U ovom ćemo se članku osvrnuti na povijesni razvoj samog čl. 13. „Dobit od otuđenja imovine“ OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: OECD Model), objasniti odredbe čl. 13. OECD Modela te dati usporedbu čl. 13. OECD Modela s odredbama istovjetnih članaka „Dobit od otuđenja imovine“ ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama. Jednako tako dat ćemo pregled prava oporezivanja po pojedinim državama, prvenstveno prema odredbama čl. 13. OECD Modela, a nakon toga i pregled prava oporezivanja nakon primjene odredaba članka ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji propisuju metodu za otklanjanje dvostrukog oporezivanja.
1. Tumačenje pojma dobitak od otuđenja imovine
2. Tumačenje čl. 13. OECD Modela
3. Usporedba čl. 13. OECD Modela i čl. 13. HR ugovora
U praksi se često izjednačavaju pojmovi darovanja i sponzorstva, ali s pravnog i poreznog motrišta oni su vrlo različiti. Ono što je najvažnije za trgovačka društva je porezno motrište, odnosno je li trošak porezno priznat ili nije. Naime, kada je riječ o darovanju, bitno je komu se daruje i koliko, dok, s druge strane, kod sponzorstva to nije bitno. U članku autorica piše o poreznom tretmanu darovanja i sponzorstva te upućuje na bitne različitosti između tih dvaju pojmova.
1. Uvod
2. Darovanja (donacije) s poreznog motrišta
3. Sponzorstvo s poreznog motrišta
4. Zaključak
Dana 1. siječnja 2017. godine stupio je na snagu novi Zakon o javnoj nabavi, kojim se u pravni poredak RH preuzimaju nove europske direktive o javnoj nabavi: Direktiva 2014/24/EU i Direktiva 2014/25/EU.
U ovom se članku daje pregled prvog dijela ZJN 2016 s kratkim osvrtom na najznačajnije novine.
Zakon o strateškim robnim zalihama sadržava jedno kazneno djelo i četiri oblika prekršaja u vezi sa strateškim robnim zalihama. Za kazneno djelo „Neovlašteno raspolaganje ili promjena namjene uskladištene robe iz robnih zaliha“ može biti odgovorna fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi s kojom je sklopljen ugovor o uskladištenju robe iz robnih zaliha, koja tom robom neovlašteno raspolaže ili joj promijeni namjenu. Problematika robnih zaliha postala je osobito značajna u vrijeme tzv. izbjegličke krize. Predlaže se dopuna Zakona prema kojoj bi osim fizičke i odgovorne osobe u pravnoj osobi za isto kazneno djelo mogla odgovarati i sama pravna osoba – trgovačko društvo koje počini kazneno djelo.
1. Uvod
2. Strateške robne zalihe - općenito
3. Kazneno djelo neovlašteno raspolaganje ili promjena namjene uskladištene robe iz robnih zaliha
4. Prekršajne odredbe
5. Poslovi u vezi s robnim zalihama
6. Izvješćivanje o robnim zalihama
7. Odgovornost za štetu članova organa društva
8. Odgovornost pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi
9. Oduzimanje imovinske koristi
10. Zaključna razmatranja
Posebne procesne odredbe relevantne za zaštitu od dikriminacije, uznemiravanja i mobinga sadržane su u Zakonu o radu, Zakonu o suzbijanju diskirminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova i ZPP-u.
No, u posljednje vrijeme sve je više sudskih odluka u kojima se zauzimaju pravna stajališta vezana uz pitanja koja se pojavljuju uz primjenu zakona.
O njima će biti riječ u nastavku članka.
1. Hitnost u postupanju
2. Utuživanje bruto-neto
3. Zastupanje
4. Mjesna nadležnost
5. Zahtjev za zaštitom prava
6. Tužbe prema ZSD-u
7. Umješači prema ZSD-u, ZRS-u i ZPP-u
8. Revizija
9. Teret dokazivanja
Slijedom stupanja na snagu Pravilnika o djelokrugu rada tajnika… (Pravilnik), kojim se, između ostalog, uređuje djelokrug rada tajnika te administrativno-tehnički i pomoćni poslovi koji se obavljaju u osnovnoj školi, u ovome članku nastojat ćemo predočiti opseg i upravljanje sve opsežnijom poslovnom materijom u opreci s klasičnim poimanjem poslova tajnika.
Postupak, odnosno način objave Pravilnika i djelokrug rada tajnika propisao je tadašnji ministar odgoja, obrazovanja i sporta na temelju čl. 102. i 103. ZOOOSŠ-a.
