Krajem 2013. promijenjeni su propisi koji uređuju oporezivanje dobitka, dohotka i prometa dobara i usluga te Zakon o Poreznoj upravi. Izmjene tih propisa uglavnom se primjenjuju na obračunsko razdoblje koje započinje 1. siječnja 2014., a neke će se primjenjivati i za obračun poreza za 2013. U članku se opisuju najbitnije novosti koje donose ti propisi.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u koji je objavljen u Nar. nov., br. 160/13. propisane su osim važnijih izmjena i neke manje promjene pravno-tehničke naravi. U ovom tekstu razmatraju se samo najvažnije izmjene Pravilnika o PDV-u, kao što su promjena stope PDV-a s 10 na 13%, upis u registar obveznika PDV-a, prijenos porezne obveze u graditeljstvu, nastanak porezne obveze, pravo na pretporez te poslovanje poreznih skladišta, o čemu autorice pišu u nastavku članka.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju donosi značajne promjene prvotno vezano uz pravno uređenje ošasne ostavine i manje dopune kojima se obavlja usklađivanje s drugim propisima. U nas ošasna ostavina prelazi na gradove, odnosno općine, što je recentno prouzročilo poveće probleme u situacijama kada neka jedinica lokalne samouprave stječe ošasnu ostavinu u kojoj je visina dugovanja veća od vrijednosti imovinskih dobara. Zbog vjerovničkih zahtjeva prema gradovima i općinama dolazilo je do nemogućnosti djelovanja i ispunjavanja zakonom propisanih obveza od pojedinih jedinica lokalne samouprave, a događalo se da dugovi kao dio ošasne ostavine višestruko prelaze visinu godišnjeg proračuna pojedinih takvih jedinica. Ovom novelom nastojalo se kroz prizmu ovršnih odredaba Zakona pružiti odgovarajuću pravnu zaštitu gradovima i općinama glede ošasne ostavine u takvim situacijama. Osim toga novela sadržava i neka manja usklađivanja i dopune s ostalim pozitivnim propisima RH. U ovome članku autori analiziraju fenomen ošasnosti, rješenja u hrvatskom i usporednom pravu, praktične probleme koji su doveli do novele, pozitivno uređenje Zakona temeljem novele te upućuju na pojedina primjerena rješenja, ali i na evidentne dvojbe koje novo uređenje sa sobom donosi.
Autori: Doc. dr. sc. Ivan MILOTIĆ Domagoj PERANIĆ , dipl. iur.
Stari Zakon o obrtu bio je više puta mijenjan i dopunjavan1 tako da se u konačnici zakonodavac odlučio za donošenje novog Zakona o obrtu, kojim, nažalost, nisu riješeni glavni ciljevi zbog kojih se krenulo u njegovo donošenje, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme, radi poboljšavanja uvjeta poslovanja obrtnika. O toj će konstataciji, odnosno činjenici, biti više riječi u nastavku ovoga razmatranja.
U ovome članku autorica obrađuje pravni položaj „općenarodne imovine“, relikta društvenovlasničkog uređenja, čije postojanje u obliku zemljišnoknjižnog upisa potvrđuje da na tim nekretninama još uvijek nije došlo do pretvorbe društvenog vlasništva u vlasništvo zajamčeno Ustavom RH, na način i uz pretpostavke propisane odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te drugim posebnim propisima.
