Europska je komisija 28. siječnja 2016. godine iznijela javnosti nove prijedloge primjenom kojih bi se, na razini EU-a, pružio koordinirani odgovor protiv porezne utaje. Od takva koordiniranog pristupa očekuje se usklađenost s globalnim standardima koje je OECD utvrdio 2015. godine. U priopćenju Komisije istaknuta je potreba donošenja novih pravila radi usklađivanja poreznih zakona u svih 28 država članica, kako bi se omogućila učinkovitija i djelotvornija borba protiv agresivnih poreznih praksi velikih poduzeća. Naglašeno je kako je iznošenjem novih prijedloga otvoreno novo poglavlje u borbi za pošteno i učinkovito oporezivanje u EU-u, što bi istodobno omogućilo i gospodarski rast. Spomenuti su prijedlozi primarno usmjereni na obvezu plaćanja poreza na dobitak.
1. Osnovne značajke novih prijedloga
2. Ključni elementi paketa mjera
Prvi je dio ovoga članka posvećen temeljnim koncepcijama međunarodnoga poreznog prava koje predstavljaju normativnu podlogu za poduzimanje aktivnosti poreznog planiranja. Pojmovno će se odrediti načelo zasebnog subjekta, načelo povezanosti, koncepcija fiskalne rezidentnosti, koncepcija stalne poslovne jedinice te načelo neovisnosti. Pojašnjava se i pojam međunarodnoga poreznog planiranja te se izlažu njegovi osnovni oblici.
Temeljni je cilj ovoga (podijeljenog u dva dijela) članka analizirati osnovne postavke jedne od podvrsta međunarodnoga poreznog planiranja, koja se najčešće povezuje s najvećim svjetskim multinacionalnim kompanijama. Riječ je o planiranju u vezi s nematerijalnom imovinom, čiji su temeljni oblici autorska i srodna prava, patenti, žigovi, know-how i dr.
Na aktualnost predmetne teme upućuje izražen interes javnosti za podatcima o efektivnom poreznom opterećenju najvećih svjetskih MNK-a u posljednjih nekoliko godina, napose od izbijanja zadnje ekonomske krize. U mnogim se analizama upozorava kako MNK-i upravo s pomoću različitih tehnika međunarodnoga poreznog planiranja izbjegavaju platiti svoj “pravedni udio” u financiranju javnih usluga. Pritom se često izostavlja prikaz osnovnih koncepcija međunarodnoga poreznog prava na kojima se zasnivaju specifične tehnike planiranja.
1. Uvod
2. Temeljne koncepcije međunarodnoga poreznog prava bitni za porezno planiranje
3. Pojam i vrste međunarodnoga poreznog planiranja
Odredbama Zakona o doprinosima kao jedinstvenim propisom kojim su uređena pitanja vezana uz doprinose za financiranje obveznih osiguranja (u daljnjem tekstu: doprinosi), između ostaloga, propisani su određeni primitci, odnosno obavljanje djelatnosti prema kojima ne postoji obveza doprinosa.
1. Iznimke od plaćanja doprinosa prema primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada
2. Iznimke od plaćanja doprinosa prema djelatnostima
U članku se pojašnjava problematika kratkoročnog i dugoročnog najma vozila iz EU-a. Pojašnjava se mogućnost obavljanja djelatnosti najma od strane trgovačkih društva iz zemalja članica na području RH. Prikazuje se u kojim slučajevima vozila podliježu posebnom porezu na motorna vozila, kada se stječe pravo na povrat istog te način oporezivanja najma porezom na dodanu vrijednost. Jednako se tako skreće pozornost i na obvezu registriranja unajmljenog vozila u RH.
1. Uvod
2. Obavljanje djelatnosti najma ili leasinga društava iz države članice EU-a
3. Poseban porez na motorna vozila
4. Porez na dodanu vrijednost
5. Registracija vozila
6. Zaključak
Hrvatski je sabor donio zakone, a Vlada RH Uredbu kojima je za određeno razdoblje uskraćeno (suspendirano) pravo na povećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnoga staža koje pripada državnim službenicima i namještenicima na temelju Kolektivnog ugovora čija je stranka Vlada, a zapravo Republika Hrvatska, koji je potpisala Vlada RH.
U tom se slučaju Republika Hrvatska pojavljuje u dvije bitno različite uloge. S jedne strane, kao stranka pravnoga posla (na temelju “akta poslovanja”) i, s druge strane, kao zakonodavac (nositelj vlasti).
Postavilo se pitanje opravdanosti i pravne dopustivosti pa i korektnosti u postupanju Vlade RH kojim je u biti, uvjetno rečeno, zloupotrijebljeno pravo RH da donosi zakone, kada kogentnim propisom poništi svoje obveze iz kolektivnih ugovora.