Nadalje, vezano uz samo donošenje Pravilnika, naravno u duhu onog vremena, upozorit ćemo na znatan opseg poslova u djelokrugu rada tajnika u školskoj ustanovi, odnosno specifikaciju poslova kao suplement važećem Pravilniku, te “pravne praznine“ koje su proizišle kao korelat sve opsežnije izvedbe sadržaja poslova, proizišlih, pro futuro, od samog donošenja istoga, a koje u skladu s time tamo nisu taksativno prisutne.
Materija ovog članka pisana je ususret nadolazećim izmjenama i dopunama ZOOOSŠ-a u nadi za detaljnim uređenjem opisa i popisa poslova tajnika školske ustanove na čijim je zakonskim odredbama nastao Pravilnik.
1. Uvod
2. Djelokrug rada tajnika osnovnoškolske ustanove
3. Upis u sudski registar i upravljanje školom
4. Klasifikacija normativnih akata i podzakonskih propisa u djelokrugu rada tajnika školske ustanove – sadržajni input nužno potrebnog znanja
5. Uspostava uvjeta za rad na siguran način, iznajmljivanje školskoga prostora i školske opreme
6. Provedba Zakona o pravu na pristup informacijama (službenik za informiranje) i imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka
Autorica u ovome članku daje prikaz Nacionalnoga Kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi.
Taj je Kolektivni ugovor sklopljen 17. lipnja 2015., a primjenjuje se od 1. srpnja 2015. godine.
1. Primjena Kolektivnog ugovora
2. Zaposlenje pomoraca
3. Plovidba u ratnim područjima / visoko rizičnim područjima
4. Doprinosi za obvezna osiguranja i troškovi liječenja pomorca
5. Prehrana, smještaj, posteljina, udobnost itd.
6. Sredstva osobne zaštite na radu
7. Komunikacija i informiranje članova posade broda
8. Fond solidarnosti i naknade
9. Jednakost i postupci po prigovoru
10. Ništavost odricanja od prava
11. Postupanje protivno Kolektivnom ugovoru
12. Mjerodavno pravo i rješavanje sporova
13. Izmjene, dopune i trajanje kolektivnog ugovora
14. Nadzor primjene Kolektivnog ugovora i rješavanje sporova
15. Evidentiranje, odobrenje i primjena Kolektivnog ugovora
Autori u članku kroz izmijenjeni i dopunjeni tekst pripremljen za godišnje savjetovanje upravitelja zgrada održano u Zagrebu 21. – 22. listopada 2016. godine, uz suglasnost kako autora tako i organizatora, obrađuju pojam i pravne značajke instituta odgovornosti upravitelja zgrada, konkretne probleme s određivanjem odgovornosti u odnosu upravitelja i suvlasnika. Ti se problemi u svojoj biti svode na određivanje obveza upravitelja koje ima kao profesionalac prema suvlasnicima koji su uvijek neprofesionalci kako glede činjenja tako još i više glede nečinjenja ili propuštanja.
1. Uvod
2. Pravna vrela
3. Tumačenje
4. Općenito o odnosu upravitelja i suvlasnika
5. Osnovno o uvjetima odštetne odgovornosti
6. Zaključak
Autori: Dr. sc. Hrvoje KAČER Doc. dr. sc. Blanka IVANČIĆ-KAČER
Autorica u ovome članku razmatra razloge nedostojnosti stečajnog upravitelja propisane Stečajnim zakonom s motrišta njihove objektivne opravdanosti i utjecaja na pravni položaj stečajnog upravitelja, njegovu pravnu sigurnost, ali i povredu njegove osobnosti primjenom tih zakonskih odredaba. Konkretno, traži se odgovor na pitanje je li činjenica samog pokretanja kaznenog postupka protiv stečajnog upravitelja onaj razlog koji ga čini nedostojnim službe i zbog kojega bi njegovo brisanje s liste stečajnih upravitelja bilo opravdano i nužno
1. Uvod
2. Normiranje nedostojnosti
3. Uvjeti i zapreke imenovanja stečajnog upravitelja u prijašnjim propisima
4. Pravni položaj stečajnog upravitelja prema SZ-u
5. Razlozi nedostojnosti stečajnog upravitelja prema SZ-u
6. Pokretanje kaznenog postupka
7. Završne napomene
Autor u članku analizira slučaj iz sudske prakse u kojem se pojavilo pravno pitanje – ostvaruje li se pravo na raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti tužbom za utvrđenje da je ugovor raskinut ili tužbom kojom se traži da se sudskom odlukom raskine ugovor, te se ističu razlozi koji opravdavaju zaključak, prema kojem se pravo na raskid ugovora za slučaj spora ostvaruje tužbom za sudski raskid ugovora.
1. Uvod
2. Događaj iz sudske prakse
3. Način rješavanja sudskog spora
4. Osvrt na sudske odluke
5. Zaključak
U časopisu PiP, br. 12/16, objavljen je prvi dio članka „Ugovor o darovanju (I.)“ u kojem su detaljno bili izneseni izvori prava, povijesni razvoj, pojam darovanja, karakteristike ugovora o darovanju i subjekti ugovora o darovanju.
