siječnja 2017. primjenjuje novi Zakon kojim je, između ostalih novina, uveden pojam „godišnji dohodak“ i „konačni dohodak“ te promijenjen način plaćanja poreza na inozemni dohodak.
Nadalje, Pravilnikom o porezu na dohodak1 (dalje: Pravilnik), koji je u primjeni od 4. veljače 2017. godine, propisane su, između ostaloga, odredbe o načinu uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, propisan je novi obrazac za izvješćivanje o inozemnom dohotku – obrazac INO-DOH, i brisane su odredbe o metodi izuzimanja s progresijom u vezi sa sprječavanjem dvostrukog oporezivanja.
O novom načinu obračunavanja poreza na dohodak ostvarenog u inozemstvu, uračunavanju inozemnog poreza i obvezi podnošenja novog izvješća daje se osvrt u nastavku članka.
1. Pojam poreznog obveznika rezidenta i nerezidenta
2. Godišnji konačni dohodak
3. Prijava u registar poreznih obveznika
4. Obračun i plaćanje poreza na dohodak iz inozemstva te izvješćivanje
5. Porezni položaj dohotka ostvarenog u / iz zemlje s kojom RH ima u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na primitke primljene iz inozemstva ili u inozemstvu
Autorica u članku daje pregled rokova za izdavanje računa poreznih obveznika u zemljama članicama EU-a s motrišta PDV-a. U članku se obrazlažu i mogućnosti izdavanja pojednostavljenih računa te rokova čuvanja računa u zemljama članicama EU.
1. Odredbe Direktive o PDV-u u vezi s računima
2. Izdavanje računa u RH
3. Izdavanje računa u drugim zemljama članicama EU-a
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Republika Hrvatska je, prema čl. 3. st. 3. i 4. Zakona o igrama na sreću, prenijela pravo priređivanja lutrijskih igara na Hrvatsku Lutriju d.o.o., dok pravo priređivanja igara na sreću iz ostale tri skupine mogu, osim Hrvatske lutrije d.o.o., na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske i odobrenja Ministarstva Financija steći i druga trgovačka društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. U nastavku članka autorica daje pregled prostornih i tehničkih uvjeta za priređivaje igara na sreću za ostale tri skupine.
1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Opće odredbe
4. Prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara na sreću u casinima
5. Prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara na sreću na automatima
6. Prostorni i tehnički uvjeti za priređivanje igara klađenja
Autorica u članku objašnjava ugovorna pravila u vezi sa zakupom poslovnog prostora te daje primjer ugovora o zakupu. U članku se daje i osvrt u vezi s poreznim motrištem kada je zakupodavac fizička osoba koja je obveznik plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit.
1. Uvod
2. Ugovor o zakupu prema Zakonu o obveznim odnosima
3. Zakup poslovnog prostora s poreznog motrišta
4. Umjesto zaključka
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, uzimajući u obzir relevantne propise i sudsku praksu, na poseban način analizira pojmove: prisilan propis, protivnost ugovora prisilnom propisu, ništetnost i pravni posao, čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani.
1. Uvod
2. Pravila obveznoga prava o prisilnim propisima i ugovoru čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani
3. Pojam prisilni propis u ZOO-u
4. Ugovor čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani
5. Prisilnost propisa u sustavu primjene pravila o javnoj nabavi (ZJN 2016)
6. Pogrešno poimanje ugovora protivnog prisilnome propisu kao ugovora čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani
7. Zaključak
U članku se razmatraju aktualna pitanja u vezi s novim oblicima cestovnog prijevoza putnika na hrvatskom tržištu. Riječ je vrlo važnoj problematici koja snažno utječe na velik broj malih poduzetnika, ali i na širok spektar potrošača koji se koriste njihovim prijevozničkim uslugama. Kroz članak se daje prikaz trenutačnoga zakonskog uređenja cestovnog prijevoza putnika i dvojba koje se pojavljuju pri primjeni zakona. Osim toga, razmatraju se recentna praksa resornog ministarstva i postupanje inspekcijskih tijela prema pojedinim skupinama prijevoznika koji nastoje implementirati nove poslovne modele na hrvatskom tržištu prijevozničkih usluga.
1. Uvod
2. Kako Zakon o prijevozu u cestovnom prometu uređuje cestovni prijevoz putnika
3. Primjeri inovativnih poslovnih modela prijevoza putnika u RH
4. Recentna praksa inspekcijskih tijela i nadležnih sudova
5. Zaključak
Autorica u ovome članku, kroz recentne odluke sudova (koje su navedene), na zanimljiv, detaljan i transparentna način skreće pozornost na to kako se razrješavaju problemi vezani uz sam sporazum o prestanku ugovora o radu te njegovo nesklapanje u pisanom obliku.
