Pravo i porezi 6/2016

Zadnje izmjene i dopune Općega poreznog zakona Hrvatski je sabor donio na sjednici 29. travnja 2016. godine, a one se ponajprije odnose na harmonizaciju hrvatskih propisa s propisima Europske unije. U ovome se članku autor osvrće na najznačajnije izmjene i donosi ocjene pojedinih instituta prema novome Općem poreznom zakonu.

1. Uvod
2. Propisi Europske unije
3. Činjenice bitne za oporezivanje
4. Prekršajne odredbe
5. Ukinute stare odredbe OPZ-a
6. Zaključno 

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obveza plaćanja poreza na kuće za odmor te donošenja godišnjeg rješenja za 2016. godinu propisana je za sve porezne obveznike – pravne i fizičke osobe koji su vlasnici kuća za odmor ako se njima koriste povremeno ili sezonski.
Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih ili općinskih proračuna, a porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza može donijeti predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne regionalne samouprave ili nadležna ispostava Porezne uprave, ako je općina ili grad svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu poslove utvrđivanja i naplatu poreza na kuće za odmor. Međutim, neovisno od tijela koje donosi porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, prije donošenja rješenja potrebno je utvrditi koristi li se nekretnina za stalno stanovanje ili samo za povremeno, s obzirom na to da porezni obveznici privremenim prijavljivanjem boravišta na adresi na kojoj se nalazi kuća za odmor nastoje izbjeći plaćanje poreza. Više o navedenomu može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Podatci na osnovu kojih PU utvrđuje porez na kuće za odmor
3. Tko su obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor
4. Što se ne smatra kućom za odmor i što ne podliježe oporezivanju
5. Način utvrđivanja korisne površine na koju se plaća porez
6. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza i potrebna dokumentacija
7. Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za apartmane u kojima se obavlja djelatnost - sudska praksa
8. Rok za uplatu poreza i obračun zateznih kamata
9. Žalba na porezno rješenje te konačnost i pravomoćnost rješenja
10. Zaključak

Autorica ovim člankom na zanimljiv i detaljan način prikazuje Pravilnik o načinu izbora arbitra i provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća s odlukom poslodavca u slučajevima suodlučivanja radničkog vijeća ili suglasnosti sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća u vezi s tom odlukom.

1. Uvod
2. Prijelazni režim
3. Područje primjene Pravilnika
4. Kada se provodi postupak arbitraže
5. Lista arbitara
6. Postupak arbitraže
7. Izuzeće arbitra
8. Pokretanje postupka arbitraže
9. Sazivanje sastanka
10. Mjesto održavanja i postupak arbitraže
11. Okončanje postupka
12. Arbitražna odluka
13. Troškovi postupka

Ugovor o radu predstavlja dvostrani pravni posao, zato može biti otkazan ili raskinut (kao i svaki drugi ugovor obveznog prava). Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR) sporazumni je raskid ugovora o radu propisan kao jedan od načina prestanka radnog odnosa koji podrazumijeva suglasnost volja poslodavca i radnika.

1. Uvod
2. Obveze poslodavca i radnika
3. Sporazumni raskid ugovora o radu
4. Godišnji odmor kod sporazumnog raskida ugovora o radu
5. Umjesto zaključka

Iako je već prošlo nekoliko godina otkako je stupio na snagu Zakon o poticanju zapošljavanja, rad stanovitih kategorija osoba na povremenim poslovima u poljoprivredi i dalje je intenzivan, o čemu autor detaljnije piše u nastavku članka.

1. Uvod
2. Općenito o radu na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Rad na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi - uvjeti
4. Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi
5. O platežu rada na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

Autor u članku daje prikaz postupka donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola radi zapošljavanja stranaca za 2016. godinu (dalje: Odluka) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, a ista je objavljena u Nar. nov., br. 39/16. te se primjenjuje od 29. travnja 2016. godine.

