Autor u ovome članku pruža sažet prikaz poreznog sustava SAD-a. S obzirom na postojanje više razina poreznih vlasti ovlaštenih na uvođenje i ubiranje poreza, potrebno je razmotriti ustavne ovlasti oporezivanja. Potom se daje prikaz poreza na federalnoj razini, pri čemu najveću fiskalnu važnost i kompleksnu uređenost ima porez na dohodak fizičkih osoba. Na saveznoj razini i nižim razinama porezne vlasti najznačajnijim se ocjenjuje porez na imovinu, kao odraz prihvaćene koncepcije lokalne autonomije. Za očekivati su skore porezne reforme radi postizanja što veće jednostavnosti i učinkovitosti poreznog sustava.
1. Općenito
2. Ustavna pitanja oporezivanja
3. Federalni sustav oporezivanja
4. Državni i lokalni sustav oporezivanja
5. Zaključak
Zakonom o osobnom identifikacijskom broju koji je u primjeni od 1. siječnja 2009., osobni identifikacijski broj definiran je kao jedinstvena i obvezna oznaka svake osobe u pravnom sustavu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH). S obzirom na to da se u pravnom sustavu RH pojavljuju i strane osobe kojima je za određene postupke potrebno odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj, ovim se člankom nastoji odgovoriti na problematiku stranih osoba u sustavu osobnoga identifikacijskog broja uz najznačajniji prikaz Izmjena i dopuna Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju.
1. Uvod
2. Strane osobe i povod za praćenje
3. Postupak dodjele OIB-a stranim osobama u Poreznoj upravi
4. Izmjene i dopune pravilnika o OIB-u
5. Osobni identifikacijski broj i strane osobe – primjeri iz prakse
6. Zaključak
Propisana minimalna plaća je brana protiv samovolje poslodavca da “određuje” plaću kojom radnik ne može zadovoljiti ni najnužnije svoje potrebe (uključujući potrebe svoje obitelji).
I konvencija MOR-a regulira ovu problematiku.
U Zakonu o minimalnoj plaći nije riješeno ima li radnik pravo na minimalnu plaću i bez obzira na rezultate njegova rada ili načelo „jednake plaće za jednaki rad“ i ovdje ima svoju primjenu.
O toj problematici autor piše u ovome članku.
1. Uvod
2. Konvencija MOR-a o utvrđivanju minimalnih nadnica 1970.
3. Tumačenje odredaba Zakona o minimalnoj plaći
4. Kako utvrditi pravu volju zakonodavca
5. Određivanje minimalne plaće
6. Kaznene odredbe
7. Zaključak
Zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga poslodavci su primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi. Stoga, poslodavac ima mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR).
1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Razlozi otkazivanja ugovora o radu
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Umjesto zaključka
U članku se analizira slučaj iz sudske prakse u kojem se pojavilo sporno pravno pitanje može li se u primjeni pravnih pravila OGZ-a prihvatiti stajalište prema kojem se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla može steći i bez upisa vlasništva u zemljišnu knjigu, ako je pravni posao obavljen, te se navodi da sudska praksa još uvijek podržava to pravno shvaćanje.
1. Uvod
2. Događaj iz sudske prakse
3. Način rješavanja sudskog spora
4. Osvrt na sudske odluke
5. Zaključak
Kamate u hrvatskom pravnom poretku nisu uređene jednim propisom niti na jedinstveni način. U RH postoji opće uređenje predviđeno Zakonom o obveznim odnosima i posebna uređenja predviđena Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U takvim je okolnostima adresatu često teško shvatiti koji se propis primjenjuje u njegovoj konkretnoj pravnoj stvari. Stoga će se u ovome članku posebno analizirati pitanje kamata i kamatnih stopa u potrošačko-vjerovničkom odnosu. Za sva pitanja koja nisu obrađena u ovome članku upućuje se na autoričin članak u časopisu Pravo i porezi, br. 7-8/15. s naslovom „Novo uređenje kamata u RH – Novela ZOO-a iz 2015. godine“. Jednako tako, sve kamatne stope koje su izračunate u ovom članku vrijede od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015.
1. Uvod
2. Pojam potrošačkog kreditiranja
3. Kamate iz odnosa potrošača i vjerovnika
4. Uračunavanje ispunjenja
5. Zaključak
Novela Kaznenog zakona iz svibnja 2015. izmijenila je kazneno djelo sramoćenja, na koje je bilo dosta primjedaba i problema u primjeni, u kazneno djelo teškog sramoćenja. Nakon dvije i pol godine ponovno su vraćena kao kaznena djela nasilničko ponašanje i nasilje u obitelji s novim modalitetima. Smanjene su kazne za najčešće kazneno djela krađe i teške krađe, na kazne zapriječene u prethodnom Zakonu jer su ocijenjene kao previsoke i neprimjenjive u praksi. Uvedeno je nezastarijevanje za kazneno djelo teškog ubojstva te definirane neodređene vrijednosti za neka kaznena djela.
