Pravo i porezi 2/2016

Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra položaj menadžera s radnopravnog motrišta, s posebnim osvrtom na prestanak ugovora o radu menadžera u smislu Zakona o radu. S obzirom na to da sudske prakse o prestanku spomenutog ugovora još uvijek nema, u ovomu će članku biti prikazani načini na koje je moguće tumačiti neke od spornih pitanja vezanih uz ovo pravno područje, a koja kroz sudsku praksu još uvijek nisu riješena.

1. Uvod
2. Definicija menadžera
3. Menadžeri koji nisu menadžeri u smislu Zakona o radu
4. Prethodni i novi Zakon o radu - ima li promjena
5. Uređenje odnosa između poslodavca i menadžera u smislu Zakona o radu
6. Primjeri ugovaranja prava i obveza menadžera u smislu Zakona o radu
7. Dopuštenost ugovaranja prava na jednostrani raskid menadžerskog ugovora
8. Zahtjev za zaštitom prava kao pretpostavkom dopuštenosti tužbe kojom se osporava prestanak ugovora o radu menadžera i sadržaj tužbenih zahtjeva menadžera u smislu Zakona o radu
9. Sudbina ugovora o radu nakon opoziva menadžera

Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR) propisani su uvjeti, način i obveze poslodavca prilikom davanja izvanrednog otkaza, a koji je krajnja mjera kojoj poslodavac pristupa samo ako ne postoji mogućnost primjene neke blaže mjere (npr. upozorenje na obveze iz radnog odnosa, otkaz uz ponudu izmijenjenog ugovora, redoviti otkaz…), što autor detaljno obrazlaže u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Zabrana otkazivanja
4. Rok kod izvanrednog otkaza
5. Obveze poslodavca
6. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
7. Uloga radničkog vijeća
8. Otpremnina
9. Umjesto zaključka

Sredstva osiguranja tražbina imaju prije svega zadaću osigurati u budućnosti ostvarenje tražbine kao prava vjerovnika prema dužniku na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.
Osim toga, sredstvima osiguranja sprječava se nasilje i nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a njima se mogu urediti i sporni pravni odnosi među strankama.
Za sredstva osiguranja karakteristično je da su provizorna, odnosno da su ograničenoga trajanja (dok se tražbina ne ostvari).
Jedna skupina sredstava osiguranja su privremene mjere o kojima autor detaljno piše u ovome članku.

1. Uvod
2. Sredstva i predmet osiguranja
3. Osiguranje – općenito
4. Osiguranje prethodnim mjerama
5. Privremene mjere
6. Privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine
7. Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine
8. Jamčevina umjesto privremene mjere ili kao uvjet za određivanje privremene mjere
9. Vrijeme za koje se određuje privremena mjera
10. Ukidanje privremene mjere
11. Kako odrediti pojam vjerojatnosti u postupku osiguranja tražbina
12. Kako utvrditi vjerojatnost postojanja opasnosti sprječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tražbine
13. Nadležnost suda za određivanje i provedbu privremenih mjera
14. Naknada štete protivniku osiguranja zbog neosnovane ili neopravdane privremene mjere
15. Naknada štete poslodavcu u slučaju neosnovane privremene mjere o vraćanju radnika na rad
16. Zaključne napomene

Početkom rujna, točnije 1. rujna 2015., stupio je na snagu novi Stečajni zakon. Njime se u naš pravni sustav unose određene promijene. Autorica će u ovom članku obraditi novosti vezane uz institut skraćenoga stečajnog postupka, s naglaskom na pretpostavkama za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, zahtjevu za provedbu, novoj, tehničkoj ulozi Financijske agencije pri provedbi skraćenoga stečajnog postupka te će obraditi i druga aktualna pitanja, uz prikaz obrazaca za pokretanje skraćenoga stečajnog postupka propisanih Pravilnikom o sadržaju i obliku obrasca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku.