1. Uvod
2. Rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj
3. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
4. Postupak donošenja Odluke o godišnjoj kvoti dozvola za rad i boravak radi zapošljavanja stranaca
5. Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca
6. Ukupna godišnja kvota odobrenih dozvola za rad i boravak
7. Godišnja kvota za produljenje već izdanih dozvola za rad za zapošljavanje stranaca
8. SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE STRANACA
9. Novo zapošljavanje stranaca po sektorima
10. Produljenje izdanih dozvola

Rentabilno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem pretpostavlja precizno i dugoročno stabilno uređenje pravnih odnosa vezano uz to zemljište. U nas taj se cilj razmjerno slabo postiže, a kao bitni uzroci pokazuju se i inzistiranje na uređivanju rečenih odnosa, držeći se isključivo ugovora o zakupu te stalne promjene pravnoga uređenja.
U ovome se članku razmatra i predstavlja emfiteuza kao institut (namijenjen za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem kojim se obrađivaču nevlasniku takvo zemljište čini dostupnim na pravno siguran način), koji potječe iz rimske pravne tradicije i koji je dio hrvatske pravne baštine.
No isti se dugovjeko primjenjuje u određenome broju poljoprivredno-propulzivnih zemalja EU-a (Italija, Španjolska, Francuska), čija su rješenja također predstavljena u ovome članku.

1. Uvod
2. Ugovor o zakupu kao neprikladan institut za uređivanje dugotrajnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu
3. Dva režima zakupa poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj (ZPZ i ZOO) i nepovoljnosti takva stanja
4. Emfiteuza i poljoprivredno zemljište
5. Bitna obilježja emfiteuze
6. Emfiteuza u usporednopravnim poredcima
7. O perspektivi emfiteuze u hrvatskome kontekstu s obzirom na njezine najznačajnije odrednice
8. Zaključak

Zatezne kamate često se kao bitno i uvijek aktualno pitanje pojavljuju u poslovanju i pravnoj praksi. U RH one su uređene Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, što znači da postoji više pravnih režim koji se odnose na njih.
Autorica u ovome članku obrađuje najznačajnija pitanja glede zateznih kamata, poput pravnog uređenja zakonskih zateznih kamata, pravne prirode, visine kamatne stope, dospijeća, zastare i uračunavanja ispunjenja, a posebno razmatra problematiku „uglavničenih kamata“.

1. Uvod
2. Pravna priroda zateznih kamata
3. Zakonsko uređenje zateznih kamata
4. Vrsta obveza za koje se duguju zatezne kamate
5. Razlika između zateznih i ugovornih kamata
6. Kamatna stopa zateznih kamata
7. Dospijeće zateznih kamata
8. Zastara zateznih kamata
9. Uračunavanje ispunjenja
10. Zaključak

Autor u članku iznosi pravna shvaćanja Vrhovnog i Ustavnog sud Republike Hrvatske o nemogućnosti personalne zakonske subrogacije na posrednog oštećenika u vezi s postojanjem pravne osnove za regresno potraživanje koje je zasnovano na isplati po polici obaveznog osiguranja nadoknade troškova za slučaj nezgode na radu i profesionalne bolesti.

1. Uvod
2. Materijalnopravno shvaćanje Vrhovnog suda RH
3. Ustavnosudsko pravno shvaćanje
4. Zaključak

U Službenom listu Europske unije L 341 od 24. prosinca 2015. godine objavljena je Uredba (EU) 2015/2421 europskog parlamenta i vijeća od 16. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EZ) br. 1896/2006 o uvođenju postupka za europski platni nalog (dalje: Uredba EU 2015/2421) koja će se najvećim dijelom početi primjenjivati 14. srpnja 2017. godine. Stoga autorica u ovom članku analizira novosti koje se uvode u navedene postupke.

1. Uvodne napomene
2. Europski spor male vrijednosti
3. Europski platni nalog
4. Završne napomene

Autor u članku razmatra pod kojim pretpostavkama drugostupanjski sud u postupku u povodu žalbe protiv presude prvostupanjskog suda (drugostupanjski postupak) održava raspravu odnosno raspravlja sa strankama u parničnom postupku.

