U sklopu usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije iz zaštite na radu i zbog potrebe pojednostavljivanja i bolje učinkovitosti postojećih propisa iz zaštite na radu i drugih razloga, donesen je novi Zakon o zaštiti na radu. Pedesetak provedbenih propisa uglavnom je zadržano na snazi ako nije u suprotnosti s novim Zakonom, a do donošenja novih provedbenih propisa.
S ciljem suzbijanja diskriminacije, a istodobno i usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, u Republici Hrvatskoj posljednjih je godina doneseno nekoliko potpuno novih (antidiskriminacijskih) zakona. Istodobno su mijenjani i dopunjavani ili zamijenjeni potpuno novim zakonom neki od već postojećih zakona koji sada na nov način reguliraju ovo područje. Iako se često ističe da sudske prakse u vezi s pitanjima vezanim za mobing nema, te tvrdnje nisu točne, pa autorica u ovom članku, upravo navodeći primjere recentne sudske prakse, obrazlaže relevantno stajalište o raznim pitanjima vezanim za mobing, uznemiravanje i diskriminaciju.
1. Uvod
2. Definicija mobinga
3. Najvažnije - odnos mobinga, uznemiravanja i diskriminacije
4. Pravna osnova za traženje sudske zaštite zbog mobinga
5. Procesna pravila u sporu kojim se traži zaštita od mobinga
6. Mobing i pravo na prekid rada prema čl. 130. ZR-a
7. Mogućnost radnopravnog sankcioniranja počinitelja mobinga
8. Odgovornost počinitelja mobinga ili uznemiravanja radniku za naknadu štete
9. Pravo poslodavca da traži povrat isplaćene naknade štete
10. Dokazna sredstva u sporu za zaštitu od mobinga
11. O visini naknade štete
Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je u primjeni od 1. travnja 2014., uskraćuje se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini 4, 8 i 10 %. Zakon se odnosi na zaposlene u državnim i javnim službama te se zasada primjenjuje samo na razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014., no vjerojatno će se u prosincu 2014. produljiti njegovo djelovanje i na 2015. Zakonom je isključena primjena odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu te se time za uskraćena materijalna prava isključuje primjena za radnika najpovoljnijeg prava utvrđenog Zakonom o radu.
1. Uvodna razmatranja
2. Razlozi donošenja Zakona
3. Mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora
4. Odredbe Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža
5. Primjedbe Sindikata policije Hrvatske
6. Provedba Zakona
7. Zaključna razmatranja
Pravo prednosti pri zapošljavanju osoba s invalidnošću u RH uređeno je odredbama triju zakona. To su Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. U ovom članku autor objašnjava prava i obveze radnika i poslodavaca koje proizlaze iz tih zakona, prikazuje određene probleme njihove primjene u praksi te upućuje na potrebu izmjena nekih njihovih instituta i rješenja.
1. Uvod
2. Regulativa (prednosti) zapošljavanja osoba s invalidnošću
3. Koga obvezuje davanje prednosti
4. Normativne razlike
5. Poveznica iz uvoda
6. Zaključak
U ovome članku autor razmatra zakonska rješenja koja donosi novi Zakon, donesen u lipnju ove godine, u odnosu na dosad vrijedeće zakonske odredbe. Uz to autor daje i ogledni primjer Statuta udruge usklađenog s odredbama novog Zakona.
1. Uvod
2. Osnivanje udruge
3. Registracija
4. Statut
5. Ogledni primjer statuta udruge usklađenog s novim Zakonom o udrugama (Nar. nov., br. 74/14.)
6. Tijela udruga
7. Imovina i financiranje
8. Statusne promjene
9. Nadzor nad udrugom
10. Prestanak i likvidacija udruge
11. Zaključak
U članku se analizira poseban pravni status groblja i grobnih mjesta kao stvari koje su izvan pravnog prometa (res extra commercium) i smatraju se javnim dobrima u općoj uporabi. Groblja i grobovi (grobna mjesta) su nekretnine za koje vrijede posebna pravila, što je rezultat dvojakosti prava koja na njima postoje. Prikaz se zasniva prvenstveno na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o grobljima kao primarnih zakonskih propisa koji uređuju ovu tematiku, s osvrtom na važnije podzakonske akte te naglaskom na nekim bitnim rješenjima iz sudske prakse.
1. Zakonska regulativa
2. Specifičnosti pravnog statusa groblja i grobova
3. Tuđa subjektivna prava na grobljima i grobovima
4. Zaključak
Autorica u ovome članku razmatra pitanja vezana za prethodnu mjeru - predbilježbu založnog prava na nekretnini. Tako se u prvome dijelu ovoga članka analiziraju pretpostavke potrebne za dopuštenost osiguranja prethodnim mjerama s obzirom na one u vezi s novčanom tražbinom te ovršnom ispravom iz koje tražbina potječe. Zatim se promatraju pretpostavke koje se tiču prethodne mjere predbilježbe založnog prava na nekretnini, s namjerom da se prikažu posebna obilježja ove vrste prethodnih mjera.
1. Uvod
2. Osiguranje prethodnim mjerama
3. Osiguranje prethodnom mjerom predbilježbom založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja
4. Zaključak
Autor: Doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur.
U članku se razmatra problematika određenosti i preciznosti pojedinih porezno-pravnih norma koje u bitnome određuju pravnu sigurnost. Taj je problem izražen kad je u pitanju Zakon o porezu na dohodak glede norma o „ispitivanju podrijetla imovine“ i poreznoj zastari koja, praktički, ne postoji. Problemi su takvog značenja da bi o tome trebao odlučivati Ustavni sud RH s obzirom na podneseni zahtjev o ocjeni zakona s Ustavom RH. Više o naznačenim pitanjima objašnjava se u ovom članku.
