U Narodnim novinama, br. 81/15., objavljen je novi Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije koji propisuje nova pravila za ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja PDV-a pri isporukama dobara i obavljanju usluga navedenim tijelima. Autorica u članku pojašnjava nova pravila i uvjete pod kojima navedena tijela mogu ostvarivati oslobođenje od plaćanja PDV-a za nabavljena dobra i primljene usluge u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije
3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga institucijama i tijelima EU-a
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a
5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a
6. Tablični prikaz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Način odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku Zadnjim izmjenama i dopunama Zakon o Poreznoj upravi (Nar. nov., br. 141/14.) od 1. prosinca 2014., određeno je donošenje posebnog Pravilnika o načinu odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza, kojim se nastoji poboljšati odnos između poreznih obveznika i Porezne uprave. Spomenuti bi Pravilnik trebao pridonijeti partnerskom modelu suradnje između Porezne uprave i poreznih obveznika s ciljem uspješnijeg poslovanja te poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno podmirivanje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima, a što će na taj način pridonositi smanjenju administrativnog opterećenja poreznog nadzora. U nastavku teksta može se pročitati kako se provodi postupak odobravanja posebnog statusa, koja su prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave pri sklapanju Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza te na koji se način provodi postupak ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma.
1. Uvod
2. Temeljna načela odobravanja posebnog statusa
3. Propisani uvjeti za stjecanje posebnog statusa
4. Postupak odobravanja posebnog statusa
5. Postupak ukidanja posebnog statusa
6. Prijelazne i završne odredbe
7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Autorica u članku obrazlaže pojam usporednog nadzora, predstavlja njegov pravni okvir, ciljeve i zadatke te pravni okvir nazočnosti službenika drugih država članica u službenim prostorijama i sudjelovanje u službenim ili istražnim radnjama.
1. Uvod
2. Direktiva 2011/16/EU od 15. veljače 2011. godine
3. Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine
4. Uredba Vijeća (EU) BR. 389/2012 od 2. svibnja 2012. godine
5. Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima od 1. lipnja 2011. godine
6. Bilateralni sporazumi
7. Opći porezni zakon
8. Zadatci i ciljevi usporednih nadzora
9. Zaključak
Opći porezni zakon propisuje pravila odnosno postupak po kojem se utvrđuju činjenice bitne za pravilno oporezivanje. Autor u članku pobliže objašnjavanja kada su porezni obveznici obvezni dati obavijesti poreznom tijelu te kada su i pod kojim pretpostavkama ovlašteni uskratiti obavijesti. S tim u vezi navodi i presudu Visokoga upravnog suda RH. Jednako tako, pobliže objašnjava koja su načela bitna za vođenje poreznog postupka.
1. Uvod
2. Obveza davanja obavijesti u poreznom postupku
3. Uskrata obavijesti prema čl. 74. OPZ-a
4. Pojam samookrivljavanja i obveze poreznog tijela
5. Uskrata davanja i predočenja stručnog mišljenja
6. Zaključak
Novi Zakon o udrugama na snazi je od 1. listopada 2014. godine te u čl. 55. propisuje obvezu udrugama da u roku od godinu dana od njegova stupanja na snagu (do 1. listopada 2015.) usklade svoje statute sa zakonskim odredbama. Kako je do proteka toga roka ostalo vrlo malo vremena i kako se poslovi glede usklađivanja uobičajeno obavljaju „u zadnji čas“, u nekoliko se posljednjih tjedana učestalo pojavljuju brojna pitanja udruga o tome kako provesti spomenuto usklađivanje njihovih statuta, o rokovima za obavljanje usklađivanja, pretpostavkama, predaji zahtjeva uredima državne uprave, registarskim upisima promjena i sl. Zbog aktualnosti ovog pitanja i činjenice da zahvaća više od 50.000 udruga, u ovome se članku donosi prikaz relevantnih zakonskih odredaba i najvažnije smjernice u pogledu novih zakonskih rješenja s kojima će udruge morati provesti usklađivanje svojih statuta.
