Hrvatski Sabor je na svojoj sjednici dana 15. srpnja 2008. prihvatio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Taj Zakon ima 181 članak, pa se s pravom može reći da je riječ o velikim promjenama (više od polovine Zakona o osiguranju iz 2005. koji ima 306 članaka). Novele Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2009. (v. čl. 181.), osim nekih odredaba tzv. europskog prava o slobodnom pružanju usluga koje će stupiti na snagu prijamom Republike Hrvatske u EU.S obzirom na to da je riječ o obimnim izmjenama, u ovom ćemo se radu ograničiti samo na najznačajnije izmjene i dopune razmatranog zakona.
Razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju
Koja se područja mijenjaju i dopunjuju
Reosiguranje
Povezane osobe – uska povezanost
Temeljni kapital
Kvalificirani udjel
Članovi uprave društva za osiguranje
Društvo za uzajamno osiguranje
Dozvole za obavljanje poslova osiguranja
Promidžbene aktivnosti društva
Imenovani ovlašteni aktuar
Informacije ugovaratelju osiguranja
Imovina za pokriće tehničke pričuve odnosno matematičke pričuve
U ovom članku autori obrađuju pitanje osiguranja rizika terorizma. Sa tom svrhom najprije pojašnjavaju pravni pojam terorističkog akta i to kao kaznenog djela i građanskopravnog delikta, a zatim pokušavaju odrediti rizik terorizma u osiguranju i razgraničiti ga od njemu sličnih rizika. Nadalje, autori daju prikaz poredbenopravnih rješenja u osiguranju rizika terorizma. Pri tome posebno opisuju sustave pokrića osiguranja rizika terorizma navodeći pojedine rizike koji u njega ulaze, odnosno koji su iz njega isključeni. U drugom dijelu ovoga članka autori će posebno razjasniti i pitanje osiguranja rizika terorizma u hrvatskom pravu te probleme koji se pritom javljaju.
Uvod
Pravni pojam terorističkog akta
Terorizam i osigurani rizik
Određenje rizika terorizma u osiguranju
Teroristički akt kao osigurani rizik u poredbenom pravu
Autori: Doc. dr. sc. Maja BUKOVAC-PUVAČA Mr. sc. Loris BELANIĆ, dipl. iur.
Na sjednici Vlade Republike Hvatske održanoj 12. rujna 2008. donesen je Zaključak o prihvaćanju „Strateškog dokumenta za izradu novog Zakona o upravnim sporovima s nacrtom smjernica za novi Zakon o upravnim sporovima“, a Ministarstvo pravosuđa zaduženo je za izradu nacrta prijedloga Zakona o upravnim sporovima sukladno tom dokumentu.
Autor u ovome članku razmatra pitanja koja se odnose na inspekcijski nadzor, a pri tome osobito obraća pozornost na sam postupak inspekcijskog nadzora te na načela zakonitosti, oficioznosti, ekonomičnosti i efikasnosti kao i na načelo davanja pravne pomoći strankama i načelo izvršenja akata inspekcije.
Inspekcijski nadzor i inspekcijski poslovi u zakonodavstvu RH (uvod)
U praksi se relativno često događaju slučajevi da vjerovnici zahtijevaju uknjižbu prava zaloga na nekretninama svojih dužnika nakon što je nad njima otvoren stečajni postupak, da zemljišnoknjižni sudovi dopuste traženu uknjižbu, a da parnični sudovi u povodu brisovnih tužba dužnika prihvaćaju tužbene zahtjeve za brisanje uknjižbe založnog prava i naređuju uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. U ovom će se članku analizirat jedan takav slučaj iz sudske prakse i pokušati pravilno odgovoriti na sporno pitanje koje se u njemu pojavilo.
Potaknuti najnovijim događanjima u vezi sa započetim postupkom preoblikovanja HNK Hajduka iz športskog kluba (športske udruge građana) u športsko dioničko društvo prema odredbama Zakona o športu, u ovome se članku govori o sadašnjem pravnom obliku profesionalnih nogometnih klubova u RH te se postavlja načelno pitanje - može li preoblikovanje profesionalnih nogometnih klubova pridonijeti izlasku iz dugogodišnjih financijskih kriza u kojima se mnogi naši profesionalni nogometni klubovi nalaze. Ovaj članak daje pregled pojedinih zakonskih rješenja u pogledu ustroja i organizacije profesionalnih nogometnih klubova, a razmatra se i primjena odredaba Zakona o športu o postupku preoblikovanja športskih klubova udruga u športska dionička društva.
