Program zbrinjavanja viška radnika je posebna mjera kojom se od radnika i od šire društvene zajednice nastoje otkloniti ili umanjiti štetne posljedice otkaza ugovora o radu kad postoji mogućnost da poslodavac u kraćem roku otkaže veći broj ugovora o radu. S obzirom na to da je posljednjim novelama Zakona o radu ovaj institut izmijenjen u značajnoj mjeri, autorica u ovome članku na detaljan, zanimljiv i kvalitetan način prikazuje ovaj institut.
1. Uvod
2. Uređenje programa zbrinjavanja viška radnika do 31. prosinca 2009.
3. Program zbrinjavanja viška radnika od 1. siječnja 2010.
4. Program zbrinjavanja viška radnika od 26. lipnja 2013.
5. Izrada programa viška radnika
6. Obavješćivanje radničkog vijeća i sindikalnog povjerenika te nadležne službe zapošljavanja o programu zbrinjavanja viška radnika
Dopusti kao prava radnika iz radnog odnosa imaju za radnike veliko značenje. Oni su raznovrsni po svom nastanku i ciljevima i mogu se dijeliti prema više kriterija. Najvažnija je ipak podjela na plaćene i neplaćene dopuste, a svima je u pravilu svrha obavljanje nekih svojih privatnih poslova ili ostvarivanja interesa. Zbog svoga značenja dopusti su uređeni propisima, ali i normama međunarodnih pravnih akata.
1. Uvod
2. Podjela dopusta na plaćene i neplaćene
3. Najava korištenja prava
4. Međunarodna regulativa dopusta kao prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom
5. Zaključak
Nakon članstva Hrvatske u Europskoj uniji sustav socijalnog osiguranja uređen hrvatskim propisima koordiniran je uredbama Europske unije prema kojima su proširene mogućnosti zapošljavanja osiguranika koji imaju ugovor o radu s hrvatskim poslodavcem radi obavljanja poslova za ugovornog poslodavca koji ima sjedište u drugoj državi članici EU-a. Jednako tako postoji i mogućnost rada u državama članicama EU-a osoba koje u Hrvatskoj obavljaju djelatnost kao samozaposlene osobe. Nastale su i određene promjene i specifičnosti na području izaslanja radnika od hrvatskog poslodavca u države članice Europske unije, posebno u slučajevima radnika koji su zatečeni u izaslanju u državama u koje su izaslani u skladu s prije važećim dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju. Više o tome kroz primjere iz prakse, pojašnjeno je u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Potvrda A1 – o pripadnosti sustavu socijalne sigurnosti
3. Sporazumi u prijelaznom razdoblju
4. Primjeri primjene ugovora o socijalnom osiguranju u kombinaciji s uredbama EU-a
5. Temeljno pravilo prema kojem se osiguranje uspostavlja u državi rada
6. Upućivanje državnih službenika na rad u državu članicu EU-a
7. Socijalno osiguranje pomoraca
8. Izaslanje zaposlenih osoba 9. Posebnosti u priznavanju obuhvata socijalnog osiguranja kao zadovoljenje propisanih uvjeta za izaslanje u nekim slučajevima 10. Djelatnost Agencije za privremeno zapošljavanje 11. Izaslanje samozaposlenih osoba 12. Rad u više država i granične djelatnosti 13. Radnici u međunarodnom transportu 14. Određivanje pripadnosti socijalnom sustavu za letačko osoblje 15. Granične djelatnosti 16. Određivanje pripadnosti socijalnom sustavu samozaposlenih osoba koje obavljaju djelatnost u više država članica 17. Državljani trećih država 18. Zaključne napomene
Institut prestanka ugovora o radu uređen je odredbama čl. 104. – 124. Zakona o radu. Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku uz propisani ili ugovoreni otkazni rok poslovno uvjetovanim otkazom i osobno uvjetovanim otkazom. U nastavku članka autor upućuje na osnovne razlike između navedene dvije vrste otkaza.
1. Uvod
2. Poslovno uvjetovani otkaz vs. osobno uvjetovani otkaz
3. Zabrana otkazivanja
4. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
5. Otpremnina
Cilj ovoga članka jest analizirati postupak u individualnim radnim sporovima. U tom kontekstu, na početku članka određen je pojam radnih sporova, uz upućivanje na njihovo određenje u Zakonu o radu. Potom su razmotreni izvori postupka u tim sporovima te, posebno, analizirana je narav pojedinih odredaba sadržanih u Zakonu o radu, Zakonu o ravnopravnosti spolova te Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Središnji dio ovoga članka čini analiza određenih pitanja „općeg“ postupka u radnim sporovima (nadležnost i sastav suda, stranke te zastupanje, sudjelovanje trećih u postupku, prethodno obraćanje poslodavcu kao procesna pretpostavka, pokretanje postupka i pripremanje glavne rasprave, iznošenje novota, dostava, teret dokazivanja, aktorska kaucija te troškovi postupka, pravni lijekovi), uključujući i procesna pitanja uz pojedine od tih sporova – radne sporove pred trgovačkim sudovima, radne sporove male vrijednosti te diskriminacijske radne sporove i sporove zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Konačno, u posljednjem dijelu članka naznačene su zaključne napomene te određene projekcije de lege ferenda.
