Pravo i porezi 10/2016

      Autorica u ovome članku obrađuje zanimljivu i uvijek aktualnu temu sukoba interesa te donosi njegovu definiciju za potrebe financijske industrije i tržišta kapitala, uz naznake važnosti njegova definiranja, uređivanja i sprječavanja. Jednako tako analizira uzroke sukoba interesa na tržištu kapitala, vrste sukoba interesa, ciljeve regulacije sukoba interesa, ali i probleme koji postoje pri sankcioniranju sukoba interesa.

1. Uvod
2. Problematika i definicija sukoba interesa
3. Uzroci sukoba interesa

      U ovom se članku obrađuju nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit iz 2016. godine kojima je u hrvatski sustav poreza na dobitak uvedeno opće pravilo o sprječavanju izbjegavanja poreza (u inozemstvu nazvano general anti-avoidance rule – GAAR).
      Autorica nastoji upozoriti javnost na postojanje te odredbe i na posljedice njezine primjene u praksi. U ovom se članku iznose i određene kritike na račun načina na koji je ta odredba donesena te na njezinu retroaktivnu primjenu.

1. Uvod
2. Pravo Europske unije i zlouporaba poreznih odredaba
3. Aktivnosti hrvatskog zakonodavca u ovom području
4. Članak 5. a) Zakona o porezu na dobit
5. Zašto je opće pravilo za sprječavanje izbjegavanja poreza potencijalno opasno
6. Kritike na račun samog teksta odredbe
7. Kritike na način donošenja odredbe
8. Kritike na nepoštovanje prava poreznih obveznika
9. Zaključak

      U ovome članku autorica na transparentan, detaljan i zanimljiv način razmatra presudu Europskog suda za ljudska prava br. 23682/13, kojom je utvrđena povreda, u ovome članku analiziranje odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (zabrana diskriminacije) u vezi s Protokolom br. 1. uz Konvenciju, u poreznoj stvari u kojoj se odlučivalo o zahtjevu za oslobođenjem od poreza na promet nekretnina

1. Uvodno
2. Pravne i činjenične okolnosti slučaja
3. Pretpostavke oslobođenja poreza na promet
4. Mjerodavno pravo pred europskim sudom
5. Primjena Zakona o suzbijanju diskriminacije
6. Ocjena europskog suda o dopuštenosti zahtjeva
7. Standardi europskog suda u vezi s čl. 14. Konvencije
8. Utvrđenja i presuda Europskog suda
9. Završne napomene

      Predmet ovoga članka su ponajprije odredbe Zakona o radu koje se odnose na ovlasti inspekcije rada odnosno drugoga javnopravnog tijela da donosi pojedinačne (upravne i dr.) akte u području radnih odnosa. Naime, prikazuju se odredbe toga Zakona prema kojima inspekcija rada i druga javnopravna tijela postupaju izravno kada se dogodi povreda zakona a i preventivno, u pravilu po službenoj dužnosti u području rada.
      Autor u ovome članku daje prikaz navedenih odredaba Zakona o radu i drugih zakonskih propisa u vezi s ovom temom te ih objašnjava i povezuje.

1. Uvod
2. Inspekcija rada
3. Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (čl. 5. ZR-a) i registracija posebnih ugovora o radu
4. Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu (čl. 20. ZR-a)
5. Agencija za privremeno zapošljavanje (čl. 44. ZR-a)
6. Preraspodjela radnog vremena (čl. 67. ZR-a)
7. Kolektivni višak radnika
8. Sindikati i udruge poslodavaca
9. Dostava kolektivnog ugovora nadležnim tijelima i proširenje primjene kolektivnog ugovora
10. Upravni i inspekcijski nadzor
11. Upravne mjere u obavljanju inspekcijskog nadzora u području rada
12. Opći akti – podzakonski provedbeni propisi koje donosi nadležni ministar
13. Zakon o zaštiti na radu
14. Zavod za unapređivanje zaštite na radu
15. Ovlast inspektora rada za naplatu prekršajne kazne
16. Zaključne napomene