Zakonima je stavljena izvan snage za određeno razdoblje odredba Zakona o radu o primjeni najpovoljnijega prava za radnike čak i onda kada kogentna norma regulira određeno pravo u manjem opsegu nego što je to pravo određeno ostalim aktima iz Zakona o radu.
O svemu tome autor piše u nastavku.
1. Uvod
2. Kolektivni ugovori
3. Može li vlada biti stranka kolektivnog ugovora
4. Kogentni (prisilni) i dispozitivni propisi
5. „Sankcije“ za kršenje (nepoštovanje) kogentne norme
6. Propisi o uskrati prava iz kolektivnih ugovora
7. Iz obrazloženja odluka Ustavnog suda RH
8. Zaključne napomene
Stupanjem na snagu novoga Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 71/15.) od 1. rujna 2015. godine omogućeno je radniku da zbog neisplate plaće pokrene predstečajni odnosno stečajni postupak poslodavca. Postupak se pokreće na sudu na temelju dokaza o nesposobnosti dužnika za plaćanje. Dokaz dužnikove nesposobnosti za plaćanje može biti obrazac obračuna neisplaćenih plaća, tj. obrazac NP1, koji je propisan Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15. i 102/15.), zajedno s potvrdom Porezne uprave ili potvrda Financijske agencije. Više o tome možete pročitati u nastavku.
1. Uvod
2. Zakonski okvir plaće i obveze poslodavca pri isplati plaće radniku
3. Mogućnost radnika da pokrene predstečajni i stečajni postupak poslodavca
4. Zaključak
Aktualnim je Zakonom o radu propisano da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Ovim se člankom, s obzirom na učestalu pojavnost spomenutog otkaza ugovora o radu u praksi, daje prikaz bitnih pitanja vezanih uz isti.
1. Uvod
2. Predmet razmatranja
3. Zakonsko uređenje otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu
Poslovna i investicijska klima uvelike je determinirana pravnom sigurnošću i stanjem u pravosuđu. Europska komisija i Svjetska banka prepoznale su neke od ključnih problema kojima je opterećeno pravosuđe u Hrvatskoj, a koji se negativno odražavaju na gospodarske aktivnosti. Ti se problemi sastoje u neučinkovitosti pravosuđa, dugotrajnosti sudskih postupaka, neujednačenoj i nepredvidljivoj sudskoj praksi, prevelikom broju procedura za pokretanje poslovanja i prijenosa vlasništva, dugotrajnosti stečajnih postupaka i trgovačkih sporova, nedostatnoj zaštiti malih dioničara te prečeste promjene zakonodavnog okvira.
U ovom se članku obrađuju navedeni problemi uz davanje prijedloga za njihovo rješavanje, pri čemu se posebno skreće pozornost na to da bi reforma pravosuđa na vrh prioriteta trebala staviti unaprjeđenje i ubrzavanje trgovačkog sudovanja jer neučinkovitost trgovačkog sudovanja ima najdalekosežnije posljedice na društvo koje se očituju kroz gubitak brojnih radnih mjesta.
1. Europska komisija i Svjetska banka prepoznale su probleme u pravosuđu koji utječu na gospodarski rast u Republici Hrvatskoj
2. Sedam koraka za pokretanje poslovanja
3. Potrebno daljnje unaprjeđenje funkcioniranja zemljišno-knjižne administracije
4. Pomaci su potrebni u načinu rješavanja ovršnih, trgovačkih i radno-pravih predmeta
5. Razuman rok za pravomoćno rješavanje sudskih predmeta je tri godine
6. Trgovačko sudovanje povećava zaostatke
7. Najveći su problemi vezani uz stečajne postupke
8. Neujednačena opterećenost sudaca kao posljedica lošeg planiranja
9. Potrebno jačanje upravljačkih vještina predsjednika sudova
10. Pravosudnu akademiju treba staviti u funkciju unaprjeđenja pravosudnog sustava
11. Potencijale korištenja modernim tehnologijama potrebno je iskoristiti za podizanje učinkovitosti
12. Potrebno je hitno uvesti elektroničko komuniciranje između suda i stranaka u postupku
13. Učestale promjene zakonodavstva negativno utječu na poslovnu klimu
14. Na što bi se u narednom razdoblju trebala usmjeriti reforma pravosuđa
Dana 23. ožujka 2016. godine stupila je na snagu Uredba EU Parlamenta i Vijeća br. 2015/2424 od 16. prosinca 2015. godine (dalje: Uredba o izmjeni). Osim promjena koje se odnose na naziv Ureda i žigova, Uredba donosi brojne promjene u području postupka ispitivanja, apsolutnih razloga za odbijanje registracije, relativnih razloga za odbijanje registracije, popisa proizvoda i usluga, postupka prigovora, poništaja i žalbe, visine pristojbi i uvođenja nove vrste žiga EU-a.
