U skladu s programom gospodarskog oporavka u zemlji, uvedene su određene promjene u oporezivanju dohotka i dobitka s primjenom od 1. srpnja 2010., koje će imati i utjecaja na godišnje obračune za 2010. Promjene su uređene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dobit, a pojašnjenja pojedinih odredaba tih zakona uređena su Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit koji se primjenjuju od 4. studenog ove godine. O bitnim promjenama pišemo u ovome članku.
Početkom iduće godine stupa na snagu novi Zakon o platnom prometu. Njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti dosadašnji Zakon o platnom prometu u zemlji, koji je bio na nsazi gotovo jedno desetljeće. Intencija zakonodavca je donošenjem novog zakona urediti na kvalitetniji način pitanja vezana uz platni promet, i to platne usluge, pružatelje platnih usluga, obveze izvješćivanja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje usluga i pruženim platnim uslugama, te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijske račune i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija. Novim zakonom su tekođer obuhvaćena i piotanja vezana uz osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima. Pri tome se platni sustav u Republici Hrvatskoj definira kao platni sustav čiji je barem jedan sudionik pružatelj platnih usluga koji je odobrenje za pružanje platnih usluga dobio od Hrvatske narodne banke i čiji je upravitelj osoba koja ispunjava zakonom utvrđene uvjete.
Zakonom o radu izričito je propisano da poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. No nedvojbeno se postavlja pitanje je li dopušteno otkazati ugovor o radu radnicima zaštićenim na temelju navedene norme kada nema radničkog vijeća niti sindikalnog povjerenika. Odgovor na navedeno pitanje slijedi u nastavku članka.
Od 1. siječnja 2011., stupanjem na snagu posebnoga zakona, ovrha na novčanim sredstvima provodi se na nov način, i to posredstvom Financijske agencije. O ovoj iznimno aktualnoj tematici detaljnije u nastavku članka.
Autorica u članku pojašnjava odredbe novodonesenog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije odnosno pojmove turističkog zemljišta, ostalog građevinskog zemljišta, vlasničko-pravni status turističkog zemljišta i građevina, koncesije te druga pitanja iz ovog područja.
Autor u ovom članku prikazuje odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na proviziju, odnosno pojašnjava njezin pojam, pravo na proviziju, njezino stjecanje i gubitak, visinu provizije kao i njezino obračunavanje. Pri razjašnjavanju naslovne materije autor se posebice osvrće na Smjernicu Vijeća EZ br. 86/653/EEC o usklađivanju prava država članica o samostalnim trgovačkim zastupnicima, kao i na poredbeno pravo.
Autorica u članku pojašnjava tužbu u parničnom postupku odnosno pojam tužbe u materijalnom i procesnom pogledu. Posebno razlaže objektivno i subjektivno preinačenje tužbe, navodi što se smatra preinačenjem tužbe, a što dopunom tužbe, kakav utjecaj imaju promjena i ispravak činjeničnih navoda i dokaznih prijedloga u tužbi te pojašnjava pojmove smanjenja tužbenog zahtjeva, povlačenja tužbe, „preciziranja” tužbenog zahtjeva, kao i druge vezane pojmove.
U ovom se članku izlaže stajalište Ustavnog suda RH u vezi s ostvarivanjem prava stranaca na pristup domaćem sudu i na pravično suđenje te njihovim procesnopravnim položajem u upravnim stvarima, konkretno u postupku pred Upravnim sudom RH, s osobitim naglaskom na problem (ne)odgovarajuće supsidijarne primjene pravila Zakona o parničnom postupku u upravnom sporu.
Odlukom Ustavnog suda RH ukinut je dio odredbe čl. 55. Zakona o socijalnoj skrbi. S obzirom na aktualnost i važnost predmetne teme, u nastavku članka tematizira se ova odluka.
Promjenama Ustava RH od 18. lipnja 2010. znatno su izmijenjene odredbe Ustava RH kojima se uređuje sudbena vlast. Nakon toga je uslijedila Novela Zakona o sudovima koja je stupila na snagu 21. listopada 2010. Dio odredaba Zakona o imenovanju sudaca i predsjednika sudaca sada sadržava Zakon o Državnom sudbenom vijeću. Zakonom je detaljno uređena nadležnost Vrhovnog suda RH i novog Visokog Upravnog suda RH. Daljnje bitne izmjene odnose se na zaštitu suđenja u razumnom roku, Uskočke odjele, opće odredbe o sudovima i sucima, upućivanju na rad u druge sudove, vježbenike i sudske vještake.
Model Zakona ugovora o uslugama unutar Načela europskog ugovornog prava predstavlja osnovu za buduće uređenje ugovora u uslugama u sadašnjem Nacrtu zajedničkog referentnog okvira za europsko privatno pravo. Unatoč tome što naše ugovorno pravo ne poznaje nominatni ugovor u uslugama, hrvatska poslovna praksa već duže vrijeme autonomno, na temelju načela dispozitivnosti, poznaje i razvija ugovore o uslugama. To je i razumljivo jer je značenje uslužnog sektora u ukupnom gospodarskom životu golemo, i to s trendom rasta. Autori u ovom članku donose prvi hrvatski prijevod modela Zakona ugovora o uslugama u Načelima europskog ugovornog prava koji, osim što prikazuje europske trendove, može poslužiti kao putokaz domaćoj poslovnoj praksi, ali i kao izvorište rješenja de lege ferenda.
Autori: Prof. dr. sc. Deša MLIKOTIN-TOMIĆ Dominik VULETIĆ, mag. iur.
U ovome se članku analizira jednu od malobrojnih presuda EJC o trgovanju upućenih karakterističnu s ptvrđivanjem obilježja ponašanja upućenog trgovca, kada ono čini zabranjeno trgovanje. Temelj za zaključak autorice da se ne utvrđuje mentalni odnos upućenog trgovca u korištenju povlaštene informacije u trgovanju vrijednosnim prapirima, je u odluci suda u obrađenom predmetu. Trgovanje upućenih zabranjeno je zbog nefer situacije koju čini posjedovanje povlaštene informacije prema onom sudioniku na tržištu vrijednosnih papira, koji je ne posjeduje. Bilo bi, prema ocjeni autorice, gotovo nedokazivo postojanje mentalnog odnosa upućenog trgovca u korištenju povlaštene informacije u trgovanju, odnosna njegova zla namjera. Uz to, nijedan propis ne zahtjeva dokazivanje postojanja takvog odnosa upućenog trgovca u za zabranu.
Dana 29. travnja 2004. Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Za primjenu te uredbe Europske unije (EU) 16. rujna 2009. donesena je Uredba br. 987/2009 o određivanju načina primjene Uredbe br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Sukladno čl. 91. Uredbe 883/2004 i čl. 97. Uredbe 987/2009, obje uredbe EU primjenjivat će se od 1. svibnja 2010. U prethodnim brojevima našeg časopisa prikazali smo sadržaj i značajke ove Uredbe, njezino važenje s obzirom na osobe i zakonodavstva država članica i primjenu u područjima pojedinih grana socijalnog osiguranja (sigurnosti), a u ovom se broju daje prikaz načina provedbe Uredbe i postupka za ostvarivanje prava pojedinaca njezinom primjenom. Time i završava ovaj prikaz Uredbe EU 883/2004 u našem časopisu.