1. Uvod
2. Osnovno ustavnopravno relevantno stanje – temeljni problemi
3. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
4. U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona
5. Učinci osporenih odredaba čl. 14. ZID ZPD/12., čl. 5. i 6. ZID OPZ/12. u praksi
6. Umjesto zaključka – neustavnost u postupanju prilikom donošenja ZID ZPD/12. koja ugrožava vladavinu prava
Autor u ovome članku na detaljan i zanimljiv način, uz iznošenje različitih pravnih izvora, daje prikaz ugovora o licenciji kao pravnog posla zastupljenog u praksi i značajnog za gospodarstvo u cjelini.
1. Pojam i predmet ugovora
2. Restriktivne (ograničavajuće) klauzule
3. Trajanje ugovora o licenciji
4. Obveze davatelja licencije
5. Obveze stjecatelja (primatelja) licencije
6. Prestanak ugovora o licenciji
7. Zaključak
Pravni oblik (oblik poslovanja) u seoskom turizmu determinira način i uvjete pružanja usluga. O njemu, između ostalog, ovisi mogućnost i učinkovitost ostvarivanja postavljenih ciljeva poslovanja, vrsta usluga koje se mogu pružati te hoće li ugostiteljstvo i/ili turizam biti primarna djelatnost davatelja usluga ili će se pružanjem pojedinih ugostiteljskih i/ili turističkih usluga vezanih za temeljnu, poljoprivrednu, djelatnost samo ostvarivati dodatni prihodi i prodavati vlastiti poljoprivredni proizvodi. U radu se daje prikaz općih i posebnih hrvatskih izvora prava za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seoskom turizmu, mogućih pravnih oblika za pružanje usluga u seoskom turizmu te načina i uvjeta pod kojima se te usluge mogu pružati. Također se razmatraju pravni oblici koji mogu pružati turističke i ugostiteljske usluge u seoskom turizmu te vrsta turističkih i ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge u seoskom turizmu. Uz to se kroz analizu propisanih načina i uvjeta pružanja usluga pojedinih vrsta objekata u seoskom turizmu upućuje na najznačajnije prednosti i nedostatke njihovih najčešćih pravnih oblika.
1. Uvod
2. Izvori prava za pravne oblike u seoskom turizmu
3. Osnovne značajke pravnih oblika u seoskom turizmu
4. Osnovne usluge u seoskom turizmu, vrste objekata i njihovi pravni oblici
5. Prednosti i nedostatci najčešćih pravnih oblika
6. Zaključak
Autorica u ovome članku kritički analizira postupak prijenosa propisa Europske unije u hrvatski pravni sustav, uz navođenje nekih primjera propisa koji nikada nisu zaživjeli ili nisu zaživjeli u potpunosti te su postali pravni mutanti.
1. Uvod
2. Prijenos propisa Europske unije – služe li nam direktive doista kao putokaz
3. Pravni transplanti, pravni iritanti ili nešto treće
4. Zaključak
Obiteljsko nasilje je skup ponašanja radi uspostave moći i kontrole nad drugim članovima obitelji, i to uporabom sile, manipuliranjem i zastrašivanjem, a u sebi uključuje tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko nasilje. U RH postoji čitav niz zakona i propisa koji kroz svoje odredbe sankcioniraju nasilje u obitelji ili su na neki način povezani s tim područjem, pa autori u ovom članku daju kratak osvrt na te propise i iznose neke statističke podatke vezane za obiteljsko nasilje u RH.
1. Uvod
2. Problematika nasilja
3. Pravni okvir za područje nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj
4. Obiteljski nasilnici pod nadzorom probacijske službe
5. Statistika obiteljskog nasilja u probaciji
6. Obiteljsko nasilje i uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom
7. Obiteljsko nasilje i rad za opće dobro
8. Obiteljsko nasilje u pretkaznenom postupku
9. Obiteljsko nasilje tijekom i nakon izvršavanja kazne zatvora
10. Umjesto zaključka
U ovom se članku upućuje na jedan od problema u vezi s načinom funkcioniranja europskog prava u nacionalnim uvjetima. U kontekstu i za potrebe ovoga članka, taj se problem naziva formalizmom (textual pozitivism, textualism, Gesetzespositivismus), čime se misli na oblik pozitivizma koji je u sudovanju vidljiv u oslanjanju na zakonski tekst, dakle, primjeni isključivo pisanog prava, te u gramatičkoj interpretaciji koja je samo jedna od metoda teleološke interpretacije inherentne europskom pravu. U članku će se, u tom smislu, dokazivati da sudska praksa ne uzima u obzir europske propise niti europske interpretativne metode te da se, neovisno o promjenama postupovnih odredaba kojima bi se trebalo omogućiti izvršavanje proširenih ovlasti, i dalje koristi uvriježenim načinima postupanja karakterističnim za formalističko poimanje prava. Teza ovoga članka, zbog njegova opsega, dokazivat će se samo na slučajevima upravnog suda.
1. Uvod
2. Opća tendencija jačanja uloge sudaca nasuprot uvriježenom shvaćanju njihove uloge u okviru trodiobe vlasti
3. Uvriježenost formalizma u nacionalnim pravnim sustavima i koncepcija trodiobe vlasti
4. Elementi formalizma u suvremenom hrvatskom pravu
5. Zaključak