1. Uvod
2. Sjednica vijeća
3. Tijek sjednice
4. Pretpostavke prisutnosti stranaka
5. Sažetak
6. Rasprava vijeća
7. Pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja
8. Koji se dokazi izvode
9. Rasprava
10. Umjesto zaključka

Razvoj digitalnog tržišta utječe na poslovanje, na trgovinu, na prodaju te na distribuciju proizvoda i usluga koji se sve više obavljaju putem interneta, što je, između ostalog, dovelo do šire primjene vertikalnih sporazuma u online prodaji.
Autorica ovim člankom nastoji prikazati problematiku nove ere vertikalnih sporazuma i vertikalnih ograničenja u online prodaji, izazove u ocjeni takvih vertikalnih ograničenja koja mogu negativno djelovati na tržišno natjecanje i predstavljati povredu prava tržišnog natjecanja. Prikazuju se također novi oblici potencijalnih vertikalnih ograničenja te kako im pristupaju nacionalna tijela država članica EU-a. U drugom dijelu ovoga članka daje se pregled novije, relevantne prakse u EU-u iz predmeta s vertikalnim sporazumima u online prodaji roba i usluga.

1. Uvod
2. Vertikalni sporazumi u pravu tržišnog natjecanja
3. Sporazumi u online distribuciji i trgovini
4. Vertikalna ograničenja i zabranjene odredbe vertikalnih sporazuma u online prodaji i distribuciji
5. Pregled i primjeri aktualne prakse u EU-u
6. Zaključak

Autor u članku obrađuje ulogu rokova u upravnom postupku te važnost instituta povrata u prijašnje stanje, a povezan je s rokovima jer se postupak vraća u onaj stadij u kojem je stranka propustila poduzeti određenu radnju. U članku je dalje obrađeno pod kojim je pretpostavkama povrat dopušten te kakve su pravne posljedice njegova dopuštanja.

1. Uvod
2. Povijest Zakona o opće upravnom postupku u Hrvatskoj
3. Rokovi u upravnom postupku
4. Povrat u prijašnje stanje
5. Umjesto zaključka

Status osiguranika mirovinskog osiguranja stječe se prijavom na mirovinsko osiguranje prema osnovama ostvarivanja plaće ili obavljanja gospodarske djelatnosti. Tko su ti osiguranici te na koji način i u kojim rokovima treba obaviti prijavu, pojašnjeno je u ovom članku.

1. Uvod
2. Prijava zaposlenih osoba na mirovinsko osiguranje
3. Posebne pogodnosti za poslodavce pri zapošljavanju radnika
4. Obvezno su osigurane osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske
5. Osigurane osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima
6. Osiguranje roditelja njegovatelja ili njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga statusa
7.Sezonski radnici u poljoprivredi, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
8. Osiguranje roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi
9. Osiguranje nezaposlenih osoba

I. Porez na dodanu vrijednost

- PDV identifikacijski broj

- Pregled država s kojima je Republika Hrvatska potvrdila uzajamnost na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima

- Obračun PDV-a na uslugu transporta plina

- Registriranje za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj

- Oporezivanje PDV-om usluga prijevoza putnika na području Republike Hrvatske

- Kirurški konac – primjena ispravne stope PDV-a

- Oporezivanje prodaje grickalica i napitaka u autobusima

- Uvoz odnosno provoz robe

- Porez na dodanu vrijednost i porez na dobit u Twinning projektu Gruzija

II. Porez na promet nekretnina

- Obračun poreza na promet nekretnina

III. Porez na dohodak

- Pravo na isplatu dnevnica

IV. Drugi porezi, pristojbe i davanja

- Dostava podataka o poreznim obvezama za potrebe provođenja ostavinskog postupka