1. Uvod
2. Pretpostavke i rokovi za provedbu skraćenoga stečajnoga postupka
3. Otvaranje i zaključenje skraćenoga stečajnog postupka
4. Osiguranje novčanih sredstava za podmirenje troškova stečajnog postupka
5. Umjesto zaključka

Prikupljanjem podataka o svim oporezivim i neoporezivim primitcima koje ostvari porezni obveznik u tijeku poreznog razdoblja na obrascu JOPPD, stekli su se uvjeti za primjenu posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza, koji će se prvi put primijeniti u 2016. godini za ostvareni dohodak fizičkih osoba u 2015. godini.
Zbog primjene posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, porezni obveznici više nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave na obrascu DOH, već tu obvezu umjesto njih preuzima PU.
Ako fizičke osobe žele iskoristiti pravo na povećanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja, invalidnosti, potpomognutih područja, plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, tada do 29. veljače 2016. godine umjesto obrasca DOH, podnose novi obrazac ZPP-DOH za priznavanjem poreznih olakšica.
Međutim, poseban postupak oporezivanja ne odnosi se na fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te drugih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, zatim za pomorce i porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podatcima o ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, a koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH. Rok za podnošenje obrasca DOH te obrasca ZPP-DOH je kraj veljače, odnosno 29. veljače 2016. za 2015. godinu.
Više o navedenom pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak
3. Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku podnošenjem obrasca ZPP-DOH
4. Podnošenje porezne prijave za 2015. godinu na obrascu DOH kada se ne primjenjuje poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak
5. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju porezu prijavu
6. Utvrđivanje osobnog odbitka ili neoporeziva dijela dohotka na godišnjoj razini
7. Porezne stope za godišnji obračun poreza na dohodak za 2015. godinu
8. Primjena posebnog postupka oporezivanja – primjeri
9. Zaključne napomene

Perfekcija je trenutak nastanka ugovora, a samim time i trenutak u kojemu su strane postigle osnovnu svrhu ugovora – uzajamno obvezivanje. Trenutak perfekcije od osobite je važnosti u obveznom pravu jer se s obzirom na njega utvrđuje pravni režim koji se primjenjuje na odnose ugovornih stranaka – u pravilu se na ugovor primjenjuju odredbe općih akata koje su bili na snazi u trenutku njegova sklapanja, neovisno o njihovim kasnijim izmjenama ili ukinućima. Jednako tako, od trenutka perfekcije, primjerice, počinju se računati i rokovi, različita prava stranaka, javnopravne obveze, a nerijetko tada nastaje porezna obveza ili s obzirom na njega počinje teći rok u kojemu ona nastaje. Perfekcija ugovora različita je i potpuno neovisna pravna činjenica od nastanka učinka i ispunjenja ugovora. Zbog svekolike važnosti trenutka perfekcije ugovora u obveznom, ali i u nizu drugih grana prava, u ovome će se članku ona analizirati u kontekstu različitih pravnih činjenica i međusobno različitih ugovora i ugovornih situacija (obvezni ugovor, prisilni ugovor, opcijski ugovor, terminski ugovor, okvirni ugovor, predugovor i dr.).

1. Uvod
2. Perfekcija obveznog ugovora i učinak takva ugovora
3. Perfekcija obveznog ugovora i ispunjenje ugovornih obveza
4. Perfekcija obveznog ugovora i nastanak porezne obveze
5. Primjena propisa na obvezne i druge ugovore koji su bili na snazi u trenutku njihove perfekcije
6. Perfekcija kod opcijskih ugovora
7. Predugovor, glavni ugovor i njihova perfekcija
8. Zaključak

U ovome članku autor na zanimljiv način razmatra dvojbe i sudsku revizijsku praksu o početku primjene jedinstvenih kamatnih stopa bez obzira na valutu glavnice novčanog potraživanja. Dvojbe u teoriji i praksi nastale su nakon donošenja i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima 2005., u kontekstu njegovih prijelaznih odredaba, i za dvije godine pomaknutog stupanja na snagu odredaba o visini kamatnih stopa, u odnosu na sve ostale zakonske odredbe, uključujući i one o kamatama koje ne uređuju visinu stopa.
Autor kritički analizira stajališta izražena u pretežnom broju revizijskih odluka, upućujući na njihovu nedostatnu obrazloženost i nekonzistentnost. Zaključuje da je 1. siječnja 2006. (danom stupanja na snagu ZOO-a) u potpunosti prestalo dvojstvo kamatnih stopa s obzirom na valutnu prirodu glavnice. Smatra da bi, usprkos proteku vremena, bilo poželjno o tom pitanju dobiti načelno pravno shvaćanje Vrhovnoga suda RH.

