Na sjednici Hrvatskoga sabora 23. siječnja 2015. donesena je hitna dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojom je tečaj CHF za korisnike kredita fiksiran na 6,39 kuna. O ovoj mjeri se opširno raspravljalo i u dnevnom tisku i elektroničkim medijima – gdje su već iznijete i primjedbe na istu, a koje uključuju i mogućnost žalbe Europskom sudu te prijedlog ocjene ustavnosti.
Vraćanje radnika na rad (posao) u ovršnom postupku, ali i privremenom mjerom suda kao sredstva osiguranja, značajni su instituti u ostvarenju povrijeđenih prava radnika odnosno sprječavanja nasilja ili nenaknadive štete i sl. Rješenjem o ovrsi prisiljava se poslodavca da primi radnika na posao kad on odbija postupiti po pravomoćnoj i ovršnoj presudi ili drugoj ovršnoj ispravi. Privremenom mjerom, kao sredstvom osiguranja tražbine radnika da ga se vrati na posao, sud privremeno uređuje odnos između poslodavca i radnika do pravomoćnog okončavanja radnog spora. O svemu tome i problemima koji se mogu javiti u tim odnosima, autor piše u ovom članku.
U ovom se članku pruža opći uvid u način pravnog uređenja radnih odnosa u području europskoga međunarodnog privatnog prava, osvrćući se na pitanje kako se važeće odredbe odražavaju na položaj radnika. Razmatra se i povijesni razvoj pravnog uređenja područja ugovornog prava od Rimske konvencije iz 1980. pa do danas. Od pristupanja naše zemlje u punopravno članstvo u EU, i na ugovorne radne odnose primjenjuje se Uredba Rim I. Osnovna načela na kojima se temelji, načelo autonomije i načelo najbliže veze, razvijala su se kroz povijest u raznim oblicima te su bila prihvaćena i prije nego što je Konvencija stupila na snagu u poredcima mnogih država članica. Sve odredbe Konvencije i Uredbe, u biti, predstavljaju sukob ovih dvaju načela, jer jedno drugo isključuju, pa je glavni dio ovoga članka posvećen njihovu proučavanju i njihovu međusobnom odnosa te prednostima i nedostatcima kod određivanja mjerodavnog prava za ugovor o radu. Naposljetku, daje se poseban osvrt na uređivanje i učinak prisilnih propisa koji su, pokazat će se, od velikog utjecaja na zaštitu javnog poretka i položaj radnika.
S obzirom na raznolikost radnih aktivnosti i osobitost svakoga radnog mjesta, svi vidovi rada ne mogu se u potpunosti obuhvatiti zakonskim odredbama na način da bi se moglo predvidjeti što se sve može dogoditi na radnom mjestu, a onda niti spriječiti nastanak štetnog događaja. Stoga, da bi se sustavno unaprjeđivala sigurnost i zaštita zdravlja radnika i osoba na radu, potrebno je aktivno provoditi procjenu rizika koja pomaže smanjiti mogućnosti stvaranja štetnih posljedica na radu, kako radnici i osobe na radu ne bi bili oštećeni zbog aktivnosti koje su vezane za rad.
Autor: Ivan PAVLIČEVIĆ , dipl. oec., ing. cest. prom.
Autor u ovome članku razmatra glavne novosti u regulaciji upravnog spora do kojih je došlo stupanjem na snagu druge novele Zakona o upravnim sporovima. Novosti se ponajprije odnose na proširenje dopuštenosti žalbe i promjene u tehnici postupanja po žalbi te širu mogućnost korištenja izvanrednih pravnih lijekova, odnos pravomoćnosti i izvršnosti presude, iniciranje postupka ocjene zakonitosti općih akata po službenoj dužnosti te na popunjavanje pravnih praznina u tekstu Zakona, u okviru kojeg popunjavanja je osobito bitan iskorak učinjen na području izvršenja sudskih odluka. Na početku svakog poglavlja ovoga članka navedena numeracija pravnih normi na koje se odnosi materija obuhvaćena tim poglavljem, na način da broj odredbe naveden izvan zagrada označava broj norme ZUS-a nakon njegova drugog noveliranja, dok broj odredbe u zagradama označava broj norme iz Zakona o izmjenama i dopunama ZUS-a.