1. Uvod
2. Načela djelovanja udruga
3. Članstvo u udruzi
4. Obvezni sadržaj statuta udruge i zakonske novosti
5. Gospodarska djelatnost udruge (ako je obavlja)
6. Način ostvarivanja javnosti rada udruge
7. Razlozi za prestanak udruge
8. Izbor i opoziv likvidatora udruge
9. Raspolaganje imovinom udruge u slučaju prestanka njezina postojanja
10. Određivanje načina rješavanja sporova i sukoba unutar udruge
11. Skupština udruge
12. Završne odredbe akta o usklađivanju statuta
13. Objava statuta
14. Donošenje novoga statuta udruge ili promjena postojećega
15. Zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave
16. Postupanje nadležnog ureda po zahtjevu
17. Prilika udrugama za poboljšanje kvalitete statuta
18. Zaključak
Autorica u članku daje pregled i komentar presude Visokoga upravnog suda o ocjeni zakonitosti Odluke HRT-a o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe. Jednako tako, autorica izražava stajalište da je HRT, propisujući način kontrole plaćanja RTV-pristojbe, prekoračio svoje zakonske ovlasti. Naime, autorica naglašava da sporno pravno uređenje treba sagledavati u širem kontekstu nego što je to učinio sud i zbog toga autorica u članku navodi i druge relevantne propise u vezi s pretragom doma i zaštite privatnosti građana.
1. Uvodne napomene
2. Mjerodavni propisi
3. Postupak ocjene zakonitosti
4. Zaključno
Dana 1. rujna 2015. na snagu su stupila „Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“. Taj akt donosi bitne, brojne i sveobuhvatne novosti na području izrade svih vrsta propisa u RH u pogledu metodologije i nomotehnike, ali i pravila o jeziku te stilu i načinu njihova pisanja. Spomenuta Pravila zahvaćaju vrlo širok krug nositelja normativnih poslova i ovlaštenih predlagatelja propisa te pred njih stavljaju imperativ primjene jedinstvenoga metodološko-nomotehničkog obrasca za izradu propisa. U članku se u povodu stupanja na snagu donosi prikaz te kratki komentar i preporuke za primjenu spomenutih pravila.
1. Uvod
2. Ciljevi, doseg i predmet primjene Pravila
3. Struktura propisa
4. Sadržaj uvodnog dijela propisa
5. Sadržaj glavnog dijela propisa
6. Završni dio propisa
7. Unutarnja podjela propisa i njegova formalna struktura
8. Izrada članaka u propisu
9. Jezik i pojmovi prilikom izrade propisa
10. Stil i pravopis u propisu
11. Gramatika u propisu
12. Izmjene i dopune propisa
13. Ispravak propisa
14. Pročišćeni tekst propisa
15. Vjerodostojno tumačenje
16. Zaključak
U članku se analizira slučaj iz sudske prakse u kojem se odbijanje tužbenog zahtjeva za predaju motornog vozila i naknadu štete zbog oduzimanja motornog vozila u prekršajnom postupku zbog nezakonitog uvoza, koji je vlasnik kupio u dobroj vjeri, uz postojanje posebnih okolnost slučaja, pokazalo kao povreda prava vlasništva zajamčenog čl. 48. st. 1. u vezi s čl. 50. st. 2. Ustava RH.
1. Uvod
2. Događaj iz sudske prakse
3. Ustavna tužba
4. Odluka Ustavnog suda RH
5. Osvrt na sudske odluke
6. Zaključak
Od 1. kolovoza 2015. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Novele tog Zakona u kvantitativnom smislu donose iznimno malo u odnosu na golem cjelokupni tekst Zakona, ali s obzirom na problematiku koja je predmet uređenja ovih novela Zakona, razvidan je pomak.
1. Uvod
2. Predmet uređenja novela Zakona o obveznim odnosima
3. Zaključne napomene
Hrvatski je sabor na sjednici donio Zakon o zaštiti novčarskih institucija. Kako ovaj novi Zakon obuhvaća iznimno širok opseg novčarskih institucija (od HNB-a do npr. poštanskih ureda, poslovnica Hrvatske lutrije, mjenjačnica, kladionica, automat-klubova, zlatarnica, kasina i dr.) – svakako je potrebno da se ovako širok opseg adresata upozna s njegovim odredbama, posebno jer rokovi za prilagodbu istječu prije kraja ove (2015.) kalendarske godine.