1. Uvod
2. Kamate na glavnice u stranoj valuti prije ZOO/05
3. Stajališta u komentarima struke uz novu kamatnu regulativu
4. Relevantna revizijska judikatura
5. Točka na i te poželjno ujednačenje stajališta

U Glavi VI. (čl. 80. - 159.) ZOO-a taksativno su navedeni slučajevi promjena u obveznim odnosima s motrišta promjena na strani subjekata (ustup tražbine - cesija, subrogacija, preuzimanje duga, pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja, jamstvo, prijenos ugovora i uputa - asignacija) te promjene s motrišta sadržaja (obnova - novacija i nagodba).
U ovom se članku obrađuju dva pravna instituta s motrišta koji se odnosi na promjene u obveznim odnosima na strani subjekata, i to: ustup tražbine ili cesija s posebnim osvrtom na uputu ili asignaciju te njihovu korelaciju kroz sinergiju pravnog razmatranja i njihovih učinaka. U objašnjenju ta dva pravna instituta daju se i primjeri iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Opća definicija - ustup tražbine (cesija)
3. Asignacija

Autorice ovoga članka uvodno skreću pozornost na obvezu države prema građanima u pogledu osiguranja zdravstvene zaštite. U nastavku se daje prikaz obilježja dvaju modela financiranja javnog zdravstva i presjek razvoja hrvatskoga zdravstvenog sustava. Pritom se opisuje zakonska osnova zdravstvene zaštite i razine na kojima se provodi, redoviti izvori financiranja zdravstvene zaštite, s posebnim osvrtom na financijske i naturalne donacije kao dodatne načine financiranja zdravstvenog sustava. Ukratko se objašnjavaju i razlike između donacija lijekova i medicinskoga potrošnog materijala prema nemedicinskoj i financijskoj donaciji („humanitarne akcije“).

1. Uvodne napomene
2. Modeli financiranja javnog zdravstva
3. Temeljna obilježja hrvatskoga zdravstvenog sustava
4. Donacije kao poseban izvor financiranja zdravstvenog sustava
5. Zaključne napomene

Autorica u ovom članku analizira pravno uređenje poduzimanja mjere obustave isporuke vodnih usluga kućanstvima u pravnom sustavu Republike Hrvatske de lege lata i skreće pozornost na pravne institute univerzalne usluge i pravnog statusa ugroženog kupca kao osnova koncepcije usluga od općega gospodarskog interesa u europskom pravu koji su smjernice za pravno uređenje de lege ferenda pitanja obustave isporuke vodnih usluga kupcima kategorije kućanstva u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Dopuštenost obustave isporuke vodnih usluga u Republici Hrvatskoj – de lege lata
3. Doktrina usluga od općega gospodarskog interesa u pravu EU-a
4. Implementacija koncepcije univerzalne usluge i status ugroženog kupca vodnih usluga u pravni sustav Republike Hrvatske – de lege ferenda

Autor u ovom članku analizira obvezujući učinak i pravne posljedice klauzula o višestupanjskom rješavanju sporova koje vodi arbitraži u trgovačkim ugovorima te pitanje tko ima nadležnost odlučiti o obvezujućem učinku klauzula o višestupanjskom rješavanju sporova koje vodi arbitraži, u skladu s hrvatskim propisima.

1. Uvod
2. Definicija klauzula o višestupanjskom rješavanju sporova koje vodi arbitraži
3. Obvezujući učinak klauzula o višestupanjskom rješavanju sporova koje vodi arbitraži u slučaju preranog podnošenja tužbe arbitražnom sudu
4. Učinak preuranjene tužbe arbitražnom sudu i nadležnost za odlučivanje o preuranjenoj tužbi
5. Zaključak

Europsko gospodarsko interesno udruženje, kao oblik društva u Republici Hrvatskoj, moguće je osnovati od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Europska unija o pitanju osnivanja navedenog društva u različitim vrstama djelatnosti bilježi značajne rezultate, dok se aktivnost Republike Hrvatske svodi tek na inicijative.

1. Uvod
2. Pojam i obilježja europskoga gospodarskog interesnog udruženja – EGIU
3. Osivanje EGIU-a
4. Sjedište i tvrtka EGIU-a
5. Članovi EGIU-a
6. Organi udruženja
7. Prestanak udruženja
8. Umjesto zaključka

Suvremeni uvjeti poslovanja postavljaju pred menadžere sve više prepreka na putu prema ostvarenju cilja. Učestale promjene povećavaju i rizik poslovanja, a kako bi se društva što brže i lakše nosila sa svim tim prijetnjama, razvila se funkcija kontrolinga, čiji ćemo doprinos i važnost u upravljanju trgovačkim društvom pojasniti u ovom članku.

