Pravo i porezi 3/2016

Autori o ovome članku pojašnjavaju na koji su način države članice EU-a u svojim nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om uredile oporezivanje premještanja dobara iz drugih država članica EU-a radi konsignacijske prodaje u tim zemljama. Drugim riječima, u članku se definira koje zemlje članice EU-a primjenjuju pojednostavljenje pri obavljanju takve vrste prodaje i ne zahtijevaju od poreznih obveznika iz drugih država članica EU-a da se u tim zemljama registriraju za potrebe PDV-a te pod kojim se uvjetima u svakoj pojedinoj zemlji navedeno može primijeniti.

1. Uvod
2. Uvjeti koje propisuju zemlje članice EU-a pri konsignacijskoj prodaji dobara
3. Zaključak 

Radni odnos kao specifični ugovorni obvezno-pravni odnos kontinuiranoga trajanja temelje se (u pravilu) na ugovoru o radu. Radni se odnos sastoji od bitnih elemenata bez kojih on ne može postojati, ali redovito sadržava i druge (sporedne) elemente bez kojih može postojati.
Elementi radnog odnosa preslikavaju se na ugovor o radu koji također sadržava bitne i nebitne sastojke.
Da bi ugovor o radu bio valjani temelj zasnivanja radnog odnosa, mora sadržavati bitne sastojke, dok “nebitni” sastojci, kao što su prirodni i nuzgredni sastojci ugovora o radu, nisu uvjet njegova postojanja (on je valjan i bez tih “sporednih” sastojaka).
Valja napomenuti da je razlikovanje prirodnih u odnosu na nuzgredne sastojke ugovora o radu u svjetlu odredaba Zakona o radu često otežano.
O svemu tome autor piše u nastavku članka.

1. Uvod
2. Sastojci pravnoga posla – općenito
3. Bitni sastojci ugovora o radu
4. Bitni sastojci ugovora o radu prema Zakonu o radu
5. Nebitni (sporedni) sastojci ugovora o radu prema Zakonu o radu
6. Neki nuzgredni sastojci ugovora o radu
7. Zaključne napomene

Pravilnik o radu  predstavlja autonomni pravni akt radnog prava, s tim da predstavlja i opći akt koji samostalno donosi poslodavac. Zakon o radu daje poslodavcu ovlast i obvezu (kada zapošljava više od 20 radnika) da pod određenim zakonskim uvjetima uredi radne odnose pravilnikom o radu te druga pitanja bitna za radnike zaposlene kod njega, a što autor detaljno obrazlaže u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što mora/može biti sadržaj pravilnika
3. Što ne može biti sadržaj pravilnika
4. Pravilnik kod poslodavca koji zapošljava manje od 20 radnika
5. Obveze poslodavca prilikom donošenja i objave pravilnika
6. Umjesto zaključka

Autor ovim člankom obrađuje problematiku uvjeta za izdavanje EU potvrde hrvatskim pravnim i fizičkim osobama radi dokazivanja namjere neometanog pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u drugoj državi članici Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

1. Uvod
2. Općenito
3. Pravna osnova
4. Pružanje usluga državljana Republike Hrvatske u drugim državama članicama EU-a
5. Postupak izdavanja EU potvrde
6. Nadležna tijela za izdavanje EU potvrde
7. OGLEDNI PRIMJERI AKATA
8. Obveza vođenja evidencije o izdanim EU potvrdama

Novi Stečajni zakon nije mijenjao pravila o nastavku parničnog postupka koji je prekinut zbog otvaranja stečajnog postupka, stoga su i nadalje ostali isti problemi u praksi koji postoje zbog neusklađenosti sa ZPP-om. Autorica, zato, skreće pozornost na probleme koji su nastali u praksi te predlaže moguća rješenja.

1. Uvodne napomene
2. Parnice stečajnih vjerovnika
3. Troškovi parničnog postupka
4. Završne napomene

U pravnim poslovima kojima je cilj valjano stjecanje prava vlasništva i/ili drugih stvarnih prava na određenoj imovini, jedan od osnovnih preduvjeta za takvo stjecanje jest valjano očitovana volja dotadašnjeg vlasnika (imatelja određenog prava) usmjerena na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, a koja se izjavljuje tabularnom ispravom. O svemu detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pojam
3. Zakonske odredbe
4. Tabularna isprava u poslovanju banke
5. Dodatna funkcionalnost tabularne isprave
6. Upisi i stjecanje prava vlasništva bez tabularne isprave
7. Upisi na temelju sudskih odluka
8. Zastara zahtjeva za izdavanjem tabularne isprave
9. Zaključak

Autor u članku na primjerima nekoliko recentnih revizijskih odluka Vrhovnog suda RH iznosi materijalnopravno shvaćanje naknade neimovinske štete u medijskopravnim parnicama.

