Autorica u ovome članku ne obrađuje cjelovito sva pitanja koja se uređuju zadnjim novelama Zakona o trgovačkim društvima i zadnjim novelama Zakona o sudskom registru te ostalim zadnjenoveliranim propisima iz područja prava trgovačkih društava, nego samo novine koje zavrjeđuju posebnu pozornost.
1. Uvod
2. Novela Zakona o trgovačkim društvima
3. Novela Zakona o sudskom registru
4. Zaključne napomene
Autor se u ovome članku bavi problematikom poduzetničkih ugovora na način da razmatra postupak sklapanja, izmjene i prestanka ugovora o prijenosu dobitka, odnosno ugovora kojim se društvo kapitala obvezuje prenijeti drugom društvu kapitala cijeli svoj dobitak.
1. Uvod
2. Općenito o ugovoru o prijenosu dobitka
3. Sklapanje, izmjena i prestanak poduzetničkog ugovora
4. Ugovor o prijenosu cijelog dobitka
5. Obveza pokrivanja gubitka
Zakonom o strancima propisani su uvjeti za dobivanje radne dozvole za boravak i rad stranaca (dalje: dozvola), a koja je bitan uvjet za zapošljavanje i zasnivanje radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH. Kako su stranci sve osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo, i državljani države članice EU-a su stranci.
Detaljnije o uređenju rada stranaca u RH pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Rada stranaca bez radne dozvole za sve državljane EEP-a ili samo za neke
3. Boravak stranaca u RH
4. Radni odnos stranaca u RH - dozvola za boravak i rad
Otkaz ugovora o radu najteža je pravna sankcija za radnika jer mu oduzima radnopravni status te može ugroziti njegovu osobnu i obiteljsku egzistenciju te socijalni položaj uopće, osobito u današnjim gospodarskim okolnostima. Autorica u nastavku članka pojašnjava redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, u kojem slučaju je otkaz uvjetovan povredom obveza iz radnog odnosa od strane radnika, koju poslodavac može dati ako smatra da je riječ o takvoj povredi koja opravdava odluku o otkazu.
1. Uvod
2. Rizičnost radnopravnog uređenje otkaza
5. Umjesto zaključka
3. Kriteriji sudske prakse
4. Slučaj koji odstupa od kriterija VSRH-a
5. Zaključne napomene
Dugoročni zakup najznačajniji je oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Uređen je odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je lex specialis u odnosu na opće uređenje zakupa u obveznom pravu.
U ovom članku se razmatra postupak dodjele zakupa koji se odvija pred nadležnom Agencijom, uz poseban naglasak na sklapanje i pravnu narav ugovora o zakupu, te se razmatra i pravni položaj zakupnika te njegova prava i obveze u odnosu na RH, a s tim u vezi razmatraju se i mogućnosti prestanka zakupnog odnosa.
Konačno, ovim se člankom iznosi i kraći osvrt na problematiku suvlasništva RH i dr. osoba na zemljištu te prikaz zadnjih zakonodavnih izmjena u pogledu poljoprivredne obrade neobrasloga šumskog zemljišta.
1. Uvod
2. Nastanak zakupnog odnosa
3. Prava i obveze zakupnika
4. Prestanak zakupnog odnosa
5. Posebno o suvlasništvu
6. Promjene u vezi s pravom služnosti na šumskom zemljištu
7. Zaključak
Ugovorna kazna unutar ugovora o građenju uglavnom se pojavljuje u gotovo istom obliku glede svog sadržaja u svim ugovorima, stoga ćemo u ovom članku obraditi ugovornu kaznu kao dio ugovora o građenju. Uloga ugovorne kazne postala je iznimno bitnom, osobito ako je riječ o ugovorima o izvođenju radova velikih novčanih vrijednosti i značajnih investicija. Uz osvrt na osnovne karakteristike ugovora o građenju, autorica će u članku prikazati primjer ugovora o izvođenju instalaterskih radova, izračun svote ugovorne kazne na konkretnom primjeru te funkciju i ulogu ugovorne kazne u građevinarstvu.
