Vrijeme i njegov protek, koji se najčešće ogledaju kroz rokove, bitni su čimbenici u pravnom poretku jer izazivaju znatne pravne učinke. Kao odlučna pitanja glede vremena i rokova pojavljuju se i pitanja pripadnosti roka javnopravnom ili privatnopravnom području, je li riječ o materijalnopravnom ili postupovnopravnom roku, pitanja o pravnoj narav roka, trenutku od kada rok počinje teći, računanju roka, duljini roka, razlozima koji utječu na mirovanje ili prekid roka, trenutku kada rok istječe te vrsti roka. Držeći se domaćih propisa i Uredbe EU-a o rokovima iz 1971., u ovome se članku pruža uvid u pravni režim rokova u hrvatskom pravu. Autor skreće pozornost na probleme koji se u vazi s tim pojavljuju u javnopravnom i privatnopravnom području.
Za državljane i pravne osobe iz država članica EU-a ukinuti su posebni uvjeti te su oni izjednačeni s državljanima Republike Hrvatske glede stjecanja nekretnina u Republici Hrvatskoj, ali državljani EU-a i nadalje ne mogu stjecati u vlasništvo nekretnine u iznimnim područjima, tj. na poljoprivrednom zemljištu i zaštićenim dijelovima prirode, što je određeno posebnim zakonima. U ovom članku autorica detaljno objašnjava pojam stranca u RH te pravo stjecanja vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba.
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
U ovom članku autorica daje pregled zakonodavnog i podzakonodavnog okvira koji propisuje dostavu poslovnih knjiga, evidencija i izvješća u elektroničkom obliku na zahtjev Porezne uprave RH koji omogućava provedbu elektroničkog poreznog nadzora, pregled prekršajnih odredaba zbog nedostavljanja navedene poslovne dokumentacije, definira rokove čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga u elektroničkom obliku te predstavlja prekršajne odredbe u nepoštovanju navedenog. Uz to autorica obrazlaže pojam elektroničkoga poreznog nadzora i ističe prednosti njegove provedbe.
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra Odluku br. U-III-1134/2012 Ustavnog suda RH kojom je kod ocjene poreznog predmeta pozitivno ocijenio odluku koja se odnosi na porez na promet nekretnina.
U ovome se članku autorica bavi pitanjima bitnim za ad hoc arbitražu, njezinim pravilima te u konačnici učinkovitošću rješavanja spora putem ad hoc arbitraže, koja u odnosu na više poznatu institucionalnu arbitražu nedvojbeno ima svoje posebnosti kao alternativni način rješavanja sporova.
Namjera je ovoga članka razmatranje onih zakonskih odredaba koje se odnose na poništavanje i ništetnost ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma koje, zbog specifičnosti postupaka javne nabave, uređuju kogentne norme zakonodavstva o javnoj nabavi, ali i odnos tih norma prema normama koje proizlaze iz općeg propisa građanskog prava. S obzirom na to da su odredbe nacionalnog zakonodavstva u ovom segmentu posljedica konkretizacije zahtjeva europskog prava za učinkovitijom pravnom zaštitom, u članku se analizira i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s europskim u dijelu koji se odnosi na nevaženje ugovora.
Veliki broj zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada rezultirao je osnivanjem Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, kao centralizirane javne ustanove kojoj nadležni ministar posebnom odlukom dodjeljuje predmete. U ovom članku autorica kritičkom analizom problematizira nekoliko pitanja koja su se osnivanjem Agencije otvorila te upućuje na neadekvatnost trenutačnoga zakonskog uređenja.
Iako je Zakon o poticanju zapošljavanja na snazi nešto više od dvije godine, angažiranje radne snage na povremenim poslovima u poljoprivredi ne gubi na značenju, osobito sada kada su u tijeku sezonski radovi u poljoprivredi, o čemu autor detaljnije obrazlaže u nastavku članka. Zapravo, angažiranjem osoba za rad na temelju navedenog propisa ne smatra se radnim odnosom i takav se sezonski radnik ne prijavljuje na obvezna osiguranja, ali ga se za vrijeme obavljanja takvih poslova osigurava i isplaćuje mu se stanovita naknada koja se oporezuje kao drugi dohodak.
Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku, mogu se javiti zahtjevi jednog ili svih nasljednika, a koji se mogu odnositi kako na raspored naknadno pronađene ostavinske imovine tako i na situaciju što učiniti ako se pojavi još jedna, naknadna, oporuka ostavitelja. Što sudac ili javni bilježnik smiju i mogu učiniti u takvim situacijama, uzimajući u obzir prvenstveno zakonske odredbe, ali i traženja nasljednika, bit će detaljnije razjašnjeno u nastavku ovoga članka.
U sklopu ovog rada dajemo prikaz novih poticajnih mjera za 2014. koje Ministarstvo poduzetništva i obrta u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i investicije namjerava odobriti putem objave javnog poziva za projekte bespovratnih potpora zainteresiranim gospodarskim subjektima u Republici Hrvatskoj.
Europska Komisija na svojim je mrežnim stranicama objavila englesku publikaciju „Porezne promjene u državama članicama EU 2013.“ (Tax Reforms in EUMember States 2013). Riječ je o publikaciji (radni papir br. 38-2013) koja sadržava prikaz promjena porezne politike radi postizanja ekonomskog rasta i fiskalne stabilnosti. Izradio ju je Generalni direktorij za poreze i carinsku uniju (Directorate General for Taxation and Customs Union) pod vodstvom Marca Butija, Heinza Zoureka, Servaasa Deroosea, Lucia Pencha i Philipa Kermodea, a sadržava nekoliko poglavlja. Za potrebe naših čitatelja u nastavku dajemo prijevod drugog poglavlja pod nazivom „Nedavne reforme poreznih sustava u EU“ (Recent Reforms of tax system int he EU).