1. Razlozi donošenja novog Zakona
2. Uvodne i osnovne odredbe
3. Mjere zaštite novčarskih institucija
4. Sigurnosni plan zaštite i sigurnosne procedure
5. Mjere zaštite prilikom distribucije novca i vrijednosti
6. Mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka
7. Evidencije
8. Zaključno
Nedavno je u nas donesen Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Nar. nov., br. 78/15.). T tome koliko će taj Zakon biti provediv, mišljenja struke su podijeljena. Kao prilog razvoju poslova procjene vrijednosti nekretnina, odnosno proširenju spoznaja o načinima procjene nekretnina, daje se sažeti prikaz kako je to uređeno u Njemačkoj.
1. Uvod i svrha rada
2. Građevinski propisi
3. Načela procjene tržišne vrijednosti zemljišnih čestica
4. Uloga odbora vještaka za procjenu vrijednosti zemljišnih čestica u Gradu Münchenu
5. Slobodni vještaci za procjenu nekretnina
6. Zaključak
Autori ovoga članka razmatraju institut uzdržavanja djeteta od strane roditelja s kojim dijete ne živi u obiteljskoj zajednici. Samo uzdržavanje djeteta propisano je Obiteljskim zakonom1, a jedno od temeljnih načela obiteljskog prava je zaštita dobrobiti i prava djeteta. Uz to, pravne osnove uzdržavanja kao jednog od najvažnijih instituta u nas uzdignute su na razinu Ustava, kojim je navedeno da su roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu. No, pravo na uzdržavanje se u skladu s Ustavu ne omogućava isključivo djeci, nego i starim i nemoćnim roditeljima o kojim su djeca dužna voditi brigu. Jednako tako država posvećuje osobitu skrb maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se roditelji ne brinu.
1. Uzdržavanje djeteta
2. Probacija i kazneno djelo povrede uzdržavanja
3. Zaključak
Svrha interpretativnog učinka u europskom pravu jest djelotvornost pravnog sustava, a inherentne su mu velike dispozicijske ovlasti primjenjivača prava, onakve kakve još nisu primijećene u okviru funkcioniranja nacionalnih pravnih sustava, niti u pogledu primjene međunarodnog prava. Ta sloboda disponiranja može biti prijetnja pravnoj sigurnosti, ali i prilika za pravičnu i usklađenu primjenu europskih propisa na nacionalnoj razini. Autorica u radu na primjeru direktiva izlaže problematiku definiranja opsega interpretativnog učinka, dokazujući da je njegovo prošireno shvaćanje dosljednije njegovoj svrsi, dok bi korektiv za široka dispozitivna ovlaštenja, u skladu s razvojem europskog prava, trebalo biti poštovanje općih načela i temeljnih prava.
1. Uvod
2. Učinkovitije postizanje ciljeva uz poštovanje općih načela i temeljnih prava – značajka europskog prava
3. Interpretativni učinak u europskom zakonodavstvu i praksi
4. Interpretativni učinak kod direktiva
5. Zaključak
Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o sudskoj nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima („Uredba Bruxelles I“ ili „Uredba“) jedan je od najznačajnijih instrumenata brzorastućega europskog građanskog procesnog prava. Na snazi više od deset godina, „Uredba Bruxelles I“ je pojednostavnila i ubrzala postupak priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka, zamjenjujući dotadašnju Konvenciju o nadležnosti i priznanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima od 27. rujna 1968. („Bruxelleska konvencija“). Međutim, u tijeku njezine desetogodišnje primjene, „Uredba Bruxelles I“ pokazala se manjkavom u određenim područjima koja uređuje. Slijedom navedenog, Uredbom (EU) br. 1215 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o sudskoj nadležnosti te priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima („Uredba Bruxelles I a“ ili „revidirana Uredba“) koja predstavlja reviziju „Uredbe Bruxelles I“, takve manjkavosti trebale su biti otklonjene. U ovom članku autorica daje pregled najvažnijih novosti usvojenih u revidiranoj Uredbi, čiji su razlozi doveli do njihova usvajanja i njihovih anticipiranih učinaka, te pregled propuštenih prilika i područja koja su ostala neregulirana.
1. Uvod
2. Stupanje na snagu i najznačajnije izmjene
3. Regulacija područja primjene Uredbe
4. Prorogacija nadležnosti
5. Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka
6. Zaključak
