Autorica u članku razmatra zanimljivu i značajnu Odluku Ustavnog RH, br. U-III/5694/2013 od 1. ožujka 2016. godine o pravnoj prirodi rokova za podnošenje zahtjeva za naknadom za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
1. Uvod
2. Denacionalizacija, ovlaštenici naknade
3. Predmet povrata
4. Rokovi za podnošenje zahtjeva za naknadom
5. Odluka Ustavnog suda RH, br. U-III-5694/2013
6. Pravne posljedice odluke Ustavnog suda RH
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
U ovome članku, transparentno i na zanimljiv način, autorica razmatra sadržajni aspekt i značenje usklađenja sektora javnih službi s pravnim institutom usluga od općega gospodarskog interesa u europskom pravu.
1. Uvod
2. Službe ili usluge od općega gospodarskog interesa
3. Evolucija koncepcije usluga od općega gospodarskog interesa u pravu EU-a
4. Koncepcija usluga od općega gospodarskog interesa u EU-u
5. Koncepcija prioritetnih razloga vezanih uz javni interes
6. Klasifikacija usluga od općega gospodarskog interesa
7. Osnovna načela i koncepcija univerzalne usluge
8. Koncepcija usluga od općega gospodarskog interesa kao zajednička vrijednost u EU-u
9. Implementacija pojma usluge od općega gospodarskog interesa u hrvatsko zakonodavstvo
U ovome članku autor na transparentan način razmatra bitne odredbe aktualnoga podzakonskog akta - Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, zatim visinu paušalnog poreza i način plaćanja paušalnog poreza.
1. Uvod
2. Pravna osnova oporezivanja
3. Djelatnost ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu
4. Porezni obveznik
5. Izračun i visina godišnjega paušalnog poreza na dohodak
6. Okolnosti koje utječu na promjenu poreznog rješenja
7. Obveza vođenja poslovnih knjiga i evidencija
8. Obveza prijave u registar poreznih obveznika
9. Razvrstavanje turističkih mjesta u razrede
S primjenom od 17. ožujka 2015. godine, a prema odredbama Općega poreznog zakona, poreznim je obveznicima omogućeno plaćanje dospjeloga poreznog duga sklapanjem upravnog ugovora, i to najviše na 24 mjesečne rate, uz obračun zakonske zatezne kamate koja je od 1. siječnja 2016. godine utvrđena u visini od 8,05 %. Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dužničkog odnosa, između Poreznog tijela i poreznog obveznika, pri čemu fizičke osobe i građani mogu podnijeti prijedlog za sklapanje upravnog ugovora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a pravne osobe prema svom sjedištu, odnosno Uredu za velike porezne obveznike.
Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično. Međutim, upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji su račun blokirali drugi vjerovnici ili protiv kojeg se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu.
U nastavku članka može se pročitati koje odredbe sadržava upravni ugovor, koja sredstva osiguranja naplate može ponuditi porezni obveznik te u kojim slučajevima porezni obveznik može zatražiti izmjenu odnosno aneks već sklopljenoga upravnog ugovora, a radi smanjenja poreznog duga knjigovodstvenim evidentiranjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak ili dobitak, turističke članarine, spomeničke rente ili konačnog obračuna PDV-a.
1. Uvod
2. Rok na koji se može sklopiti upravni ugovor i kamatna stopa
3. Što se smatra poreznim dugom
4. Tko se smatra poreznim obveznikom
5. Provedba postupka usklađenja i izdavanje potvrde o stanju poreznog duga
6. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
7. Sastavljanje očitovanja o obradi prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
8. Sadržaj upravnog ugovora
9. Izmjena ili aneks upravnog ugovora radi promijenjenih uvjeta
10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Autorica u ovome članku prikazuje institut prethodnog obraćanja poslodavcu koji predstavlja procesnu pretpostavka za pravodobnost tužbe, s posebnim osvrtom na način primjene odredbe čl. 133. Zakona o radu te kakva su stajališta zauzeta u sudskoj praksi u odnosu na neke od spornih situacija vezanih uz prethodno obraćanje poslodavcu.