1. Uvod
2. Promjene unutar sustava CTM žigova
3. Najvažnije promjene koje donosi uredba o izmjeni
4. Promjene u odnosu na visinu pristojbi
5. Prijenos žiga sa zastupnika
6. Promjene u području postupka ispitivanja prijave
7. Promjene u području apsolutnih razloga za odbijanje
8. Promjene u području relativnih razloga
9. Promjene u području postupka podnošenja prigovora i poništaja
10. Promjene u postupku žalbe
11. Dodatna prava nositelja vezana uz žig EU-a
12. Ograničenja učinaka žiga i centar za posredovanje / medijacijski centar
13. Zaključak
Autor u članku razmatra kojim ovlastima raspolaže drugostupanjski sud u postupku u povodu žalbe protiv presude prvostupanjskog suda (drugostupanjski postupak), s posebnim naglaskom na specifične procesnopravne radnje drugostupanjskog suda, tzv. izviđaje.
U časopisu Pravo i porezi, br. 3/16., objavili smo prvi dio članka o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku kroz pregled prakse Visokoga upravnog suda RH. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom navedene aktualne tematike prikazom predmetne prakse te razmatramo što se smatra razumnim rokom i način ustupa predmeta radi postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova.
1. Što se smatra razumnim rokom
2. Ustup predmeta radi postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova
Obrtnici su samostalni osiguranici te na temelju rješenja podmiruju doprinose, a od 1. siječnja 2016. godine o tome trebaju izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. Osnovice za obračun doprinosa su različite, ovisno o načinu oporezivanja, o čemu pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Mirovinsko osiguranje obrtnika
3. Obveze koje proizlaze iz statusa osiguranika - obrtnika u skladu s odredbama ZD-a
Neposredna demokracija označava specifičan oblik političke vladavine u kojoj se političke odluke donose isključivo neposrednim očitovanjem građana s pravom glasa, umjesto putem određenih predstavnika, tj. dužnosnika. U današnje se vrijeme pretežno primjenjuje sustav posredne demokracije odnosno predstavničke vladavine s pojedinim oblicima neposredne demokracije. Autor u članku objašnjava pravo i oblike neposredne demokracije, odnosno referenduma.
1. Uvod
2. Posredna demokracija nasuprot izravnoj
3. Švicarska kao model države s neposrednom (izravnom) demokracijom
4. Oblici neposredne demokracije u Saveznoj Republici Njemačkoj
5. Zaključak
Autor u članku kroz četiri predmeta analizira Zahtjeve za prethodnom odlukom Suda Europske unije (dalje: Suda EU) koji se odnose na odgovornost Helenske Republike (grčke države) za pravne akte javne prirode acta Iure imperii.
1. Uvod
2. Postupak pred nacionalnim sudom
3. Prethodna pitanja postavljena sudu EU-a
4. Odgovori suda EU-a na postavljene upite
5. Stajalište Europske komisije
6. Pravorijek Suda EU-a
7. Zaključak
Pobojni ugovori imaju pravne učinke i obvezuju ugovorne strane sve dok se konstitutivnom odlukom suda ne ponište
Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (čl. 133. ZOO-a/91)
Kad se steknu pretpostavke za raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, ugovorna strana ne može sama raskinuti ugovor, nego podnosi tužbu sudu koji donosi odluku o osnovanosti zahtjeva
Odgovornost za štetu zbog opasne stvari (174. ZOO-a/91)
Motorno vozilo u uporabi smatra se opasnom stvari
Prekid zastarijevanja – priznanje duga (čl. 387. ZOO-a/91)
Plaćanje dijela duga učinjeno drugoj pravnoj osobi, a ne vjerovniku, nema učinak priznanja duga
Kupoprodaja s pravom prvopuka (čl. 532. ZOO-a/91)
Prodavatelj koji ima pravo prvokupa glede prodane stvari može zahtjev za poništenje kupoprodaje stvari trećemu ostvariti u roku od šest mjeseci od dana kada je saznao za ovu kupoprodaju
Radno pravo
Prestanak ugovora o radu (čl. 107. ZR-a/95)
Brisanje poslovnih dokumenata poslodavca sa računala, te pozivanje na poslovni sastanak uz konzumaciju droge opravdani je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
Redoviti otkaz ugovora o radu (čl. 113. ZR-a/95)
Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu ovlašten je donijeti samo poslodavac
Obveza savjetovanja prije donošenja odluke (čl. 149. ZR-a/09)