1. Uvod
2. Normativni odnos Zakona o medijima i Zakona o obveznim odnosima
3. Oblici popravljanja neimovinske štete pričinjene objavom medijskih dezinformacija prema Zakonu o medijima
4. Oblici popravljanja štete prema Zakonu o obveznim odnosima
5. Sličnosti i razlike između oblika popravljanja štete prema Zakonu o medijima i Zakonu o obveznim odnosima
6. Materijalnopravno shvaćanje Vrhovnog suda o nedopuštenosti sanacije neimovinske štete pričinjene publikacijom medijskih (dez)informacija publikacijom pravomoćne presude o trošku odgovorne osobe na temelju odredbe čl. 1099. ZOO-a
7. Zaključak

Ovim se člankom otvara pitanje primjene prava i arbitrarnog postupanja Državnoga sudbenog vijeća u postupku imenovanja sudaca redovnih sudova, s posebnim osvrtom na kriterije koji su bili odlučni za izbor u konkretnoj situaciji, odnosno neizbor, zbog čega se, u konačnici, problematizira i ostvarivanje neovisnosti same sudbene vlasti.

1. Uvodno
2. Ustavnopravni položaj sudbene vlast
3. Kriteriji za izbor sudaca i njihova neovisnost - općenito
4. Pravo mjerodavno za državno sudbeno vijeće i imenovanje sudaca
5. Stajališta Ustavnog suda o ovlastima DSV-a u vezi s imenovanjem sudaca
6. Imenovanje sudaca u predmetnim slučajevima
7. Zaključno

Izmjene i dopune Zakona o sportu

Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 15. srpnja 2013. godine, a na temelju odredbe čl. 89. Ustava Republike Hrvatske, donio po hitnom postupku odluku o proglašenju Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sportu (Nar. nov., br. 85/15., dalje: Zakon), a o kojima autor u nastavku članka iznosi svoje mišljenje.

1. Uvod
2. Proceduralni propusti donošenja zakona
3. Kontradiktorne odredbe izmjena i dopuna
4. Odnos zakona prema sportašima i sportskim djelatnicima
5. Zaključak

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku – pregled prakse Visokoga upravnog suda RH (I.)
Autorica u ovome članku razmatra zaštitu prava na suđenje u praksi Visokoga upravnog suda RH, prvenstveno upućujući na razliku između Upravnog suda RH i upravnih sudova te Visokoga upravnog suda RH. Iako upravni sudovi i Visoki upravni sud RH postoje već tri godine, dio stranaka i javnosti još nije upoznat s početkom njihova rada, odnosno još uvijek smatra da je u nas za rješavanje upravnih sporova nadležan jedino Upravni sud RH koji je, dakle, prestao s radom.
Zbog navedenog, u ovome se članku ukratko izlaže i o reformi upravnog sudovanja te se obrazlaže što se i kada zapravo dogodilo s Upravnim sudom RH te koji su sudovi od 1. siječnja 2012. nadalje nadležni za upravnosudske predmete.
Pritom se ovim člankom obrazlaže koji su zakoni i u kojem su razdoblju bili odnosno jesu mjerodavni te na koji je način njima uređena zašita prava na suđenje u razumnom roku. Daje se i prikaz zakonskih uređenja, pri čemu se posebice skreće pozornost na razlike između pojedinih zakonskih uređenja, te prikaz statističkih podataka i prakse Visokoga upravnog suda RH od početka rada tog suda do 1. rujna 2015. godine.

1. Uvod
2. Osnivanje i nadležnost VUSRH-a
3. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku u RH
4. Mjerodavni zakoni o sudovima od osnivanja VUSRH-a
5. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku prema prethodnom ZS-u
6. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku prema ZS-u

I. Porez na dodanu vrijednost

• Prijenos porezne obveze i povrat PDV-a u građevinskoj djelatnosti
• Brisanje poreznog obveznika iz registra obveznika PDV-a
• Porezni tretman novčanih iznosa primljenih za pokriće troškova pravnog zastupanja
• Povrat PDV-a poreznim obveznicima iz Republike Srbije - uvjet uzajamnosti
• Porezni tretman isplate novca s debitnih i kreditnih kartica kupcima
• Evidentiranje PDV-a – račun iz treće zemlje, a roba se isporučuje iz skladišta u EU
• Prijenos porezne obveze u graditeljstvu – radovi na privremenoj regulaciji prometa
• Doniranje hrane za životinje