U nastavku slijedi II. dio članka u kojem se potanko analiziraju bitni elementi ugovora o darovanju, posebni oblici ugovora o darovanju (darovanje s nametom, nagradno darovanje, uzajamno darovanje, mješovito darovanje, darovanje za slučaj smrti), odustanak od darovanja, opoziv darovanja i pobijanje darodavčevih pravnih radnji.
8. Bitni elementi ugovora o darovanju
9. Posebni oblici ugovora o darovanju
10. Odustanak od darovanja
11. Opoziv darovanja
12. Pobijanje darodavčevih pravnih radnji
13. Zaključak
U prvom dijelu ovoga članka predstavljene su relevantne odredbe EU-ovih propisa i prijašnja sudska praksa Sudova EU-a kojima se uređuje pitanje pristupa i otkrivanja informacija, te zaštita određenih kategorija povjerljivih informacija, kao što su poslovne i odvjetničke tajne, mehanizmi za davanje uvida u povjerljive informacije u postupcima pred EK-om te uloga službenika za saslušanje u očuvanju povjerljivih informacija.
Drugi dio ovoga članka razmatra noviju sudsku praksu sudova EU-a kojom su se dalje razvila načela i pravila za pristup informacijama i zaštitu informacija u postupcima iz prava tržišnog natjecanja.
Posebno se razmatraju i odredbe o pristupu informacijama i zaštiti povjerljivih informacija1 iz Direktive 2014/104 o naknadama štete koju su tijekom prošle godine države članice preuzimale u svoja nacionalna zakonodavstva.
7. Pitanje otkrivanja informacija u postupcima pred sudovima EU-a
8. Otkrivanje informacija iz postupaka pred tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja
9. Relevantna sudska praksa sudova EU-a 2013. – 2016. godine
10. Pristup informacijama prema Direktivi 2014/104 EU o postupcima naknada štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja
11. Otkrivanje dokaza u postupcima naknada štete u praksi EU-a
12. Zaključak
U prvome dijelu ovoga članka, u prošlom broju ovoga časopisa, prikazani su instituti pripajanja i spajanja društava kapitala te prekogranična pripajanja i spajanja.
U ovome dijelu članka autorica prikazuje podjelu društava kapitala te preoblikovanje društava.
Autor u ovome članku daje pregled specifičnog pravnog posla kojim se uređuju međusobna prava i obveze igrača i klubova i dr. između subjekata iz različitih država.
Uz to, autor daje i ogledni primjerak takva ugovora.
Autor u članku objašnjava pojam prava intelektualnog vlasništva te temeljnu Europsku i nacionalnu legislativu, s posebnim osvrtom na autorsko pravo i srodna prava, te industrijsko vlasništvo s posebnim osvrtom na žig. Pravom intelektualnog vlasništva podrazumijeva se zajednički naziv za dvije navedene grane prava, odnosno skupni naziv za sve grane prava stvaratelja intelektualnih tvorevina, i prava koja su u uskoj vezi s tim tvorevinama.
1. Pojam prava intelektualnog vlasništva
2. Autorsko i srodna prava
3. Industrijsko vlasništvo
Autor u članku iznosi sudsku praksu kod odlučivanja o zemljišnoknjižnim prijedlozima kod upisanoga društvenog vlasništva, s obzirom na to da su sadržaji prava na nekretninama društvenog vlasništva pomalo zaboravljeni, što dovodi do različitosti u poimanju prava titulara nastalih brisanjem društvenog vlasništva. Društveno vlasništvo nastajalo je i postojalo desetljećima. Od općenarodne imovine do društvenog vlasništva sa sobom je nosilo i različite sadržaje ovlasti izvršavanja određenih sadržaja. Ti su različiti sadržaji izražavani nazivima prava korištenja (pravo upravljanja, korištenja, raspolaganja itd.) Svako to pravo sadržavalo je različite ovlasti dane titularima.