      Autorica u ovome članku argumentirano, na detaljan i zanimljiv način, razmatra reviziju Direktive o upućenim radnicima u okviru pružanja usluga, što je aktualna tema s obziroma na regulativu te znatan broj naših upućenih radnika u države članice Europskoga gospodarskog prostora

1. Uvod
2. Razvoj regulatornog okvira - odnos triju direktiva
3. Društveno-politički kontekst koji je prethodio donošenju „žutog“ kartona
4. Upućivanje „žutog“ kartona reviziji Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga
5. Buduća očekivanja i izazovi na europskom tržištu rada nakon odluke Europske komisije

      U prvome dijelu ovoga članka prikazani su subjekti ugovora o (potrošačkom) kreditu i sporazuma o stvarnopravnom osiguranju na nekretnini kao predmetu osiguranja, zatim forma ugovora o (potrošačkom) kreditu i sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbine na nekretnini kao predmetu osiguranja te predmet ugovora o (potrošačkom) kreditu i sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbine na nekretnini kao predmetu osiguranja. U ovome, drugom dijelu članka autorice razmatraju sadržaj predmetnog ugovora.

5. Sadržaj ugovora o (potrošačkom) kreditu i sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbine na nekretnini kao predmetu osiguranja

      Autor u članku detaljno obrazlaže ugovor o zastupanju u osiguranju (dalje: Ugovor) kojim se uređuje unutarnji odnos između društva za osiguranje (osiguratelja) i zastupnika u osiguranju, čijim se sklapanjem zasniva obveznopravni odnos, a takav se Ugovor ubraja u ugovore obveznog prava.

1. Uvod
2. Pojam ugovora o zastupanju u osiguranju
3. Način zastupanja kroz odnos „ugovor o zastupanju – punomoć – nalog“
4. Zakonsko zastupanje u osiguranju glede ovlasti ex lege
5. Oblik (forma) ugovora o zastupanju
6. Obveze zastupnika prema osiguratelju
7. Obveze osiguratelja prema zastupniku
8. Trajanje ugovora o zastupanju
9. Otkaz ugovora o zastupanju
10. Raskid ugovora o zastupanju
11. Zabrana ograničenja ili isključenja zastupnikovih prava
12. Ugovorna odredba o zabrani ili ograničenju obavljanja djelatnosti
13. Zaključak

      U časopisu PiP, br. 9/16., objavljen je prvi dio članka „Organi udruge (I.)“ u kojem se detaljno analizira rad skupštine udruge, odnosno pravni položaj i sastav skupštine, nadležnost skupštine, sazivanje skupštine, tijek skupštine, donošenje odluka na skupštini te nevaljale ili ništetne odluke skupštine.
      U nastavku slijedi II. dio članka u kojem se detaljno analizira: uprava udruge, sastav uprave, izbor članova uprave, prestanak dužnosti člana uprave, istek mandata, razrješenje, ostavka, način rada uprave, sazivanje sjednice, vođenje sjednice, zapisnik, kvorum, valjanost odluka, sukob interesa, nadležnost uprave, ograničenje ovlasti za zastupanje, vođenje poslova, upravljanje imovinom udruge, vođenje poslovnih knjiga, ostale zadaće uprave, građanskopravna odgovornost članova uprave za štetu, odgovornost za štetu udruzi, odgovornost za štetu trećim osobama te ostali organi udruge.