II. Porez na promet nekretnina

• Dostava podataka o tržišnim vrijednostima nekretnina
• Plaćanje poreza na promet nekretnina za nasljednike – krvne srodnike

III. Porez na dohodak

• Primici koji se ne smatraju dohotkom - kapara
• Uvećanje osobnog odbitka na temelju uzdržavanja djeteta iz prethodnoga braka 

II. Posebni porezi i trošarine

• Unos označenog plinskog ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi i plovidbi
• Nenamjenska uporaba označenog plinskog ulja za namjenu grijanja
• Utvrđivanje posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila
• Zahtjev za oslobođenje od plaćanja trošarine na duhanske prerađevine
• Registrirani primatelj i institut direktne isporuke
• Obračun posebnog poreza na nove motocikle u slučaju uništenja
• Visina trošarine na plinsko ulje za pogon (eurodizel)
• Uputa o odobrenjima za poslovanje u trošarinskom sustavu prema Zakonu o trošarinama

1. Opće odredbe
2. Trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište
3. Odobrenje za registriranog primatelja
4. Odobrenje za povremeno registriranog primatelja
5. Odobrenje za registriranog pošiljatelja
6. Odobrenje za poreznog zastupnika za prodaju na daljinu
7. Odobrenje za oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda
8. Odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare
9. Odobrenje za poslovanje s duhanskom sirovinom
10. Odobrenje za poslovanje s energentima iz tarifnih oznaka KN 2710 19 91 i 2710 19 99 te proizvodima iz tarifne oznake KN 3826 00 90 kada im namjena nije pogon ili grijanje
11. Posebnosti postupanja kod izdavanja odobrenja
12. Dostava odobrenja
13. Izmjena i/ili dopuna odobrenja i podataka u seed registru i registru trošarinskih obveznika
14. Prestanak važenja odobrenja
15. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika – ovlaštenje za rad
16. Klasifikacijske oznake i dosjei u aplikativnom sustavu carinske uprave, upravne pristojbe
17. Primjena upute i prijelazne odredbe

• Mjesečno izvješće o obračunatim iznosima posebnog poreza na nova motorna vozila
• Unos čajeva iz Europske unije
• Unos kave iz Italije 

Uputa: izvanredno napredovanje državnog službenika koji tijekom državne službe stekne viši stupanj obrazovanja

• Građevinska dozvola za osnovnu i pomoćnu zgradu
• Dokaz pravnog interesa
• Pojašnjenje odredaba čl. 19.˝Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
• Građevinska dozvola i geodetski projekt
• Energetski certifikat zgrade za zgrade
• Prijava početka građenja
• Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole
• Građenje zaštitnog zida na benzinskoj postaji prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

Staž i stručni ispit za osobe koje su uz rad završile studij sestrinstva

Promjena naziva strukovne kvalifikacije/zanimanja

Obvezno pravo

Učinak raskidnog uvjeta  (čl. 74. ZOO-a/91)
-   Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, ugovor prestaje važiti kad se uvjetu udovolji

Djelomično oslobađanje odgovornosti za štetu imatelja opasne stvari (čl. 177. ZOO-a/91)
-   Kada je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, imatelj opasne stvari oslobađa se djelomično odgovornosti za štetu

Solidarna odgovornost naručitelja i izvođača radova za štetu (čl. 207. ZOO-a/91)
-   Radnik izvođača radova ne smatra se trećom osobom kojoj naručitelj i izvođač radova solidarno odgovaraju za štetu nastalu u vezi s izvođenjem radova

Opći rok zastare (čl. 371. ZOO-a/91)
-   Tražbina iz osnove revizijskog zahtjeva zastarijeva u općem roku zastare od pet godina

Sadržaj solidarnosti dužnika (čl. 414. ZOO-a/91)
-   Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjena

Nedopuštena pobuda kod sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju  (čl. 53. st. 1. i 2. ZOO-a)
-   Ako je osnovna pobuda za sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju bilo rješavanje imovinskopravnih odnosa tada se radi o nedopuštenoj pobudi za koju su obje ugovorne strane znale i zbog čega je ugovor o doživotnom uzdržavanju ništav.