1. Uvod
2. Pojam kontrolinga
3. Koncepcija kontrolinga
4. Organizacija kontrolinga u društvu
5. Zadatci i aktivnosti kontrolinga
6. Kontroling kao dio sustava internog nadzora
7. Odnos kontrolinga i menadžmenta
8. Kontroling i računovodstvo
9. Kontroling i upravljanje ljudskim resursima
10. Zaključak

Autor u članku prezentira uvjete potrebne za stjecanje statusa osobnog asistenta i uvjete koje osoba treba ispuniti da bi imala status osobe s najtežom vrstom i stupnjem invalidnosti.

1. Uvod
2. Uvjeti potrebni za stjecanje statusa osobnog asistenta i osoba s najtežom vrstom i stupnjem invalidnosti
3. Problematična pravna priroda naputka na temelju kojeg se pilot-projekt (pro)vodi
4. Nužnost hitnoga zakonskog i podzakonskog reguliranja predmetne materije
5. Zaključak

I. Porez na dodanu vrijednost

• Porezni tretman usluge poravnanja za transakcije na burzi
• Tumačenje poreznog tretmana transakcija

II. Porez na promet nekretnina

• Oporezivanje i prijava prometa nekretnina

III. Porez na dohodak

• Mišljenje vezano za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu temeljem potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu te rokovi za dostavu istih

IV. Porez na dobitak

• Porezni tretman zatvorenih alternativnih investicijskih fondova

Posebni porezi i trošarine

• Kupoprodaja i kretanje ulja tarifne oznake KN 2710 19 99 između dvije države članice Europske unije
• Ostvarivanje prava povrata plaćene trošarine za dodatno odobrenu povećanu kvotu potrošnje u plovidbi
• Protuzakonito deklariranje energenata iz čl. 85. Zakona o trošarinama u postupku uvoza u kontekstu provedbe postupka 42 i primjena izjave o uvozu – dodatno pojašnjenje
• Tumačenje propisa o trošarinama prilikom preprodaje plinskog ulja za loženje
• Tumačenje odredaba Zakona o trošarinama vezanih uz registraciju trošarinskog obveznika i kretanja trošarinskih proizvoda između Republike Hrvatske i država članica Europske unije
• Podnošenje obrasca ERSR – Evidencija o radu stroja za pripremu površina u razminiranju – radi ostvarivanja prava na povrat plaćene trošarine na plinsko ulje za pogon strojeva za pripremu površina u razminiranju
• Stjecanje statusa male nezavisne pivovare
• Dokaz o plaćenoj trošarini u smislu čl. 19. st. 4. Zakona o trošarinama
• Promet trošarinskog proizvoda – vina iz Republike Italije i Kraljevine Španjolske u Republiku Sloveniju koji ne uključuje kretanje preko područja Republike Hrvatske, u ime i za račun prodavatelja-trošarinskog obveznika registriranog u Republici Hrvatskoj
• Tumačenje pojedinih odredbi Zakona o trošarinama i Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Ispostavljanje računa za pruženu zdravstvenu uslugu 

• Projekt uklanjanja građevine
• Zakonitost građevine
• Izračun građevinske (bruto) površine zgrade
• Gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
• Mogućnost gradnje bazena kao pomoćne građevine bez građevinske dozvole
• Izdavanje lokacijske dozvole i građenje prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

• Odricanje radnika od prava na isplatu plaće

• Rad komunalnih društava i donošenje odluke za odvoz otpada

• Inspekcijski nadzor i kontrola obračuna i naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

I. Obvezno pravo

Predugovor (čl. 45. ZOO-a/91)

• Predugovor koji sadrži ne samo bitne sastojke ugovora o kupoprodaji (glavnog ugovora), već je prigodom njegovog sklapanja jedna ugovorna strana isplatila drugoj ugovornoj strani određeni iznos novca, valja smatrati ugovorom o kupoprodaji

Opći rok zastare (čl. 371. ZOO-a/91)

• tražbina iz ugovora o kreditu zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina

Zastara tražbine naknade štete (čl. 376. ZOO-a/91)

• Sud može na zahtjev oštećenika za ubuduće povećati ranije dosuđeni iznos mjesečne rente, a tako povećani iznos zastarijeva za tri godine

Zastara tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom (čl. 377. ZOO-a/91)

• Parnični sud ovlašten je utvrditi je li šteta počinjena kaznenim djelom samo iznimno – ako su postojale određene procesne smetnje zbog kojih se protiv počinitelja kaznenog djela nije mogao provesti kazneni postupak