1. Uvod
2. Sporazum kao formalni pravni posao
3. Učinci ponude za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu
4. Obvezanost ponuditelja ponudom, trenutak prihvata ponude, odbijanje te povlačenje ponude
5. Konvalidacija usmenog (neformalnog) sporazuma o prestanku ugovora o radu
6. Nepostizanje sporazuma odnosno neizvršavanje sporazuma
7. Posljedice ponude na tijek radnog odnosa
8. Otkaz ugovora o radu nakon postignutog sporazuma o prestanku ugovora o radu
9. Poništenje sporazuma zbog mana volje
U Glavi VI. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisana je obveza škole da organizira pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja koju je učenik obvezan pohađati ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta.
U ovome članku autor navodi koncepcijske smjernice koje generiraju problematiku primjene navedene obveze koje su uzrokom sve češćih prigovora učitelja / nastavnika školskim odborima, odnosno povod je sve češćeg ostvarenja njihovih prava pred nadležnim sudovima. Uz to se u članku nastoji objasniti strukturu problematike značenja termina dopunskog rada u dvije cjeline:
- potraživanje plaćanja odrađenoga dopunskog rada kao prekovremenog rada te
- je li dopunski rad neposredno odgojno-obrazovni rad za koji postoji obaveza obavljanja tijekom nastavne godine.
1. Uvod
2. Prekovremeni rad
3. Poslovi učitelja u osnovnoškolskim ustanovama
4. Problematika primjene odredbe čl. 75. ZOOOSŠ-a
Vrlo atraktivnu i aktualnu temu predstavljaju djelatnosti koje se odnose na zapošljavanje, a koja je doživjela određene izmjene i promjene stupanjem na snagu novog Pravilnika o obavljanju djelatnosti u vezi sa zapošljavanje (Nar. nov. br. 52/17., dalje: Pravilnik). Stoga autorica u članku objašnjava agencijski oblik rada, s posebnim naglaskom na posredovanju pri zapošljavanju. Osobita je pozornost posvećena poslovima posredovanja za povremeni rad redovitih učenika koje obavljaju srednje škole i učenički domovi prema posebnim propisima. U članku se daje i ogledni primjerak Ugovora o povremenom radu redovitog učenika te prikaz Suglasnosti zakonskog zastupnika ili skrbnika maloljetnog učenika na povremeni rad redovitog učenika.
1. Uvod
2. Općenito o djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
3. Povremeni rad redovitih učenika
4. Ugovor o povremenom radu redovitog učenika
5. Posebne zakonske odredbe koje se odnose na rad maloljetnika
6. Zaključak
U prvom dijelu ovog članka obrađena je svrha donošenja te relevantne odredbe i opseg primjene novog Zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja
U tom se smislu u ovome drugom dijelu članka razmatraju oni dijelovi Zakona koji se odnose na zastaru, solidarnu odgovornost, prenošenje prekomjernih cijena, izračun visine svota štete te sporazumno rješavanje sporova. Na kraju se daje kratak osvrt na moguće izazove u budućoj primjeni Zakona.
U broju 6/17. našega časopisa – prvoga dijela ovoga članka – uz općenito o odgovornosti člana posade ratnog broda, dan je prikaz materijalne odgovornosti člana posade Oružanih snaga RH.
U ovom se članku daje jezgrovit pregled kaznene i stegovne odgovornosti člana posade Oružanih snaga RH.
Na temelju Direktive 2012/17/EU europskog parlamenta i vijeća od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te direktive 2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava od lipnja 2017. započeo je s radom Sustav povezivanja poslovnih registara (BRIS). Taj je Sustav rezultat zajedničkog napora vlada EU-a i Europske komisije te omogućava lako pretraživanje poslovnih subjekata u EU-u.