1. Uvod
2. Općenito o ugovoru o građenju
3. Ugovorna kazna kod ugovora o građenju
4. Prava vjerovnika
5. Porez na dodanu vrijednost na ugovornu kaznu
6. Umjesto zaključka
Na sjednici Hrvatskoga sabora 25. rujna 2015., među brojnim aktima donesenim pred samo raspuštanje Hrvatskoga sabora, našao se i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona koji je donesen velikom većinom zastupnika (105 glasova „za“).
Kako je Prekršajni zakon postupovni propis, kod izricanja brojnih prekršajnih sankcija prema posebnim propisima, a koji su uvelike namijenjeni regulaciji gospodarstva, potrebno je upoznati se i s najnovijom, vrlo opsežnom novelom toga Zakona, a koja je već stupila na snagu.
1. Razlozi donošenja Izmjena i dopuna
2. Pravila o zastari i vremenu počinjenja prekršaja
3. Nove, bitno strože prekršajne kazne
4. Zaštitne mjere
5. Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi
6. Mjesna nadležnost kod tužitelja – neovisnog regulatora
7. Podnesci, zapisnici i poziv okrivljeniku
8. Izrada i dostava pisane presude te troškovi prekršajnog postupka
9. Žalba protiv rješenja i prigovor protiv prekršajnog naloga
10. Obavijest počinitelju prekršaja na mjestu počinjenja prekršaja
11. Zaključno
Pitanje odgovornosti društva majke za povrede prava tržišnog natjecanja koje počine oni sami ili njihova društva kćeri, predmet je sudske prakse i pravne doktrine, ali i kontroverze u posljednjih nekoliko godina. Utvrđivanje odgovornosti pravne osobe ključno je za određivanje adresata odluke o povredi i, posljedično tome, za izricanje odgovarajuće sankcije budući da se europsko pravo tržišnog natjecanja temelji na načelu osobne odgovornosti.
Cilj je ovoga članka u dva dijela kroz relevantne odluke Europske komisije i sudova EU-a prikazati razvoj osnovnih načela i pravnih tumačenja koja se primjenjuju kod određivanja odgovornosti društva majke i društava kćeri zbog povreda prava tržišnog natjecanja. Prvi dio koji se predstavlja u ovom stručnom radu bavit će se prijašnjom sudskom praksom sudova EU-a kojom su uspostavljena bitna načela i presumpcije za utvrđivanje odgovornosti društva majke. Ovo se ponajprije odnosi na pojam odlučujućeg utjecaja društva majke u postupanju društva kći i oborivu presumpciju tog utjecaja kao osnove odgovornosti društva majke kada društvo majka posjeduje 100 % udjela u kapitalu društva kćeri.
1. Uvod
2. Značenje utvrđivanja odgovornosti društva majke
3. Poduzetnik i jedinstveni gospodarski subjekt - pojam
4. AKZO NOBEL NV (predmet C-97/08P)
5. Daljnji razvoj sudske prakse: Alliance One, General Quimica, Dow Chemicals, Shell, Elf Aquitaine, Grolsch
6. Zaključak
U prošlom broju ovoga časopisa objavljen je prvi dio članka kojime se daje prikaz novoga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. U ovom broju časopisa objavljujemo nastavak članka u kojemu se analiziraju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Donosi se i prikaz te analiziraju odredbe o nadzoru, prekršajima te prijelaznih i završnih odredaba.
11. Ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
12. Nadzor
13. Prekršajne odredbe
14. Prijelazne i završne odredbe
15. Zaključne napomene
Autor u članku detaljno obrazlaže i navodi pretpostavke za otvaranje sudskog postupka stečaja potrošača, pravila postupka pred sudom, pojam stečajne mase, zaštite dostojanstva i doma potrošača, razdoblje provjere ponašanja te pretpostavke i učinke oslobođenja potrošača od preostalih obveza.