Ugovor o osiguranju - isplata ugovorne svote (čl. 919. ZOO-a/91)

• Kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti svotu osiguranja u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio

II. Stvarno pravo

Sudska zaštita posjeda (čl. 22. ZV-a)

• U posjedovnoj parnici predmet raspravljanja ograničen je samo na dvije pravno relevantne činjenice:činjenicu posljednjeg stanja posjeda i činjenicu nastalog smetanja

Smjena upravitelja zgrade (čl. 45. ZV-a)

• Ako za to postoji važan razlog, upravitelja zgrade mogu u svako doba smijeniti suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova

Višestruko ugovaranje otuđenja iste nekretnine (čl. 125. ZV-a)

• Brisanje upisa vlasništva osobe koja je prva zatražila upis u zemljišnu knjigu i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecateljica nije postupila u dobroj vjeri

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

• Pravo vlasništva stečeno dosjelošću po opsegu odgovara opsegu posjeda, stječe se ono i onoliko koliko se posjeduje

Pravni položaj poštenog posjednika tuđe stvari (čl. 164. ZV-a)

• Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi

Vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige (čl. 119. ZV-a)

• Vlasništvo se ne stječe temeljem zaključenja pravnoga posla, već se na temelju valjanog pravnog posla pravo vlasništva stječe (tek) upisom u zemljišnu knjigu

Pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice - izvanknjižni suvlasnik (čl. 36. st. 1. te čl. 47. st. 1. ZV-a)

• Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno. Izvanknjižni suvlasnik mora dokazati izvanknjižno stjecanje - odnosno valjanu pravnu osnovu za stjecanje i ispunjenje drugih zakonskih pretpostavki za razvrgnuće takvog suvlasništva.

Utvrđenje vlasništva novoformirane zemljišnoknjižne čestice (čl. 368. st. 1. ZV-a)

• Na dijelu katastarske čestice može steći pravo vlasništva neovisno o tome što novoformirana čestica koja predstavlja jedan dio upisane katastarske čestice ne postoji u zemljišnim knjigama.

Rok za stjecanje dosjelošću prava stvarne služnosti (čl. 390.a ZV-a)

• Trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koja su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i čija je

Obvezni odnosi - Opći uvjeti poslovanja

• Ništetnost odredbe općih uvjeta poslovanja koja se odnosi na plaćanje naknade za izdavanje zamjenske kartice

Pravo društava/stečajno pravo

• Obveza direktora društva vratiti isplate obavljene nakon nastupanja nesposobnosti za plaćanje

Radno pravo

• Opseg obveze poslodavca u slučaju premještaja poslovanja u inozemstvo 

• Registracija udruge. Zakonom o udrugama propisan je postupak registracija udruga, odnosno na koji način se obavlja upis u registar udruga, postupak u povodu zahtjeva za upis u registar udruga, postupak promjene podataka, postupak upisa u registar stranih udruga i pravni lijekovi protiv rješenja nadležnog ureda državne uprave.
• Zaštita prava na suđenje u razumnom roku. Zakonom o sudovima čl. 63. - 70. definiran je postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku, pravna sredstva za zaštitu prava, način podnošenja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, postupak suda po zaprimljenom zahtjevu te određivanje primjerene naknade.
• Nezakoniti pravilnik o radu. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik može od nadležnoga suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima, a da pritom nije vezan (ograničen) nekim rokom.
• Računanje rokova u radnom odnosu. Rokovi u radnom odnosu računaju se prema Zakonu o obveznim odnosima. Ako zadnji dan roka padne u dan kada je zakonom određeno da se ne radi, kao zadnji dan roka računa se sljedeći radni dan, osim ako taj dan padne u neki neradni dan određen za radnike koji slave neke blagdane određenih manjinskih religija.
• Stjecanje vlasništva nekretnine. Vlasništvo nekretnine koje se stječe na temelju pravnoga posla, stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi (konstitutivni akt), dok je za ostale načine stjecanja vlasništva nekretnine upis u zemljišnoj knjizi samo deklaratorni akt.
• Tumačenje pravilnika o radu. Nejasne (dvojbene) odredbe pravilnika o radu, kao sastavnoga dijela ugovora o radu, treba tumačiti na odgovarajući način prema odredbama čl. 319. i 320. Zakona o obveznim odnosima.

1. Godišnje prijave poreza na dobitak za 2015.
2. Godišnje prijave poreza na dohodak za 2015.
3. Pregled stopa prireza na porezu na dohodak za 2015.