Članak razmatra vrste i broj važećih pravnih propisa koji čine pravni sustav RH na dan 1. siječnja 2015. godine, način njihova donošenja i izmjena te se ukratko osvrće na učinke normativne aktivnosti u RH. Rad se ograničava na domaće izvore prava te ne ulazi u međunarodne ugovore na snazi u RH.
Izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilnika o kvotnom zapošljavanju osoba s invalidnošću došlo je do izmjena u vezi s utvrđivanjem kvote koja se određuje u visini od 3 %. Ako obveznik zapošljavanja osoba s invalidnošću ne obavi zapošljavanje ili zamjensko zapošljavanje prema trenutačno važećim propisima, trebat će obračunati novčanu naknadu prvi put u veljači 2015. Više o navedenom, u nastavku članka.
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu jedno je od prava iz sustava socijalne skrbi regulirano odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. U ovom ćemo radu pravno prezentirati koje su skupine osoba s invalidnošću zakonski ovlaštenici ovoga socijalnog prava, koje su negativne zakonske pretpostavke za stjecanje istog, zakonske ekscepcije kod kojih se negativne pretpostavke ne primjenjuju, vrste doplatka, trenutačnu mjesečnu svotu koju ostvaruju korisnici ovog prava i, naposljetku, postupak odnosno proceduru za stjecanje istog.
(Procesno) pravne posljedice privremene obustave izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Obiteljskog zakona Ustavni sud Republike Hrvatske donio je 12. siječnja 2015. Rješenje o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Obiteljskog zakona iz 2014 (dalje: ObZ 2014). Osim pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, Ustavni je sud u Rješenju odredio privremenu „suspenziju“ ObZ-a 2014, odnosno do donošenja konačne odluke u postupku ustavne kontrole privremeno je obustavio „… izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 75/14.)“ te je odredio primjenu Obiteljskog zakona iz 2003. Cilj je ovoga članka analizirati procesnopravne posljedice privremene obustave izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi ObZ-a 2014.
U nas je poslovanje alternativnih investicijskih fondova i društava koja njima upravljaju regulirano Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima, 20 Pravilnika HANFA-e (točnije 18 Pravilnika i 2 Smjernice) s nekoliko izmjena, 5 Uredaba Komisije EU i 2 Smjernice ESMA-e. Autorica u ovome članku daje osvrt na uvjete osnivanja i poslovanja ovih fondova te društava koja njima upravljaju.
U članku se analizira slučaj iz sudske prakse u kojem se pojavilo sporno pravno pitanje je li prihvatljiv tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva posebnog dijela nekretnine bez povezivanja sa suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je vlasništvo posebnog dijela uspostavljeno te se ističu razlozi koji opravdavaju zaključak prema kojem takav tužbeni zahtjev nije prihvatljiv.
Na temelju Zakona o trgovini, fizička osoba vlasnik šume može svoje šumske proizvode prodavati na tržištu, uz uvjet da je upisana u Upisnik šumoposjednika. Ako fizička osoba šumoposjednik obavlja prodaju svojih šumskih proizvoda potrošačima za njihovu osobnu potrošnju odnosno potrošnju u kućanstvu, tada je šumoposjednik obvezan pridržavati se obveza propisanih odredbama posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.
Europska komisija objavila je 9. travnja 2014. godine Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom1, nazvanih i (lat.) Societas Unius Personae (SUP)2, kao novi način da se pojednostavi stvaranje društva s jednim članom diljem EU-a. Jednako tako, društvo s ograničenom odgovornošću s jednim članom (SUP) je planirani pravni oblik, osim za Europsku uniju i Europski gospodarski prostor. Naime, s tim pravnim oblikom Europska unija želi svojim Prijedlogom Direktive (tzv. SUP Direktiva) omogućiti osnivanje širom Europe, uz mali trošak, s punom pravnom i poslovnom sposobnosti, društvo s jednim članom uz minimalni temeljni kapital od samo jednog eura te u velikoj mjeri s jedinstvenim pravnim načelima i zahtjevima. Prijedlog Direktive ima za cilj olakšati trgovačkim društvima osnivanje društava kćeri (podružnica) u drugim državama članicama, s obzirom na to da društva kćeri ionako često imaju samo jednog člana.