Stvarno pravo

Pomoćnik u posjedovanju  (čl. 12. ZV-a)
-   Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari

Idealni dio stvari (čl. 37. ZV-a)
-   Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakove pripadaju vlasniku

Suvlasnički dijelovi (čl. 36. ZV-a)
-   Kad tužitelj traži priznanje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu jednog od suvlasnika koji mu to pravo osporava, tužba se upravlja prema tom suvlasniku, a nije potrebno obuhvatiti i ostale suvlasnike

Vlastita ograda (čl. 102. ZV-a)
-   Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj

Višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine (čl. 125. ZV-a)
-   Kada su za istu nekretninu sklopljena dva ugovora o darovanju s različitim daroprimateljima, tada jaču pravnu osnovu ima raniji savjesni daroprimatelj s obzirom na kasnijeg nesavjesnog daroprimatelja, a to i u slučaju da je nesavjesni daroprimatelj ishodio upis svoga prava u zemljišne knjige

Stjecanja prava vlasništva tijela državne uprave (čl. 362. st. 2. ZZK i čl. 25. Zakona o poreznoj upravi i ZV-a)
-   Republika Hrvatska nije stekla pravo vlasništva sporne nekretnine stupanjem na snagu Zakona o poreznoj upravi.

Zemljišnoknjižno pravo

Parcelacija zemljišta se može provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom  (čl. 129. ZZK-a i čl. 119. Zakona o prostornom uređenju)
-   Parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja može se provoditi samo u skladu sa, između ostalog, i lokacijskom dozvolom

Fizička dioba čestice tijekom parničnog postupka temeljem parcelacijskog elaborata  (čl. 2. ZZK-a)
-   Sud u parničnom postupku u kojem je utvrđen suvlasnički dio tužiteljice istovremeno može odlučiti i o diobi čestice među strankama

Zabilježba spora o valjanosti pravnog posla
-    Dopuštena je zabilježba spora o valjanosti pravnog posla temeljem kojeg je provedena uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine. (čl. 81. st. 1. ZZK-a)

Tabularna isprava za upis prava suvlasništva  (čl. 19. ZZK-a i čl. 9. st. 1. ZV-a)
-    Može se steći pravo vlasništva na geometrijski odijeljenom dijelu za kojeg prethodno parcelacija nije potvrđ

Stečajno pravo
-   Pobijanje namjernog oštećenja: saznanje banke o prijetećoj nesposobnosti za plaćanje dužnika u pogledu isteka otvorenog potraživanja

Obvezni odnosi
-   Naknada štete poslodavcu u slučaju kašnjenja leta

Radno pravo
-   Pad prilikom noćnog odlaska na wc na poslovnom putu nije nesreća na radu

Radno pravo
-   Uobičajeno uznemiravanje bukom u velikom (zajedničkom) uredskom prostoru ne može prouzročiti profesionalno oboljenje

Zaštita potrošača / Suzbijanje nepoštenoga tržišnog natjecanja
-   Zabranjena promidžba na internetskim portalima kojom se potrošači dovode u zabludu

• Energetski certifikat zgrade odnosno posebnog dijela zgrade. Zakonom o gradnji propisano je da se energetski certifikat zgrade, tj. njezina posebnog dijela, izdaje za zgradu odnosno njezin posebni dio za koji je potrebno koristiti se energijom za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe 2 godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m2 te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
• Povjerenik za otpad i njegov zamjenik. Zakonom o održivom gospodarenju i Pravilnikom o gospodarenju otpadom (Nar. nov., br. 23/14., … 132/15.) propisane su obveze i dužnosti povjerenika za otpad i njegova zamjenika te dužnosti osobe odgovorne za gospodarenje otpadom.
• Prodaja dobara na sajmovima u RH poreznih obveznika iz EU-a s motrišta PDV-a. Porezni obveznici iz EU-a koji planiraju prodavati svoja dobra na sajmovima u RH osobama koje nisu porezni obveznici (građanima), trebaju se za navedenu prodaju registrirati za potrebe PDV-a u RH (dobiti hrvatski PDV identifikacijski broj u RH).
• Porezni položaj otpisa potraživanja u predstečajnoj nagodbi. Otpis potraživanja iz predstečajne nagodbe za vjerovnika porezno je priznati rashod. Međutim, za ispravak PDV-a (obveze PDV-a) po otpisanom potraživanju, vjerovnik treba pribaviti pisanu potvrdu o ispravku pretporeza od dužnika.
• Naknada plaće. Radniku, koji je tijekom otkaznoga roka “oslobođen obveze rada”, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio do isteka otkaznoga roka.
• Odnos kolektivnog ugovora i zakona. U slučaju sukoba kogentnog (prisilnog) propisa i kolektivnog ugovora čija je stranka Republika Hrvatska, prema stajalištu sudske prakse, prednost ipak treba dati kolektivnom ugovoru.
• Ovlaštenik poslodavca za provođenje zaštite na radu. Poslodavac bi ugovorom o radu mogao na svojega ovlaštenika prenijeti provedbu zaštite na radu.
• Trajanje ugovora o radu. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ne može se (aneksom) transformirati u ugovor na određeno vrijeme.