1. Uvod
2. Uvjeti za pokretanje sudskog postupka
3. Pokretanje postupka pred sudom
4. Pripremno ročište
5. Otvaranje postupka
6. Zaključenje postupka stečaja potrošača
7. Zaključak
Kako su prava osoba s invalidnošću na razumnu prilagodbu građevina propisana mnogim tuzemnim i međunarodnim propisima, autor u članku obrazlaže i navodi obveze koje su navedenim propisima nametnute obveznicima osiguravanja tog prava, a koje predstavlja univerzalno pravo za sve osobe s invalidnošću.
1. Uvod
2. Normativni okvir za razumnu prilagodbu
3. Razumna prilagodba u praksi
4. Zaključak
Autor u ovome članku razmatra mjere opreza u kaznenom postupku kojima je cilj neometano vođenje kaznenog postupka u slučajevima kada bi osoba protiv koje se vodi postupak svojim neodazivanjem ili djelovanjem mogla osujetiti daljnje vođenje postupka. Ipak, kako bi se sačuvala prava okrivljenika, po službenoj dužnosti vodi se računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom.
1. Mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika
2. Mjere opreza
3. Zaključak
Smještaj rafiniranog etilnog alkohola puštenog u potrošnju u skladište ovlaštenog trošarinskog skladišta sa namjerom upotrebe u proizvodnji novog trošarinskog proizvoda
Unos uzoraka duhanskih prerađevina iz druge države članice EU - Uputa
Upis proizvoda Davidoff Time Out Assortment/5 u Upisnik o markama duhanskih proizvoda pri Ministarstvu poljoprivrede
Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i porezna osnovica
Registracija i obveza proizvođača alkoholnih pića u komercijalne svrhe
Određivanje poreznog statusa proizvoda Cappuccino classic
Posebni porez na motorna vozila
Tumačenje čl. 48. Zakona o trošarinama
Trgovac rabljenim motornim vozilima – izmjene propisa u vezi plaćanja posebnog poreza
Tumačenje Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića – postupak 42
Pravo na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin
Kretanje i trošarinsko oporezivanje biodizela
Obavijest o izvršenoj provjeri podataka za preuzimanje duhanskih markica za označavanje
Trgovina rabljenim motornim vozilima – prijava u registar proizvođača i trgovaca motornih vozila
Korištenje poljoprivrednog stroja Manitou 735 120 LSU za namjene u poljoprivredi - ostvarivanje prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi
Pismo kojim se izvještava Predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović o neusklađenosti Zakona o trošarinama s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića
Povrat trošarine prema trošarinskim propisima poreznom zastupniku izvoznika nerezidenta
Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade štete
Zastara prava iz kojega proizlaze povremene tražbine (čl. 373. ZOO-a/91)
Kad zastari pravo iz kojega proizlaze povremene tražbine, vjerovnik gubi pravo ne samo zahtijevati buduća povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare
Za štetu iz osnove duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti oštećenik je saznao kad je završilo liječenje i stabiliziralo se njegovo zdravstveno stanje
Zemljišno knjižno pravo
Brisanje zabilježbe spora (čl. 83. ZZK-a)
Uložena revizija protiv pravomoćne presude ne sprječava brisanje zabilježbe spora
Zabilježba spora (čl. 84.a ZZK-a)
Kad stranka koja je pred sudom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka
Zemljišnoknjižni upis (čl. 108. ZZK-a)
Kad upis određuje drugi sud, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredio za to nadležan sud, te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige
Nepotpuni prijedlog za upis (čl. 109. ZZK-a)
Sud može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis
Prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka (čl. 200.a ZZK-a)
Prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga
Obiteljsko pravo
Učinci izvanbračne zajednice (čl. 3. OBZ-a)
Glede imovinsko-pravnih učinaka, izvanbračna zajednica izjednačena je s bračnom zajednicom ako je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, koja je trajala kraće od tri godine sklopljen brak i rođeno izvanbračno dijete
Učinci izvanbračne zajednice (čl. 3. OBZ-a)
Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine
Pravni učinci posvojenja (čl. 146. OBZ-a)
U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji
Uzdržavanje punoljetne djece (čl. 210. OBZ-a)
Nisu ispunjeni zakonski uvjeti za daljnje uzdržavanje i nakon punoljetnosti djeteta, pozivom na redovito školovanje, pohađanjem drugog fakulteta nakon završenog prvog fakulteta
Uzdržavanje maloljetne djece (čl. 305. OBZ-a)
U sporu o uzdržavanju maloljetnog djeteta nije dopuštena redovna revizija, već samo izvanredna revizija
Sudska nadležnost (čl. 16. ZPP-a)
U sudsku nadležnost ne ide odlučivanje ocjene zakonitosti i pravilnosti rješenja kojim je članu udruge izrečena mjera isključenja iz članstva
• Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem. Moguća je situacija da se odredi ugovorna kazna za nepoštovanje ugovorne zabrane natjecanja, a da prilikom toga poslodavac nije preuzeo obvezu isplatu naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja. Takav će ugovor biti valjan i obvezivat će radnika samo ako je u vrijeme sklapanja takva ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u RH.
• Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Prema ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, polaznici stručnog osposobljavanja koja za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja ostane trudna prestaje ugovor o stručnom osposobljavanju te ona na temelju tog ugovora nema nikakvih prava.
• Prodaja na daljinu. Prodaja na daljinu uređena je Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica.
• Razlika između zastoja i prekida zastare. Kada dođe do prekida zastare, proteklo se vrijeme zastarijevanja ne računa, nego zastara počinje teći iznova i ispočetka. Zastoj zastare je nastup okolnosti zbog kojih rok zastare ne može početi teći ili zbog kojih prethodno započeti tijek roka zastare prestaje teći dok te okolnosti ne prestanu postojati.
• Naknada za grobno mjesto i naknada za održavanje grobnog mjesta. Tražbina naknade za korištenje grobnog mjesta zastarijeva za tri godine, jednokatna naknada koja se naplaćuje prilikom davanja grobnog mjesta zastarijeva za pet godina, a tražbina naknade za čišćenje grobnog mjesta ili za obavljanje drugih usluga glede grobnog mjesta zastarijevaju za tri godine.
• Otkaz ugovora o radu. Razlika između redovita otkaza ugovora o radu kada otkazuje poslodavac i kada otkazuje radnik je u tome što kod redovita otkaza poslodavac mora navesti zakonski razlog za otkaz dok radnik nije obvezan navesti razlog svoga otkaza poslodavcu. Ako je riječ o izvanrednom otkazu, onda bi i radnik trebao navesti razloge otkaza.
• Uračunavanje ispunjenja. Kada dužnik ispunjava dio istorodnih obveza, npr. novčanih obveza, a ne postoji sporazum vjerovnika i dužnika o redoslijedu plaćanja, dužnik određuje redoslijed plaćanja. Ako dužnik ne odredi redoslijed plaćanja, primjenjuje se Zakon. Vjerovnik nije ovlašten odrediti redoslijed namirenja, osim ako ga na to ovlašćuje sporazum sa dužnikom.
• Paricijski rok. Ako je u nekoj sudskoj odluci određen paricijski rok, ona u pravilu postaje ovršnom kada postane pravomoćnom i kada istekne paricijski rok. Ulaganjem redovitih pravnih lijekova (žalbe) prekida se tijek paricijskoga roka te taj rok počinje iznova teći od dana dostave instancijske (drugostupanjske) odluke osuđenome, tj. tek od dostave drugostupanjske odluke kojom se žalba odbija i pobijana odluka potvrđuje odnosno kojom se pobijana odluka preinačuje.
• Božićnica i ovrha. S obzirom na to da božićnica nije plaća, naknada plaće, niti primitak koji ima karakter plaće, ista ne ulazi u režim ovrhe na plaći te istu nije moguće uplatiti na poseban (zaštićeni) račun radnika primatelja božićnice.
• Novi tzv. republički prosjek kod ovrhe na plaći i drugim stalnim primitcima. Od 1. siječnja 2016. u primjeni je novi tzv. republički prosjek, odnosno prosječna neto-plaća relevantna za ovrhu na plaći i drugim stalnim primitcima, te iznosi 5.693,00 kn.