- Molba za dostavom porezne prijave s pripadajućom dokumentacijom 

I. Carine

- Mogućnost primjene postupka 42 i trostranog posla

II. Posebni porezi i trošarine

- Unos karamboliranih motornih vozila za rastavljanje u dijelove te unos vozila radi popravka i vraćanja u EU
- Unos piva iz druge države članice u svrhu prodaje na sajmu
- Korištenje vozila u promotivne svrhe
- Unos rabljenih motornih vozila iz EU radi daljnje prodaje
- Iznajmljivanje motornih vozila i njihova eventualna prodaja
- Određivanje poreznog statusa instant kave bez kofeina
- Registracija poreznog obveznika – Udruga koja okuplja domaće proizvođače
- Kretanje proizvoda koji sadrže potpuno denaturirani alkohol
- Utvrđivanje namjene korištenja prirodnog plina
- Izlaganje i prodaja rabljenih motornih vozila
- Određivanje poreznog statusa proizvoda – osvježavajućeg pića „ICEPOP“
- Povrat plaćene trošarine na energente koji se koriste za pogon građevinskih strojeva i kamiona
- Popravak oštećenih motornih vozila i restauracija oldtimer vozila iz EU
- Unos vozila koje će biti financirano putem ugovora o financijskom leasingu
- Visina trošarine na proizvod „Prosecco DOC frizzante La Delizia-Aquila 0,75“
- Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici
- Prilaganje računa prilikom oporezivanja rabljenih motornih vozila
- Unos piva u Republiku Hrvatsku, prethodno puštenog u potrošnju u Saveznoj Republici Njemačkoj
- Obračun trošarine na prirodni plin sukladno Zakonu o trošarinama
- Prihvaćanje bankovne garancije
- Plaćanje poreza na motorno vozilo prilikom unosa iz druge države članice EU

- Samostalno obavljanje djelatnosti

- Isplata naknade za dane neiskorištenog godišnjeg odmora

- Upisivanje državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD temeljem ugovora o zakupu

- Raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH

- Odobravanje sredstava školskim ustanovama za plaćanje po pravomoćnim sudskim odlukama

Obvezno pravo

•  Prijenos ugovora (čl. 127. ZOO-a/05)
  • Pri prijenosu ugovora cjelokupni ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu, s tim da se identitet prvobitnoga obveznog odnosa nije promijenio
• Odgovornost za štetu zbog opasne stvari (čl. 174. ZOO/91)
  • Za štetu od opasne stvari odgovara njen imatelj
• Osobe koje imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju smrti (čl. 201. ZOO/91)
  • Pravična novčana naknada za duševne bolove zbog smrti izvanbračnog druga može se dosuditi izvanbračnom drugu ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života
• Uvjet (čl. 297. ZOO/05)
  • Uvjet je odredba unesena u ugovor kojom suugovaratelji učinak ugovora čine ovisnim o nekoj budućoj i objektivno neizvjesnoj činjenici
• Prekid zastare (čl. 388. ZOO/91)
  • Time što je vjerovnik prije podizanja tužbe pozvao dužnika da ispuni svoju obvezu nije nastao prekid zastarijevanja                                                             

Obiteljsko pravo

• Uzdržavanje unučadi (čl. 216. OBZ-a)
  • Obveza djeda i bake da pridonose uzdržavanju svojih unuka je supsidijarna, pa do nje dolazi tek ako roditelj po kojem su srodni ne uzdržava dijete
• Uzdržavanje bračnog druga  (čl. 231. OBZ-a)
  • Pri osjenjivanju mogućnosti bračnog druga koji je dužan uzdržavati, sud će uzeti u obzir sve prihode koje je taj bračni drug ostvario u razdoblju od podnošenja tužbe do zaključenja glavne rasprave
• Uzdržavanje maloljetnog djeteta (čl. 244. OBZ-a)
  • Roditelj koji je sam snosio troškove uzdržavanja maloljetnog djeteta može tužbom tražiti naknadu tih troškova od drugog roditelja koji je bio dužan davati uzdržavanje, ako su učinjeni troškovi bili opravdani
• Bračna stečevina (čl. 249. OBZ-a)
  • Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili
• Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva (čl. 293. OBZ-a)
  • U postupcima radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva dopuštena je samo izvanredna revizija