U svijetlu četvrte godišnjice pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, autor u članku daje pregled razvoja javne nabave u Europskoj uniji te pregled razvoja javne nabave u Republici Hrvatskoj, s osvrtom na proces usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
1. Uvod
2. Pravno uređenje javne nabave na razini europske unije
3. Razvoj sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj i usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije
4. Zaključak
Kada dužnik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu, sklapanjem ugovora o ustupanju obveza se gasi
Odgovornost za štetu od opasne djelatnosti (čl. 174. ZOO-a/91)
Za štetu od opasne djelatnosti odgovara se po načelu objektivne odgovornosti
Međusobne tražbine iz ugovora o prometu roba i usluga (čl. 374. ZOO-a/91)
Međusobne tražbine između obrtnika i trgovačkog društva iz ugovora o prometu robe i usluga zastarijevaju za tri godine
Odstupanje od projekta građenja (čl. 633. ZOO-a/91)
Izvođač može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove koje je obavio drukčije nego što je utvrđeno projektom, ako je za takvo odstupanje od projekta imao pisanu suglasnost naručitelja
Stjecanje bez osnove – opseg vraćanja (čl. 1115. ZOO-a/05)
Obogaćeni je obvezan na vraćanje samo one imovine koju je stekao stjecanjem bez pravne osnove
Stvarno pravo
Pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. ZV-a)
Ako posljednji dan roka za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda pada na državni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kada sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana
Vlasništvo republike hrvatske (čl. 35. ZV-a)
Javno dobro nije sposobno biti objektom prava vlasništva
Sadržaj suvlasničkih ovlaštenja (čl. 38. ZV-a)
Svaki suvlasnik, bez obzira na njegov suvlasnički dio, smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva
Brisanje hipoteke (čl. 347. ZV-a)
Da bi založno pravo na nekretnini prestalo, nije dovoljno da je prestala tražbina koju je osiguravala, već hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige
Pravni lijekovi (čl. 123. ZZK-a)
Založni vjerovnik nije ovlašten podnijeti žalbu protiv rješenja o upisu prava vlasništva na nekretnini
Radno pravo
Zakonska zabrana natjecanja (čl. 93. ZR-a/09)
Nepoštovanje zakonske zabrane utakmice radnika s poslodavcem opravdani je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu radniku
Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 108. ZR-a/09)
Krivotvorenje poslovne isprave od strane odgovorne osobe koja svojim supotpisom ovjeri takvu ispravu s neistinitim sadržajem opravdan je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
Redoviti otkaz ugovora o radu (čl. 117. ZR-a)
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini
Otpremnina u slučaju otkaza (čl. 119. ZR-a/09)
Iznos otpremnine utvrđuje se s obzirom na dan isteka otkaznog roka
Savjetovanje s radničkim vijećem (čl. 149. ZR-a/09)
Poslodavac se prije donošenja pojedinačne odluke o otkazu ugovora o radu mora savjetovati s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom, i to neovisno o tome što je prilikom donošenja programa zbrinjavanja viška radnika proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom
Prekršajno pravo
Oslobođenje od kazne (čl. 38. PZ-a)
Svaki sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja kad je zakonom propisana takva mogućnost
Povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava (čl. 196. PZ-a)
RTV pristojba. Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, obvezan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, osim ako nije drukčije određeno Zakonom.
Sezonski radnici. Sezonski radnik državljanin je treće zemlje koji zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji te zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme koje je izravno sklopio s poslodavcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.
Obračun PDV-a na kratkotrajni najam osobnog automobila u RH stranoga poreznog obveznika. Kratkotrajnim najmom automobila smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje automobilom tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana i oporezuje se prema mjestu gdje se automobil stvarno stavlja na raspolaganje primatelju usluge.
Obračun PDV-a na najam lokomotive u RH. Lokomotiva se u smislu Zakona o PDV-u ne smatra prijevoznim sredstvom pa se stoga na kratkoročni najam ne primjenjuju odredbe kojima se definira mjesto oporezivanja iznajmljivanja prijevoznih sredstava.
Obračun PDV-a na ugovornu kaznu. Kazna koja je sastavni dio Ugovora i koja se u slučaju neispunjenja ugovorne obveze zaračunava dužniku predstavlja odštetu na koju se ne obračunava PDV.
Kolektivni radni odnosi i radničko vijeće. Radničko vijeće nije element kolektivnih radnih odnosa. To je jedan od tri načina (oblika) sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavca, i to najutjecajniji oblik sudjelovanja radnika. Odnos radničkoga vijeća i poslodavca temelji se na povjerenju i međusobnoj suradnji. Zato je mogućnost pritiska i konfrontacije radničkoga vijeća s poslodavcem isključena, što je sindikatu dopušteno.
Sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja u radnom pravu ograničena je određenim odredbama Ustava Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralom društva.
Zastara tražbina. Tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom zastarijevaju za deset godina, i to je najdulji zastarni rok određen Zakonom o obveznim odnosima.