1. Uvodna razmatranja
2. Definiranje neodređenih vrijednosti u Kaznenom zakonu
3. Prošireno oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta
4. Sigurnosne mjere
5. Produljeno kazneno djelo
6. Rad za opće dobro
7. Kaznena djela teškog sramoćenja i klevete
8. Izmjene kod kaznenih djela krađe i teške krađe
9. Kazneno djelo nasilja u obitelji
10. Kazneno djelo nasilničkog ponašanja
11. Nezastarijevanje kaznenog djela teškog ubojstva
12. Izmjene odredaba o značenju izraza u Kaznenom zakonu
13. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njezini državljani (HPR)
14. Značajnije izmjene kod ostalih kaznenih djela (HPR)
15. Zaključna razmatranja
Poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) moguće je prenositi s jedne osobe na drugu, bilo da je riječ o pravnoj bilo o fizičkoj osobi.
U ovom će se članku autorica osvrnuti na prijenos odnosno ustupanje poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću na temelju Ugovora o prijenosu poslovnog udjela. U članku se navodi sva pravno relevantna dokumentacije u vezi s pravnim poslom prijenosa poslovnog udjela te raznih statusnih promjena, odnosno promjena podataka, prikazuju se praktični primjeri odluka i izjava, kao što je Odluka o opozivu i imenovanju novog člana uprave odnosno direktora, Izjava o prihvaćanju imenovanja za direktora, Popis osoba koje su ovlaštene voditi poslove društva, Popis svih članova društva i poslovnih udjela, Odluka o promjeni sjedišta društva, Zapisnik ovjere potpisa člana / članova uprave, navodi se primjer Ugovora o prijenosu te procedura odnosno postupak koji je potreban da bi se registrirale promjene podataka i izvršio valjani prijenos poslovnog udjela.
U uvodnom će se dijelu ovog članka autorica ukratko osvrnuti na pojam, osnovne karakteristike i obilježja d.o.o.-a kao društva kapitala te na pojam poslovnog udjela koji je definiran odredbama ZTD-a.
Nadalje će se sažeto osvrnuti i na glavne novosti glede oporezivanja prometa poslovnog udjela nakon 1. siječnja 2016.
1. Uvod
2. Knjiga poslovnih udjela
3. Ugovor o prijenosu poslovnog udjela
4. Ogledni primjeri relevantne dokumentacije za promjene podataka u d.o.o.-u
5. Oporezivanje prometa poslovnog udjela – bitne zakonske novosti
6. Završne napomene
Autor u članku analizira dio pravnih pitanja u vezi s vođenjem upravnog spora u upravnim stvarima iz materije Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: razgraničenje stvarne nadležnosti unutar upravnog sudstva, zaštita u postupcima u povodu prigovora reguliranih Zakonom o općem upravnom postupku, aktivna legitimacija u upravnom sporu, tužbeni zahtjev, sudjelovanje u sporu i dr., uz ogledne primjere nekoliko vrsta tužbi koje se podnose u spomenutoj vrsti sporova.
1. Uvod
2. Razgraničenje stvarne nadležnosti između upravnih sudova i VUS-a
3. Zaštita u postupcima u povodu prigovora
4. Neke postupovne napomene
5. Ogledni primjeri
Autor u članku na detaljan i iscrpan način analizira pitanje donošenja podzakonskih akata od za to predviđenih subjekata. Jednako tako, autor navodi stajalište kako bi se trebalo sankcionirati subjekte nadležne za donošenje pojedinoga podzakonskog akta ako oni to ne učine u za to zakonom predviđenom roku ili to učine nakon proteka zakonskog roka.
1. Uvod
2. Podjela rokova – nešto o zakonskim rokovima
3. O učestalosti kršenja obveze donošenja podzakonskih propisa
4. Pravorijek Ustavnog suda Republike Hrvatske
5. Naša razmatranja
6. Umjesto zaključka
7. Krajnje napomene
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra pitanja u vezi sa statusnim promjenama javnih ustanova općenito te daje poseban osvrt na radnopravni status zaposlenika ustanova.
1. Općenito o statusnim promjenama ustanova
2. Pripajanje i spajanje
3. Podjela
4. Preoblikovanje ustanova
5. Udruživanje ustanova
6. Pravna priroda odluka o statusnim promjenama ustanove
7. Zaštita prava radnika - prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca
Do sada je osnovicu za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika određivala Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Nakon odluke Ustavnog suda koja je s danom 15. prosinca 2014. ukinula odredbu čl. 4. st. 1. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, izmjenom tog Zakona propisano je da za suce i ostale pravosudne dužnosnike osnovicu ne određuje Vlada RH posebnom odlukom, nego saborska većina zakonom koji donosi na prijedlog Vlade RH.
Prema mišljenju autorice, trebalo bi izmijeniti tijelo koje predlaže izmjenu osnovice na način da predlagatelj osnovice bude saborski odbor za pravosuđe ili Državno sudbeno vijeće uz mišljenje nekog drugog tijela, primjerice saborskog odbora za financije.
1. Uvod
2. Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provedbu Zakona
3. Donošenje zakona po hitnom postupku
4. Tko su sve pravosudni dužnosnici
5. Osnovica za obračun plaće
6. Pravo na naknadu nekih materijalnih troškova
7. Utvrđivanje visine plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
8. Rasprava na saborskim odborima
9. Isključenje primjene nekih odredaba
10. Zaključna razmatranja