Analizira se također uređenje prava vlasništva na imovini RH, primarno nekretninama koje se zbog zemljišnoknjižnog upisa u obliku „općenarodne imovine“ smatraju državnom imovinom,1 što sve nije bez utjecaja na moguća vlasnička i duga prava lokalnih jedinica i drugih pravnih subjekata u odnosu na te nekretnine te opcije njihova korištenja i raspolaganja. Kroz analizu izabranih sudskih odluka razabiru se stajališta najviših hrvatskih sudova u odnosu na zakonske pretpostavke pretvorbe i stjecanja prava vlasništva na nekretninama upisanima kao „općenarodna imovina“, osobito u odnosu na utvrđivanje titulara toga prava. Činjenica da je riječ o novijoj sudskoj praksi Vrhovnog suda RH (2012.) upućuje na zaključak da pretvorba društvenog vlasništva na nekretninama još nije okončana te da RH, lokalne jedinice i drugi pravni sljednici nositelja ranijih prava na tim nekretninama nisu u potpunosti iskoristili svoje zakonsko pravo presumiranog vlasnika.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama u travnju 2013. u Zakon o zemljišnim knjigama uveden je čl. 84. a. Ovim je izmjenama u zemljišnoknjižno pravo uvedena zabilježba pokretanja postupka pred sudom ili upravnim tijelom. U prvom dijelu ovog članka autorica je pojasnila pretpostavke za upis zabilježbe pokretanja postupka, dok u ovom, drugom, dijelu daje detaljan pregled određenih postupaka za koje je moguće upisati zabilježbu pokretanja postupka.
Autor: Doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur.
Autori u ovome članku na zanimljiv, transparentan i detaljan način razmatraju pitanja vezana uz ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovor o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovor o ponovnoj prodaji i ugovor o zamjeni. Cilj ovoga članka nije usporedba prijašnjih odredaba Zakona o zaštiti potrošača i/ili Direktive 94/47/EC (prve Direktive o timeshareu) s važećim odredbama tih propisa, već iznijeti odredbe Glave X. ZZP-a i Direktive koje uređuju relevantne pravne odnose te uputiti na određene razlike i možebitne nejasnoće u samoj Direktivi i/ili u Zakonu.
Autori: Dr. sc. Andrea PEŠUTIĆ, dipl. iur. Toni GANJTO
U časopisu Pravo i porezi br. 12/13. objavili smo prvi dio članka o Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove aktualne tematike, tako da se razmatraju daljnja bitna pitanja toga Zakona.
Pred kraj prošle godine stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o sudskom registru, koji je do tada, od svog donošenja, prije skoro dva desetljeća, noveliran šest puta. S obzirom na dinamičnu materiju, uzrokovanu između ostalog razvojem suvremene tehnologije, usklađenjem s aktima EU-a i dr., uopće ne čude tolike novele ovoga Zakona. U ovome kratkom osvrtu ne prikazujemo sve odredbe posljednjih novela Zakona o sudskom registru, već samo neke koje se u praksi češće pojavljuju.
Autorica u ovome članku razmatra pitanja vezana uz imovinu preuzetu u postupcima naplate tražbina. Kako su banke uglavnom hipotekarni vjerovnici koji kao ovrhovoditelji pokreću postupke prisilne naplate radi prodaje predmeta ovrhe koji služe kao instrumenti osiguranja njihovih tražbina, odnosno razlučni vjerovnici u stečajnim postupcima, autorica u ovome članku uglavnom banku navodi u primjerima preuzimanja imovine dužnika/založnih dužnika u vlasništvo. Jednako tako, uzevši u obzir nekretnine kao svima poznati i najčešći predmet ovrhe i/ili stečajne mase, ovaj se članak u najvećem dijelu bavi preuzimanjem nekretnina u vlasništvo te postupanjem s njima s motrišta specifičnosti banke kao njihova vlasnika.
U sklopu ovog članka autor daje prikaz Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za rad i boravak radi zapošljavanja stranih državljana u Republici Hrvatskoj za 2014. Ovu odluku Vlada Republike Hrvatske donijela je 12. prosinca 2013., a objavljena je u Nar. nov., br. 151/13.
Predmetom ovog članka su odredbe Direktive 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima temeljem koje su države članice EU-a obvezne u nacionalnom pravu urediti zakonske rokove ispunjenja novčanih obveza iz trgovačkih ugovora. U članku se pristupa analizi odredaba Direktive koje se odnose na zakonske rokove ispunjenja novčanih obveza, upućuje se na manjkavosti njezinog uređenja te se iznose prijedlozi za primjerenijim pravnim rješenjima de lege ferenda. 4. Zakonski rok ispunjenja novčane obveze od 30 kalendarskih dana 5. Zakonski rok ispunjenja novčane obveze od 60 kalendarskih dana 6. Zaključak