3. Uprava
4. Ostali organi udruge
5. Zaključak

I. Porez na dodanu vrijednost

• Izgradnja samoposlužne autopraonice
• Usluge najma i zakupa - virtualni ured
• Oporezivanje prema naplaćenim naknadama
• Porezni tretman isporuke goriva u vezi s međunarodnim prijevozom – putem posrednika
• Porez na dodanu vrijednost na isporuke unutar Europske unije – dobra ostaju u RH
• Neprofitna udruga i odbitak pretporeza
• Porezni tretman izgubljene koristi – nije isporuka
• Prodaja knjige (stručna literatura), organizacija seminara

III. Porez na dohodak

• Elektroničko odobravanje putnih naloga
• Naknade štete temeljem sudskog raskida ugovora o radu
• Tumačenje čl. 7. i čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak – isplata putnih troškova vanjskom suradniku iz fondova EU
• Porezni tretman novčane potpore za samozapošljavanje od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obrta
• Porezni tretman isplate naknade štete bivšem raniku po sudskoj nagodbi
• Isplata zatezne kamate radnicima i ostalim fizičkim osobama temeljem plaće ili mirovine po sudskoj presudi
• Porezni tretman otpremnina kod promjene poslodavca
• Dohodak od imovine i imovinskih prava po osnovi otuđenja nekretnina
• Oporezivanje izaslanih radnika
• Porezni tretman darovanja za zdravstvene potrebe koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima
• Obračun plaće na temelju netočnih podataka
• Porezni tretman dohotka ostvarenog u inozemstvu
• Porezni tretman primitaka ostvarenih radom na plutajućem LNG terminalu

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Predstečajna nagodba kao razlog isključenja od mogućnosti
• Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 

II. Posebni porezi i trošarine

• Tumačenje odredaba Zakona o trošarinama vezanih uz registraciju trošarinskih obveznika i unos piva iz druge države članice Europske unije
• Ispravak obrasca MI-AL putem aplikacije e-trošarine
• Povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin
• Trošarinski status alkoholnih pića
• Promjena poslovne adrese (sjedišta)
• EKONOMIK parfemi – trošarinski status
• Porezni status motornog vozila CITROEN BERLINGO
• Visina trošarine za alkoholno piće “Špricer”
• Postupanje pri uvozu cigara za potrebe Svjetskog prvenstva u pušenju cigara
• Izdavanje rješenja o upisu u Upisnik o markama duhanskih proizvoda
• Povrat posebnog poreza na kavu
• Upravljanje motornim vozilom mađarskih registarskih oznaka
• Uvoz automobila
• Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU
• Isporuka električne energije za pogon električnih vozila
• Suglasnost za izdavanje odobrenja za mjesta direktne isporuke za tvrtku „A. O.“ d.o.o. za označeno plinsko ulje obojano plavom bojom
• Postupanje s plinskim uljem (loživo ulje ekstra lako)
• Unos jakih alkoholnih pića i piva iz druge države članice u komercijalne svrhe
• Isporuka vozila s rashladnim jedinicama za prijevoz prehrambenih proizvoda
• Unos energenta tarifne oznake KN 2710 12 25 iz druge države članice za namjenu obrade tkiva u laboratorijske svrhe
• Zahtjev za izdavanje mišljenja u vezi primjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila za vozila Renault Master i Trafic
• Duhan za nargilu – trošarinski status
• Tumačenje odredaba Zakona o trošarinama vezanih uz označavanje alkohola i alkoholnih pića posebnim markicama Ministarstva financija
• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila
• Korištenje plinskog ulja za namjene u plovidbi
• Načini skladištenja kod poslovanja s gorivom za zrakoplove u zračnim lukama
• Ograničenje unosa motornog vozila obzirom na njegovu starost
• Internet trgovina jakim alkoholnim pićima

Obvezno pravo

• Zastara povremenih tražbina (čl. 226. ZOO-a/05)
  • Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja
• Mane volje (čl. 279. ZOO-a/05)
  • Mane volje kao prijetnja, prijevarno postupanje odnosno zabluda su razlozi za poništenje pravnog posla, a ne za njegovu ništetnost
• Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju (čl. 380. ZOO-a/91)
  • Tražbina iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja ne nastaje u trenutku štetnog događaja, već onoga dana kada je završeno liječenje
• Načelo monetarnog nominalizma (čl. 394. ZOO-a/91)
  • Kad obveza ima za predmet svotu novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koje obveza glasi, izuzev kad zakon naređuje što drugo
• Alternativne obveze (čl. 403. ZOO-a/91)
  • Kod alternativnih obveza dužnikova obveza ima dva ili više predmeta, a dužnik je obvezan dati samo jedan od njih kako bi se oslobodio obveze