1. Uvod
2. Određivanje pojma radnog spora
3. Izvori postupka
4. Subjekti postupka
5. Načela postupka
6. Određena pitanja prvostupanjskog postupka
7. Određena pitanja postupka po pravnim lijekovima
8. Arbitraža i mirenje
9. Zaključne napomene
Autor u ovome članku razmatra novosti u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, s obzirom na to da su u sustav mirovinskog osiguranja tim Zakonom uvedene nove kategorije osiguranika koji se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a neke od postojećih kategorija osiguranika normativno se jasnije uređuju iako su u sustavu mirovinskog osiguranja već bile prethodno obuhvaćene na osnovi posebnih propisa. Zakonom se propisuje novi rok za podnošenje prijavno-odjavnih podataka Zavodu. Neke ovlasti Zavoda prestaju se primjenjivati, a Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uvodi se i novi pojednostavljeni i reformirani sustav vođenja matične evidencije Zavoda elektroničkim putem.
1. Uvod
2. Nove kategorije osiguranika
3. Dopunjene zakonske odredbe
4. Nove kategorije osiguranika
5. Izračun ukupnoga mirovinskog staža
6. Stjecanje statusa osiguranika
7. Rad ili obavljanje djelatnosti i isplata mirovine
8. Sezonski rad u poljoprivredi
9. Osiguranici s osnove drugog dohotka
10. Rok za podnošenje prijavno-odjavnih podataka
11. Rok za podnošenje prijavno-odjavnih podataka Zavodu
12. Potrebna dokumentacija za priznavanje/prestanak osiguranja
Novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 157/13.) stupio je na snagu 1. siječnja 2014., a prestao važiti prethodni, istoimeni Zakon (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.), koji je do tada bio na snazi. U ovome ćemo članku, stoga, prezentirati tko se smatra osobom s invaliditetom i osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću, njihovo pravo na profesionalnu rehabilitaciju, načine (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom, posebna radna prava i prednost pri zapošljavanju, obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom zakonski nametnutu nekim poslodavcima te olakšice i poticaje koji oni i njihovi poslodavci mogu ostvariti temeljem novog Zakona.
1. Osobe s invaliditetom i osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću – pojam
2. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
3. (Samo)zapošljavanje osoba s invaliditetom
4. Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
5. Pravo na prednost pri zapošljavanju
6. Pravo poslodavaca i osoba s invaliditetom na porezne olakšice i poticaje
7. Zaključak
Izmjene Zakona o područjima posebne državne skrbi tiču se i plaćanja poreza na promet nekretnina pri stjecanju nekretnina na područjima posebne državne skrbi s primjenom od 1. siječnja 2014. U ovom se članku izlažu novosti u vezi s oslobođenjem od plaćanja poreza na promet nekretnina korisnika stambenog zbrinjavanja kada stječu nekretninu koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a od strane osoba koje već imaju prebivalište na adresi nekretnine koju žele otkupiti.
1. Normativno uređenje
2. Način stjecanja
3. Dokumentacija
4. Postupanje s ugovorima sklopljenim do 31. prosinca 2013.
5. Zaključak
Autorsko pravo i srodna prava u Republici Hrvatskoj uređena su posebnim Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03., 79/07. i 80/11., dalje: ZAPSP). Ovaj zakon noveliran je ukupno tri puta, a posljednji put Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je objavljen u Nar. nov., br. 141/13. (dalje: ZIDZAPSP/13) i koji je stupio na snagu 6. prosinca 2013. Međutim, odmah po njegovu stupanju na snagu, Vlada RH najavila je novu novelu Zakona.
1. Uvod
2. O razlozima donošenja ZIDZAPSP-a/2013
3. Promjene uvjetovane usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije u području autorskog i srodnih prava kao prava intelektualnog vlasništva
4. Promjene uvjetovane potrebom usklađivanja sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 4. listopada 2012.
5. Promjene uvjetovane potrebom usklađivanja s nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova
6. Ostale promjene
7. Zaključak