1. Uvod
2. Prethodno obraćanje poslodavcu kao procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe
3. Uputa poslodavca za podnošenje zahtjeva za zaštitom prava
4. Početak tijeka roka za podnošenje tužbe nakon isteka roka poslodavcu da odluči o zahtjevu za zaštitom prava
5. Kada radnik ne mora podnositi zahtjev za zaštitom prava
6. Povrat u prijašnje stanje
7. Parnična nesposobnost i njezin utjecaj na pravodobnost tužbe
8. Sadržaj tužbenog zahtjeva kod osporavanja otkaza ugovora o radu
9. Kada se za dopuštenost tužbe u radnom sporu ne traži da se podnosi zahtjev za zaštitom prava iako nije riječ o naknadi štete, isplati odnosno uznemiravanju i diskriminaciji
10. Utjecaj odredbe čl. 133. ZR-a na dopuštenost tužbe kojom se traži vraćanje na posao
11. Pravo na vraćanje na posao nakon utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu i prekluzija
12. Zaključak
Autor u članku detaljno pojašnjava institut dopunskog rada radnika kod drugog poslodavca, na temelju kojeg instituta radnik koji je već zaposlen u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u određenom trajanju i pod određenim uvjetima.
1. Uvod
2. Suglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu
3. Radno vrijeme kod dopunskog rada i prekovremeni rad
4. Ugovor o dopunskom radu
5. Umjesto zaključka
U Glavi XI. (čl. 112. - 114.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi taksativno navodi formalno-pravne pretpostavke, odnosno uvjete koji zakonskom analogijom (analogia legis) pretpostavljaju prestanak radnog odnosa u školskim ustanovama. U članku ćemo skrenuti pozornost na iznimke, lex specialis, u odnosu na opće, pozitivno-pravne propise o radu (odredbe čl. 112. Zakona o radu) u skladu sa supsidijarnom analogijom specijalnih propisa koji imaju prošireni krug važenja.
1. Uvod
2. Prestanak ugovora o radu u školskim ustanovama u skladu s posebnim propisom - lex specialis
3. Razlozi za redovito otkazivanje ugovora o radu - pripravnik i osoba koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja bez stečenih pedagoških kompetencija
4. Poseban osvrt na prestanak ugovora o radu u slučaju prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga
5. Nezadovoljavanje radnika na probnom radu (čl. 53 ZR-a i čl. 26. TKU-a)
6. Članak 114. ZOOOSŠ-a
Autor u članku daje prikaz Pravilnika o izdavanju Europske profesionalne kartice (Nar. nov., br. 123/15., dalje: Pravilnik), a koji je stupio na snagu 18. siječnja 2016. godine. Pravilnikom je regulirano prekogranično pružanje usluga i obavljanje regulirane profesije na privremenoj i povremenoj osnovi, odnosno ostvarivanje prava na poslovni nastan na području država članica Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.
1. Uvod
2. Pravna osnova
3. Postupak kod prvog pružanja usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj
4. Donošenje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije
5. Opći uvjeti za izdavanje EPK-a
6. Nadležnost kod izdavanja EPK-a
7. Postupak izdavanja EPK-a
8. Izdavanje EPK-a kod privremenoga i povremenoga prekograničnog pružanja usluga bez prethodne provjere stručnih kvalifikacija
9. Izdavanje EPK-a za poslovni nastan te privremeno i povremeno pružanje usluga s prethodnom provjerom kvalifikacija
10. Obrada i pristup podatcima
11. Evidencija o izdanim EPK-ima
Razvoj načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige u hrvatskoj ustavnosudskoj praksi tema je koju autor na zanimljiv i detaljan način razmatra u čl., uz prikaz dviju odluka Ustavnog suda RH - Odluke Ustavnog suda br. U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011. godine, koja je predstavljala korak naprijed u zaštiti načela povjerenja u zemljišne knjige, ali i koja je donijela neke nove dvojbe, te Odluke Ustavnog suda br. U-III-1719/2014 od 10. prosinca 2015. godine, kojom su, čini se, te dvojbe razriješene i kojom je načelo povjerenja u zemljišne knjige počelo vrijediti u svom punom sadržaju.
1. Uvod
2. Kriteriji za primjenu načela povjerenje u zemljišne knjige
3. Savjesnost neupisanoga bračnog druga kao pravno irelevantna činjenica u odnosu na založna prava na koja se nedvojbeno primjenjuje načelo povjerenja u zemljišne knjige
4. Presuda Vrhovnog suda REV-1867/2012 od 29. listopada 2013. godine
5. Odluka Ustavnog suda RH U-III-1719/2014 od 10. prosinca 2015. godine
6. Zaključak
Autorica u članku analizira pravo na otkup državnog stana kroz stajališta Europskog suda za ljudska prava i prikaz ustavnosudske prakse u slučajevima ocjene ustavnosti mjerodavnih zakona za otkup državnih stanova te sudske zaštite pojedinačnih ustavnih prava građana koji su tražili taj otkup.