Stvarno pravo

• Sudska zaštita posjeda (čl. 22. ZV-a)
  • Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed zaštiti putem suda
• Stjecanje prava vlasništva na nekretninama (čl. 130. ZV-a)
  • Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano
• Zaštita od uznemiravanja (čl. 167. ZV-a)
  • Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane
• Propast stvari (čl. 169. ZV-a)
  • Pravo vlasništva prestaje propašću stvari koja je bila predmetom toga prava, no ostanu li neki ostaci stvari, vlasnik na njima zadržava vlasništvo
• Prava služnosti (čl. 242. ZV-a)
  • Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine
• U pravnom prometu može biti pojedinačna nekretnina kako je određuju norme stvarnog prava, pravni entiteti koje je pravni poredak izjednačio s nekretninom (čl. 9. st. 4., čl. 37. st. 3. ZV-a čl. 2. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama)
  • Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice zajedno, odnosno cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini ili idealni dio svih katastarskih čestica, odnosno idealni dio zemljišnoknjižnog tijela.
• Rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma (čl. 130. st. 1., čl. 388. st. 4. i čl. 367. ZV-a)
  • Dosjelost se osniva na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme, koji posjed može biti različite kakvoće što uvjetuje i različite vrste dosjelosti. Ispunjenjem određenih pretpostavki pravo vlasništva stječe se po samom Zakonu, a onaj koji stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis tako stečenog prava u zemljišnoj knjizi.
• Pravo vlasništva nekretnine stječe se upisom u zemljišnu knjigu, a ne na temelju pravnog posla (čl. 119., čl. 120. i čl. 121. ZV-a)
  • Ako nekretnina u odnosu na koju se vodi spor nije upisana u zemljišnoj knjizi, samim time postojala bi zapreka provedbi presude donesene temeljem tužbenog zahtjeva.

Ovršni postupak

• Ovrhovoditelj uz prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe na nekretninama ovršenika morao dostaviti sudu dokaz da se izvansudska ovrha nije mogla prove

Radno pravo

• Odgovornost poslodavca za stres na radnom mjestu u njemačkome radnom pravu

• Obavljanje poslova zaštite na radu. Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
• Posebni oblici prodaje. Posebni oblici prodaje uređeni su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 110/15.).
• Prokurist kao punomoćnik prodavatelja nekretnine. Prokurist nije ovlašten bez posebne ovlasti društva prodati nekretnine društva. Ograničenja ovlasti i nedopuštene radnje prokurista određene su zakonom.
• Noćni rad – ograničenje. Broj dana koje radnik mjesečno može raditi u noćnoj smjeni zakonom nije ograničen. Stoga radnik takav rad smije obavljati neograničeno, odnosno neograničeno raditi u noćnoj smjeni.
• Dospijeće i zastara. Dospijeće se može odrediti pravnim poslom, zastara samo zakonom.
• Odlučivanje o promjeni mjesta rada. Da bi poslodavac mogao odlučiti o promjeni mjesta rada radnika, obvezan je poštovati uglavke ugovora o radu kojima se uređuje to pitanje.
• Radnički savjet – radničko vijeće. Radnički savjet bio je tijelo upravljanja u “organizacijama udruženog rada” u sustavu “samoupravnoga socijalizma” kao nositeljima cjelokupne društvene reprodukcije, dok je radničko vijeće neobvezatno tijelo putem kojega radnici zaposleni kod poslodavaca koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika, imaju pravo (ne i obvezu) sudjelovati u odlučivanju s poslodavcem.