U ovome članku autor daje prikaz i osnovno određenje federalnih poreza u SAD-u, u kojima se porezi ubiru na više razina javne vlasti. Osim federalne porezne vlasti, svaka od 50 država ima samostalno pravo oporezivanja te je svakoj dano pravo samostalnog ubiranja vlastitih poreza i osmišljavanje njihovih pravila. Mnoge države imaju porez na dohodak/dobitak sličan federalnom porezu na dohodak/dobitak. One također ubiru poreze na nekretnine, trošarine, porez na nasljedstva, a rjeđe i porez na bogatstvo. Izdašan izvor državnih prihoda predstavljaju porezi na promet. Većina država također oporezuje korporacije, ponekad u obliku poreza na dobitak, ali puno češće u obliku poreza na franšize, kojim se oporezuje povlastica prava poslovanja u tim državama. Premda su porezi na svim tim razinama značajni i mogu se ticati svih onih koji obavljaju relevantnu djelatnost, najznačajniji su federalni porezi, naročito savezni porez na dohodak/dobitak. Postojeći federalni porezni sustav ima četiri ključna elementa: porez na dohodak/dobitak koji tereti pojedince/korporacije (sastoji se od uobičajenog poreza na dohodak/dobitak i alternativnog minimalnog poreza), porez na plaće (i odgovarajući porez na dohodak koji ostvare samozaposlene osobe), namijenjen financiranju određenih programa socijalnog osiguranja, porez na nasljedstva i darove, odnosno ostale oblike prenošenja imovine između generacija, te trošarine na određena dobra i usluge.
Autor u ovome članku, na zanimljiv, detaljan i transparentan način, razmatra bitna pitanja vezana uz pravnu prirodu odgovornosti iz prospekta, kako s teorijskog tako i s praktičnog motrišta.
Autor u članku ukratko pojašnjava pojam plaće radnika i određivanje te plaće, odnosno navodi od čega se ona sastoji. Pojašnjava također prava radnika u slučaju neisplate plaće te u tome kontekstu daje i primjer obračunske isprave za isplatu plaće – naknade plaće.
Više nije predviđena mogućnost izdavanja potvrde za neiskorišteni godišnji odmor nego je poslodavac obvezan radniku prije prestanka ugovora o radu omogućiti korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora ili mu je obvezan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Na koji način treba utvrditi tu nadoknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.
Pravo na pristup informacijama smatra se jednim od bitnih ljudskih prava i stanje u ovom području ulazi u elemente za mjerenje demokratičnosti svake države. Građani, udruge, trgovačka društva i drugi imaju pravo tražiti informacije od tijela javne vlasti i dobiti na njih odgovor. Nedavno donesen Zakon o pravu na pristup informacijama uredio je ova pitanja na dijelom nov i pravno zaokružen način. Broj tijela javne vlasti koje su obveznici ovog Zakona iznimno je velik – uključuje i trgovačka društva u državnom i javnom vlasništvu, čak i ona koja nemaju javne ovlasti. Nadalje, novouvedena mogućnost u naše propise, ponovna uporaba informacija javnog sektora (dakle, korištenje postojećim državnim bazama podataka u komercijalne i slične svrhe), može biti vrlo zanimljiva svim poduzetnicima koji planiraju nove poslovne aktivnosti.
Autorica u ovom članku detaljno pojašnjava pitanja vezana uz poslovanje komunalnih službi. U prvom dijelu članka pojašnjava pojam komunalnih službi i njihovu javnu funkciju kao i njihov nastanak te daje detaljan pregled pravnih propisa koji uređuju osnivanje i djelovanje ovih službi. U drugom dijelu članka autorica po segmentima razrađuje pojedine komunalne službe i djelatnosti, kao što su prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, održavanje groblja, obavljanje dimnjačarskih poslova, tržnice na malo i dr., te pojašnjava tko ih obavlja i u kojim su oblicima organizirani
Zakon o nasljeđivanju u svome drugome dijelu koji nosi naziv „pravni temelj nasljeđivanja” između ostalog uređuje i ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života (pretka). Prilikom zaključivanja tog ugovora imovina se raspodjeljuje i prelazi odmah na osobu primatelja još za života ustupitelja. Takav je oblik raspolaganja imovinom dopušten samo između predaka i potomaka koji bi bili po zakonu pozivani na nasljedstvo, no nije dopušten prema trećima koji ne spadaju u krug zakonskih nasljednika. Za valjanost takvog ustupanja i dijeljenja imovine potrebna je i suglasnost sve djece i ostalih potomaka koji bi po zakonu bili pozvani na nasljeđivanje. Autorica ovu problematiku u nastavku članka detaljno pojašnjava, a daje i ogledni primjerak ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života.
Autor u ovome članku razrađuje ove tematsku cjelinu preoblikovanja sportskih klubova, čime se jasno želi prikazati način i postupak preoblikovanja sportskih klubova/udruga građana u sportska dionička društva. Zakon o sportu uređuje sportsku djelatnost u sustavu sporta kao takvu te obvezuje profesionalne sportske klubove koji sudjeluju u sportskim natjecanjima na obvezno preoblikovanje iz udruge građana u dioničko društvo. Pritom treba istaknuti kako sportsko dioničko društvo može nastati osnivanjem novog društva i preoblikovanjem sportskog društva udruge u sportsko dioničko društvo, što je i meritum ovoga naslova.
Predmet ovoga članka je pretplatnički ugovor prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, koji je prvenstveno uređen mjerodavnim odredbama toga Zakona. No, s obzirom na to da se ZOO-om, između ostaloga, uređuju osnove obveznih odnosa, mjerodavne odredbe toga Zakona također će ovdje naći svoju primjenu. Kako je, s jedne strane, suugovaratelj potrošač, na pretplatnički će se ugovor trebati primijeniti i mjerodavne odredbe Zakona o zaštiti potrošača. Dominantan pravni okvir za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga jest upravo pretplatnički ugovor. Otud njegovo društveno značenje. Ovim se člankom daje presjek navedenoga pravnog instituta, navode se njegova osnovna obilježja, pokušava se proniknuti u njegovu pravnu prirodu te odgovoriti na neka zanimljiva, sporna pitanja.
U ovom članku autor daje skraćeni prikaz različitih prava – povlastica koje invalidi kao osobe s tjelesnim oštećenjem, odnosno invalidi rada, mogu ostvariti putem različitih zakonskih i podzakonskih propisa u RH.
Autorica u ovome članku razmatra aktualna pitanja vezana uz povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige, što je posljedica donošenja novog Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), čime je stavljen izvan snage Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine iz 2010.
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