Nemogućnost izvršenja ugovorne obveze za koju odgovara druga strana (čl. 138. ZOO/91)
Kad je ispunjenje ugovorne obveze jedne ugovorne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina se obveza gasi
Naknada štete u slučaju tjelesne povrede (čl. 195. ZOO/91)
Oštećenik može osnovano zahtijevati naknadu samo one štete koju bez svoje krivnje nije mogao ostvariti po osnovi prava koja mu pripadaju na temelju posebnih propisa
Stjecanje bez osnove - opseg vraćanja (čl. 1113. ZOO-a/05)
Kada vraća ono što je stekao bez osnove, nepošteni stjecatelj dužan je platiti zatezne kamate od dana stjecanja
Oblik reklamacije (čl. 39. Bečke konvencije)
Kada se radi o međunarodnoj kupoprodaji stvari, valjana je i usmena i pisana obavijest kupca o postojanju materijalnih nedostataka prodane stvari
Stvarno pravo
Pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. ZV-a)
Šahtovi kanala distributivno telekomunikacijske infrastrukture su stvari, a nasilno otvaranje šahtova te uvlačenje i postavljanje optičkih kabela drugih operatera pored postojećih tuđih kabela jest smetanje posjeda stvari
Pravni temelj osnivanja prava služnosti (čl. 219. ZV-a)
Pravni posao kojemu je cilj osnivanje prava služnosti, osim što mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina
Upis neuknjiženih prava na nekretninama (čl. 364. ZV-a)
Osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina na temelju odluke Suda pošto dokažu da su bile izvanknjižni nositelji takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu
Suvlasnici posebnog dijela nekretnine solidarni su vjerovnici u pogledu tražbina prema trećima (čl. 46. i čl. 70. ZV-a)
Sva prava i dužnosti u svezi s vlasništvom toga posebnog dijela suvlasnici mogu izvršavati solidarno, pa se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima uzima da su jedna osoba.
Tužba radi smetanja posjeda (čl. 22. 70. ZV-a)
Ne može se prihvatiti tužbeni zahtjev samo na utvrđenje da je počinjeno smetanje posjeda, bez izricanja zabrane daljnjeg smetanja ili vraćanja posjeda.
Pozicija tužitelja nakon ustupa tražbine (čl. 36. st.1. te čl. 47. st. 1. 70. ZV-a)
Nema zapreke da se parnica dovrši među istim strankama ako koja od stranaka otuđi stvari ili pravo o kojem teče parnica.
Predaja u vlasnički posjed (čl. 161. st.1. i čl. 162. 70. ZV-a)
Za odgovarajuću primjenu odredbe članka 161. stavak 1. i članka 162. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pitanje tužiteljevog vlasništva je prethodno pitanje.
Pristup stanu radi utvrđivanja i popravka kvara na priključcima plinskih trošila i dimnjaka (čl. 80. st. 3. 70. ZV-a)
Suvlasnica stambene zgrade kao vlasnica posebnog dijela nekretnine obvezna je dozvoliti ulazak u stan radi utvrđivanja i otklanjanja kvara.
Zajednički dijelovi stambene zgrade (čl. 59. st. 1. u svezi s čl. 80. 70. ZV-a)
Suvlasnici stambene zgrade sporazumno određuju korištenje zajedničkih prostorija.
Zaštita prava vlasništva - položaj poštenog posjednika (čl. 164. st.1. i čl. 38.st.1. 70. ZV-a)
Svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih vlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.
Pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora. Jednostrani raskid ugovora potrošača jedan je od načina prestanka valjano zaključenog ugovora, bilo da je riječ o ugovoru sklopljenom izvan poslovnih prostorija bilo o ugovoru sklopljenom na daljinu.
Ustup grobnog mjesta. Pravo korištenja grobnog mjesta ustupa se ugovorom o ustupanju prava korištenja.
Solidarna pomoć – potpora za bolovanje duže od 90 dana. Poslodavac je dužan isplatiti radniku potporu zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana ako je to utvrđeno autonomnim aktom poslodavca
Minimalno trajanje otkaznog roka osobe s invaliditetom. Najmanje trajanje otkaznog roka propisano Zakonom o radu za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba
Izbori za članove radničkoga vijeća - kvorum. Zakon o radu ne propisuje „kvorum“ za izbor članova radničkoga vijeća, nego Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća.
Odgovornost za neprovedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju. Odgovornost za neprovedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju ovisi o načinu toga sudjelovanja.
Povećana plaća. Pravo na povećanu plaću prema čl. 94. Zakona o radu ne bi se moglo ostvariti ako bi to povećanje iznosilo npr. svega 1 % ili 2 %.
Upravni ugovor. Upravni je ugovor akt javnog prava koji su obvezni sklopiti javnopravno tijelo i posebno stranka koja je subjekt privatnog prava, a radi izvršenja prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, ako je zakonom propisano sklapanje takva ugovora.
Izvanredni otkaz i privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede. Ugovor o radu prestaje kada je poslodavac radniku dostavio odluku o izvanrednom otkazu, bez obzira na to što je radnik (nakon što je osobito teško povrijedio obvezu iz radnog odnosa ili je prouzrokovao neku drugu osobito važnu činjenicu), ali prije uručenja te odluke, otvorio bolovanje.
Podružnica kao fakultativna asocijacija. Trgovačko društvo nije obvezno osnovati podružnicu.