1. Uvod
2. Normiranje i učinci otkupa državnog stana
3. Ocjena ustavnosti ZPS-a
4. Ustavna prava u slučaju otkupa državnog stana
5. Presuda Europskog suda za ljudska prava
6. Pravne praznine i pravna sigurnost
7. Zaključak
Autor u članku detaljno pojašnjava orijentacijske kriterije i svote za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete (dalje: Orijentacijski kriteriji) na primjerima odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) te navodi razloge za potrebom donošenja novih Orijentacijskih kriterija.
1. Uvod
2. Orijentacijski kriteriji iz 2002. godine
3. Kvaliteta orijentacijskih kriterija iz 2002. godine
4. Glavni razlozi za donošenje novih kriterija
5. Zaključak
- HOOKAH SQUEEZE – PASTA NA NARGILE – utvrđivanje trošarinskog statusa
- Mogućnost izrade procjene vrijednosti vozila od strane ovlaštenih inženjera cestovnog prometa
- Nastanak obveze obračunavanja trošarine kod proizvodnje likera postupkom maceracije
- Obveza prijave u registar trošarinskih obveznika prema čl. 91.a Zakona o trošarinama
- Postupanje sa proizvodom tarifne oznake KN 3814 00 90
- Vođenje evidencije kod zahtjeva za povrat plaćene trošarine za komercijalni zračni prijevoz
- Najam motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU-a
- Ponovna registracija vozila nakon odjave u Republici Hrvatskoj
- Oslobođenje od plaćanja trošarine na nedenaturirani etilni alkohol
- Tarifne oznake Kombinirane nomenklature Carinske tarife za plinska ulja
- Porezni status vozila DACIA DOKKER
- Obračun posebnog poreza na motorna vozila i naknada za gospodarenje otpadnim vozilima
- Trošarinski status određenih alkoholnih pića
- Istakanje energenata na mjestu direktne isporuke
- Označavanje alkoholnog pića „Prosecco DOC Frizante La Delizia-Aquila“ prema odredbama Zakona o trošarinama
- Mogućnost privremenog ustupanja energenta u novoizgrađeni spremnik u svrhu tehničkog ispitivanja ispravnosti instalacija
- Korištenje stroja Manitou MLT 845 120 za namjene u poljoprivredi - ostvarivanje prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za pogon stroja u poljoprivredi
- Mjerni instrumenti na mjestu direktne isporuke
- Izlaganje i prodaja rabljenih motornih vozila
- Posudba motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU
- Distribucija vina puštenog u potrošnju u RH
- Trošarinski status proizvoda Green deterdžent za staklo
- Korištenje energenata za proizvodnju električne energije
- Porezni status “pick-up” vozila
- Utvrđivanje maloprodajne cijene duhanskih proizvoda
- Registar korisnika prava na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin i vođenje evidencije za namjene u ribolovu
- Vođenje evidencije potrošnje vezane uz povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu
- Daljnje postupanje s pravnom osobom koja nije u zakonskom roku ishodila posebno odobrenje
- Oporezivanje rabljenih motornih vozila posebnim porezom
U slučaju ništetnosti ugovora, ugovorna strana dužna je vratiti drugoj ugovornoj strani sve ono što je primila po osnovi takvog ugovora
Opći uvjeti ugovora – ovlasti suda (čl. 143. ZOO/91)
Sudu je dopušteno da i onda, ako neka odredba općih uvjeta nije ništetna, može odbiti primjenu pojedinih klauzula općih uvjeta ako bi one bile inače nepravične ili pretjerano stroge za drugu stranu
Izmjena dosuđene naknade (čl. 196. ZOO/91)
Sud može na zahtjev oštećenika za ubuduće povećati rentu, ako se znatnije promjene okolnosti koje je sud imao na umu pri donošenju prijašnje odluke
Ugovor o kupoprodaji – djelomični raskid ugovora (čl. 494. ZOO/91)
Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodano više stvari pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac može raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari
Ugovor o nalogu – polaganje računa (čl. 754. ZOO/91)
O izvršenom poslu nalogoprimac je dužan položiti račun i predati bez odgađanja nalogodavcu sve ono što je primio na temelju obavljanja povjerenih obveza
Ništav je ugovor o cesiji ako nema sve elemente valjanog ugovora (nije određen predmet ugovaranja - potraživanje koje je ugovorom ustupljeno tužitelju) (čl. 47., čl. 50. i čl. 436. st. 1. ZOO-a)