Nasljedno pravo

• Zastara zahtjeva (čl. 84. ZN-a)
  • Povrat dara može se tražiti u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti
• Opseg nasljednikove odgovornosti za ostaviteljeve dugove (čl. 139. ZN-a)
  • Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine sud pazi samo na prigovor nasljednika
• Sud ovlašten za odlučivanje  (čl. 202. ZN-a)
  • Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, ostavinski sud će na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom
• Nasljednička izjava (čl. 220. ZN-a)
  • Potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen
• Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine  (čl. 224. ZN-a)
  • Sud neće prekinuti postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, ako te činjenice može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava

Zemljišnoknjižno pravo

• Za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nije potrebno priložiti isprave koje ispunjavaju sve opće i posebne pretpostavke za upis
  • Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je javno ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemlji&

Porezno pravo

- Nepriznavanje negativnih tečajnih razlika ne predstavlja kršenje temeljnih sloboda

Porezno pravo / PDV

- Nesposobnost za plaćanje – djelomična isplata dugova s osnove PDV-a

Porezno pravo/PDV

- Školski prijevoz - gospodarske aktivnosti

Porez na dobitak

- Uporaba naziva unutar koncerna

Pravo društava

- O obvezi na naknadu direktora zbog naplate tražbina ustupljenih u svrhu osiguranja na tekući račun društva zrelog za stečaj

• Povjerenik radnika za zaštitu na radu. Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika u području zaštite na radu.
• Razdoblje provjere ponašanja potrošača. U cilju smanjenja velikog broja prezaduženih građana, mnogobrojnih dugotrajnih i skupih ovršnih postupaka te što bržeg i učinkovitijeg namirenja tražbina vjerovnika, donesen je Zakon o stečaju potrošača kojim je uređen institut stečaja fizičke osobe (potrošača).
• Dopunski rad kod drugog poslodavca. Radnik koji je zaposlen u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca može sklopiti ugovor o radu kod drugog poslodavca (dopunski rad kod drugog poslodavca) u najduljem trajanju do 8 sati tjedno i do ukupno 180 sati godišnje.
• Minimalno trajanje godišnjeg odmora kod nepunoga radnog vremena. Neovisno o tome radi li radnik puno ili nepuno radno vrijeme, ima pravo na najmanje 4 tjedna godišnjeg odmora, odnosno 5 tjedana (maloljetni radnik, radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima uz primjenu mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja jer pravo na godišnji odmor ostvaruje radnik u radnom odnosu neovisno o duljini radnog vremena.
• Troškovi obrazovanja i osposobljavanja za rad. Poslodavac ima obvezu u skladu s mogućnostima i potrebama rada omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, dok u pravilu nema obvezu snositi te troškove.
• Nastup zastare zateznih kamata. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze, a počinje teći prvog dana nakon dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze.
• Određivanje plaće. Nedopušteno je ugovorom o radu odrediti da poslodavac odlučuje o plaći, s čime se može izjednačiti situacija kada se ugovorom o radu uputi na primjenu pravilnika o radu (glede plaće) ako se to shvati i tako postupa da se promjenom pravilnika o radu plaću smanjiv.
• Prenošenje ugovora o radu i primjena kolektivnog ugovora. Kod prenošenja ugovora o radu na novoga poslodavca, na radnike čiji se ugovori prenose primjenjuje se kolektivni ugovor kod dotadašnjeg poslodavca do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, ali najdulje godinu dana, sve pod uvjetom da je taj kolektivni ugovor povoljniji za radnike čiji se ugovor o radu prenosi od kolektivnog ugovora koji se primjenjuje kod novoga poslodavca. Ako je kolektivni ugovor kod novoga poslodavca povoljniji za te radnike, primjenjivat će se i na njih taj kolektivni ugovor, a ne kolektivni ugovor koji se na te radnike primjenjivao prije promjene poslodavca.
• Račun kao vjerodostojna isprava. Samo račun koji izdaje vjerovnik (ovrhovoditelj) za isporučenu robu, izvršenu uslugu i sl. u okviru svoje registrirane djelatnosti vjerodostojna je isprava za određivanje i provedbu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.
• Sudski raskid ugovora o radu. Sud bi teško mogao donijeti odluku o raskidu ugovora o radu na zahtjev poslodavca, ako radnik dokaže da ima interes vratiti se na rad kod poslodavca.