Novčana obveza ima svoju vrijednost koja je povezana sa stvarnom (kupovnom) vrijednošću novčane jedinice na koju glasi. Kod obveznih odnosa koji su trajni ili kod kojih se obveza ispunjava postupno kroz srednji ili dugi rok od trenutka nastanka obveze pa do njezina ispunjenja, stvarna (kupovna) vrijednost novca može se promijeniti. Radi zaštite vjerovnikove tražbine tada se ugovaraju zaštitne klauzule, posebice valutna klauzula, kojom se štiti njezina prava vrijednost, ali ujedno i osnovna načela obveznog prava. Na primjeru ugovaranja valutne klauzule u RH ovaj članak sagledava problematiku valutnoga rizika kako s vjerovnikova tako i s dužnikova gledišta. Jednako tako problematizira valutni rizik te granicu do koje ga snosi dužnik. U radu se također obrađuje razlikovanje valute ispunjenja od valute ugovora (vrijednosti), s naglaskom na pitanje o tome na koju valutu u RH glasi novčana obveza koja je osigurana valutnom klauzulom. To se čini stoga što u sudskoj praksi o tome postoje različita shvaćanja.
Gospodarska kriza u društvu ili financijski problemi u životu pojedinca otvaraju prostor za novčane transakcije i sklapanje ugovora koji nisu u skladu s propisima i uobičajenim načinom njihova rješavanja. Što je kriza veća, njihova je pojavnost i „uspješnost“ veća, a prepoznajemo ih kao zelenaške ili lihvarske poslove, koji se obavljaju u neravnopravnim odnosima stranaka, odnosno jedna strana se višestruko okorištava nuždom ili lošim materijalnim stanjem druge strane. Okolnosti koje to uzrokuju su brojne, a posljedice često pogubne za slabiju stranu. Ovaj je članak iniciran jednim sudskim slučajem zahtjeva za povratom duga i ništavosti ugovora o zajmu, pravomoćno okončanim u korist lihvara (tužitelja). Sporna je primjena materijalnog prava od strane sudova prvog i drugog stupnja s obzirom na to da mjerodavne zakonske odredbe u tom slučaju, prema mišljenju autorice, nisu primijenjene na način koji bi jamčio pravilnu i zakonitu sudsku odluku, odnosno odluku koja neće biti opterećena sumnjom u neodgovarajuću i arbitrarnu primjenu propisa, što opravdano otvara pitanje ostvarivanja prava na pravično suđenje. Naime, prema stajalištu Ustavnog suda RH, tumačenje mjerodavnog prava u svakom konkretnom slučaju ne smije proizlaziti iz njegove arbitrarne i proizvoljne primjene već mora uvažavati zahtjeve prava na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava RH)
U ovom radu autor detaljno pojašnjava pravnu prirodu menadžerskih ugovora, njihov sadržaj te bitne i prirodne sastojke tog ugovora. Jednako tako, pojašnjava prestanak menadžerskog ugovora te menadžerski ugovor kao mješoviti ugovor odnosno casus mixtus, navodeći pritom relevantna pravna stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Aktualnosti u pravnom uređenju ovrhe na novčanoj tražbini po računu (I.) Autorica ovim člankom daje cjelovit i sveobuhvatan prikaz sustava provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računu koji provodi Financijska agencija. Osobit naglasak stavljen je na aktualnosti koje u tom sustavu agencijske ovrhe donosi novela Ovršnog zakona iz rujna 2014. Uz to se prikazuju i problemi u sustavu ovrhe putem Agencije nastali kao posljedica nomotehničkih pogrešaka u pisanju (sadržaju) novele te statistički pokazatelji o (ne)učinkovitosti modela agencijske ovrhe.
Porez na dohodak / plaću u Njemačkoj Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen - und Lohnsteuer)(izdanje 2014.). Za potrebe javnosti dostupna je na web-stranicama Ministarstva, besplatna je i nije namijenjena prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.
Povratno djelovanje općih akata izrazito je štetna pojava jer se takvom primjenom pravnih normi narušava izvjesnost i predvidljivost pravnoga poretka. Zbog toga su mogućnosti za povratno djelovanje općih akata podvrgnute brojnim ograničenjima i zabranama. Navedeno se posebice odnosi na opće akte koje donose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu da se u hrvatskome poreznome pravu pojavljuje sve veći broj općih akta koji imaju određene retroaktivne učinke, u ovome se članku propituje pojava retroaktivnosti u jednoj osobitoj vrsti općih akata kojima općine i gradovi uvode prirez porezu na dohodak.
Povećana plaća kao sastavni dio plaće po određenim zakonskim osnovama je institut našega radnog prava reguliran u čl. 94. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – dalje: ZR). Tom su zakonskom odredbom ustanovljene samo osnove za priznavanje prava radnika na povećanu plaću, dok su mjerila prepuštena autonomnoj regulativi (kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu). ZR nema zaštitne odredbe ni o najnižoj dopuštenoj povećanoj plaći pa se postavlja pitanje do koje se mjere (donje granice) autonomnim aktima može odrediti postotak povećanja plaće po svakoj od zakonskih osnova iz čl. 94. ZR-a. O tome i drugim problemima u primjeni čl. 94. ZR-a te o autonomnoj regulativi mjerila za povećanu plaću, autor piše u ovome članku.
Autor se u članku osvrće na pravno uređenje sporta u RH te naglašava da se ono nalazi pred velikim i teškim izazovima. Imajući u vidu postojeće probleme u sportu, autor navodi i predlaže smjernice za reorganizaciju financiranja sustava sporta, poboljšanje sportskih objekata i sportske infrastrukture te unaprjeđenje stručnih kadrova u području sporta.
Autor se u članku bavi problemom učinkovitosti javne uprave. U tom pogledu naglašava važnost informatizacije kao nužnog preduvjeta za učinkovitiji rad javne uprave i daje pregled izvršavanja probacijskih poslova prije Probacijskoga informacijskog sustava. Nadalje, iznosi prednosti funkcioniranja Probacijskoga informacijskog sustava. Nakraju, autor zaključuje da je krajnji cilj informatizacije javne uprave omogućavanje pristupa i pružanje učinkovitije i transparentnije usluge građanima i javnim tijelima.
Europska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) novi je instrument Europske unije (od 2006.) u nastojanju stvaranja privida teritorija bez granica i jedinstvene Europe kroz jačanje teritorijalne suradnje. Sudjelovanje u EGTS-u u pravilu je nastavak i institucionalizacija nekog od oblika postojeće suradnje, i to najčešće u pograničnim područjima. Pogranična je suradnja pozitivan i aktivan nusproizvod nacionalnih i kulturnih različitosti. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvoren je županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj put pristupanja postojećim EGTS-ovima te mogućnost osnivanja novih sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. U ovom ćemo se radu upoznati s osnovnim obilježjima ovoga pravnog instrumenta u pogledu pravne osobnosti, mjerodavnoga prava kojim se uređuje djelovanje EGTS-a, osnivanjem, članovima, dokumentima kojima se uređuje EGTS, ciljevima, zadaćama i dr. Svrha je ovog rada skrenuti pozornost na perspektivu razvoja županija, gradova i općina kroz članstvo u EGTS-ovima, ali i upozoriti na moguće rizike.