Predmetom ustupanja ili cesije - kao akcesornog pravnog posla kojemu uvijek prethodi neki drugi pravni posao između cedenta i cesionara (bilo s naplatnim ili besplatnim karakterom), može biti svako otuđivo potraživanje cedenta prema cesusu međutim u svakom od tih slučajeva ustupanja mora se raditi o određenom (dovoljno određenom) ili odredivom potraživanju koje se ustupa - s naznakom (u ugovoru) izvjesne osobe dužnika (cesusa)
Stvarno pravo
Pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. ZV-a)
Pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u posjedu
Vlasništvo republike hrvatske i drugih osoba javnog prava (čl. 35. ZV-a)
Na nekretnini koja je javno dobro u općoj uporabi ne može se steći pravo vlasništva
Vlasnički zahtjev za povrat stvari (čl. 164. ZV-a) – povreda prava na dom (čl. 8. Konvencije)
Zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava
Izvršavanje prava stvarne služnostI (čl. 177. ZV-a)
Prevoženje novim strojem za obradu poljoprivrednog zemljišta putem koji je, zbog većih dimenzija stroja, širi od prijašnjega nije samovlasno širenje postojećeg prava stvarne služnosti puta
Služnost puta kao nužni prolaz (čl. 191. ZV-a)
Nužni prolaz je služnost puta koju osniva sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom
Originarno stjecanje prava vlasništva (čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a)
Nije osnovan zahtjev za izdavanje tabularne isprave kada se stječe pravo vlasništva nekretnine dosjelošću (izvorno stjecanje prava)
Zastarijevanje počinje teći prvoga dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano (čl. 24. st. 1. i st. 2. ZV-a)
Vlasnik zemljišta ima pravo za vrijeme od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, ali najkasnije u vrijeme od 10 godina od završene izgradnje, tražiti da mu graditelj nadoknadi vrijednost zemljišta u visini njegove prometne vrijednosti u vrijeme donošenja sudske odluke
Prestanak prava vlasništva propašću stvari (nekretnine) (čl. 169. ZV-a)
Vlasniku kuće prestaje uknjiženo pravo korištenja dijela zemljišta koje služi toj kući ako je kuća srušena
Menadžerski ugovor. Menadžerski ugovor možemo definirati kao dokument odnosno akt slobodne poduzetničke volje obje ugovorne strane, kao ugovor o zapošljavanju menadžera i kao ugovor o partnerstvu. Menadžerski ugovor je ugovor koji potpisuju menadžeri prilikom zapošljavanja, a kojim se definiraju prava, obveze, otpremnina, plaća i određene povlastice za menadžera. Predmetni ugovor nije definiran niti u jednom zakonu.
Zapošljavanje osoba s invalidnošću. Osobe s invalidnošću mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca.
Osnivanje prava služnosti. Kao uvjet za osnivanje stvarne služnosti na nekretnini na temelju zakona dosjelošću, nije potrebna uknjižba u zemljišnoj knjizi.
Pojam poslodavca. Prema Zakonu o radu poslodavac je osoba (pravni subjekt) koja radniku (u radnom odnosu) daje posao za koji mu isplaćuje plaću, dok je poslodavac, prema Zakonu o zaštiti na radu, širi pojam. To je osoba za koju ne samo radnik nego i osoba na radu obavlja poslove.
Pravo na štrajk i uloga sindikata. Odredba st. 1. čl. 205. Zakona o radu ne bi, u načelu, bila u skladu s Ustavom Republike Hrvatske
Ugovaranje uvjeta rada nepovoljnijih od uvjeta određenih Zakonom o radu. Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih Zakonom o radu samo ako je tim ili drugim zakonom to izričito propisano.
1. ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA (Urednički pročišćeni tekst)
2. ZAKON O SUDSKOM REGISTRU (Urednički pročišćeni tekst)
3. STEČAJNI ZAKON (Izvadak)
4. ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI (Urednički pročišćeni tekst)
5. ZAKON O RADU (Izvadak)
6. ZAKON O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI (Urednički pročišćeni tekst) - Izvadak
7. ZAKON O RAČUNOVODSTVU (Urednički pročišćeni tekst) - Izvadak
8. ZAKON O DOPRINOSIMA (Urednički pročišćeni tekst) - Izvadak
9. ODLUKA I RJEŠENJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE br. U-I-646/1999, U-I-945/1999 (Izvadak)