Radničko vijeće nema opće priznatu stranačku sposobnost, već samo ako se radi o propisanim ovlaštenjima i obvezama radničkog vijeća
Stranke kolektivnog ugovora (čl. 185. ZR-a/95)
Kolektivni ugovor obvezuje poslodavca ako ga je sam sklopio ili mu je pristupio
Pravi smisao propisivanja zakonske odredbe da se sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti može otkazati ugovor o radu samo uz prethodnu suglasnost sindikata je u tome da se povjereniku u odnosu na poslodavca omogući zaštita od šikanoznog postupanja poslodavca
Pravo trgovačkih društava
Nedjeljivost dionice (čl. 163. ZTD-a)
Nedjeljivost dionice ne isključuje mogućnost da ovlaštenik obveznopravnim poslom ustupi nekome pravo na dividendu
Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će da ga na zahtjev manjinskog dioničara nadležni trgovački sud u izvanparničnom postupku
Pobijanje odluke Glavne skupštine (čl. 360. ZTD-a)
Tužba radi utvrđenja ništetnosti kao i tužba za pobijanje odluke glavne skupštine moraju sadržavati (identični) tužbeni zahtjev da sud utvrdi ništetnom određenu odluku glavne skupštine
Ovlaštenje za pobijanje odluke Glavne skupštine (čl. 362. ZTD-a)
Subjektivno pravo pobijati odluke glavne skupštine dano je samo zakonom propisanim osobama na različitim osnovama
Tužba za pobijanje odluke Glavne skupštene (čl. 363. ZTD-a)
Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine može se podići samo protiv onoga dioničkog društva čija je glavna skupština donijela odluku
Ovršni postupak
Potvrda o ovršnosti (čl. 36. OZ-a)
Zakonske odredbe o potvrdi o ovršnosti treba tumačiti tako da sud u konkretnom slučaju ima valjan dokaz o postojanju pravomoćne i ovršne odluke o tražbini koja se traži ovršiti
Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (čl. 58. OZ-a)
Razlozi pobijanja mogu biti opisno istaknuti u sadržaju konkretnog prigovora
Obustava ovrhe (čl. 67. OZ-a)
Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drug
Gost komentator, porezni savjetnik dr. Hartmut Schwab, predsjednik Komore poreznih savjetnika München (Bavarska)
Savezni financijski sud olakšava podjelu društva osoba u srednjem poduzetništvu
Preuzimanje dijela poduzeća u smislu poreza na dobitak i pravne posljedice davanja rente
Obvezni odnosi
Naknada štete putnicima u slučaju otkazivanja ili kašnjenja leta više od tri sata
Materijalni nedostatak na stvari. Zakonom o obveznim odnosima čl. 400. propisano je da prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira na to je li mu ono bilo poznato. Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od 6 mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka.
Primanja u cijelosti izuzeta od ovrhe prema posebnim propisima. Zadnjom novelom Ovršnog zakona, koji je stupio na snagu 1. rujna 2014. godine, dopunjen je čl. 172. kojim se reguliraju primanja i naknade izuzete od ovrhe, te su sada od ovrhe izuzete svote za uzdržavanje djeteta uplaćenog na poseban račun kod banke te dar za djecu do 15. godine života, a izuzimaju se i svote naknade troškova za službeno putovanje i naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda.
Ovršnost javnobilježničke isprave. Ovršnost jest svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti ovrha odnosno prisilno ostvarenje tražbine koja je u njoj utvrđena. Javnobilježnička isprava ovršna je kada je obveza koja je u njoj utvrđena dospjela.
Gospodarsko socijalno vijeće. Gospodarsko socijalno vijeće je institucionalizirano tijelo u Republici Hrvatskoj putem kojega se provodi socijalni dijalog kao metoda usklađivanja i uravnoteženja suprotstavljenih interesa bitnih socijalnih partnera, tj. predstavnika poslodavaca (kapitala) i predstavnika rada, tj. radnika – sindikata. Osim sindikata i udruga poslodavaca, u socijalnom dijalogu sudjeluje i Vlada.
Rad nedjeljom i blagdanom. Poslodavac nije potpuno slobodan kod određivanja rada nedjeljom, blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Simulirani pravni posao (ugovor)
Kada stranke sklope ugovor o kupoprodaji (prema van) za cijenu nižu od one koju su stvarno ugovorile, vrijedi cijena iz ugovora koju su stvarno ugovorili pa prodavatelj ima pravo tražiti od kupca razliku između stvarno ugovorene cijene i cijene koju su stranke prema van navele u drugom ugovoru.