Uvodne napomene
Pravni oblik profesionalnih nogometnih klubova u RH
Upravljanje profesionalnim nogometnim klubovima i primjena odredaba Zakon o športu
Preoblikovanje profesionalnih nogometnih klubova u športska dionička društva kao put izlaska iz krize
Cilj ovoga članka nije sveobuhvatno prikazati ulogu banaka u poslovanju s dokumentarnim akreditivima nego pružiti kritički osvrt na jedan aspekt akreditivnog poslovanja koji je najčešće u drugom planu.Uz to se razmatra i položaj banaka u obavljanju poslova iz akreditivnog poslovanja.
uvod
Banke i primjena ujednačenih običaja i prakse za dokumentarne akreditive
Otvaranje i realizacija dokumentarnog akreditiva
Standard ponašanja banaka u poslovanju s dokumentarnim akreditivima
Ovaj se članak bavi jednim sudskim sporom koji je proizašao iz postupka mirenja što ga je autor kao miritelj proveo, u kojem je bio i svjedok pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, te je od Ustavnog suda Republike Hrvatske pozvan sastaviti i pravnu elaboraciju u vezi s ustavnom tužbom, a iz koje pravne elaboracije crpi sadržaj ovoga članka. Važnost ovoga članka ne bi trebala biti samo u deskripciji konkretne pravne situacije i drugostupanjske odluke za koju se smatra da je dvojbenoga pravnog sadržaja i obrazloženja, već leži i u pokušaju rasvjetljavanja uloge postupka mirenja u ovom slučaju, s obzirom na to da se pred navedenim Općinskim sudom, odnosno Županijskim sudom u Zagrebu postupa po velikom broju tužbi odnosno žalbi, svih činjenično proizašlih iz istog postupka mirenja i identičnih tužbenih zahtjeva. Kako će odluku u ovom predmetu donijeti i Ustavni sud Republike Hrvatske, za nadati se da će ovdje iznesena pomišljanja pomoći strankama da se odrede naspram svih bitnih okolnosti, a i sudovima da razmotre svoja postupanja.
Pitanje stečajnih postupaka te njihovih pravnih i ekonomskih posljedica uvijek je aktualno. Ne samo zbog toga što zakonodavac često aktualizira stečajno pravo izmjenama Stečajnog zakona ili donošenjem posebnih propisa (poput Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca) nego i zato što je stečaj svakodnevna pojava. Stečaj je poput smrti (ali, nažalost, rijetko poput reinkarnacije) - činjenica s kojom valja živjeti.
Uvod
Ostvarivanje prava stečajnih vjerovnika na skupštini stečajnog dužnika
Ambalaža se u modernoj marketinškoj literaturi definira kao posuda određenog ili neodređenog oblika, koja sadržava i proizvod u krutom, tekućem, praškastom ili plinovitom stanju, informirajući potrošača i/ili kupca o svojem sadržaju. Često se ovaj pojam izjednačuje s pojmom pakiranja, ali se često i pravi razlika između njih, podrazumijevajući pod pakiranjem i grafički dizajn za proizvod. Autor u ovom članku navodi pravne izvore koji u RH i EU reguliraju ovu materiju te pojašnjava postojeće modalitete pravne zaštite ambalaže proizvoda.
Globalizacija društvenog i gospodarskog života u prvi je plan stavila pitanja učinaka aktivnosti pravosuđa jedne države u drugoj državi. Stoga u prekograničnoj naplati tražbina presudnim postaje osiguranje brzog i učinkovitog načina naplate tražbine utvrđene pravomoćnom stranom odlukom. Niti jedna država odlukama stranih sudova ne priznaje učinke bez nekog vida njihova ispitivanja. Istodobno, svaka država suvereno propisuje pretpostavke i kriterije koje u postupku za davanje egzekvature treba ispitati da bi se provjerila podobnost strane odluke za inkorporaciju u domaći pravni poredak. Strogim je pristupima priznanju i ovrsi stranih odluka te skupim i dugotrajnim postupcima egzekvature bitno otežana međunarodna pravna suradnja. Njezina se neprihvatljivost suvremenom tempu intenzivnih prekograničnih odnosa može korigirati ili anulirati tako da se uz nacionalne režime predvide i ujednačena pravila. Postojanje nadležnosti Europske zajednice (EZ) je za donošenje instrumenata pravne stečevine u posljednjem desetljeću rezultiralo revolucionarnim međusobnim otvaranjem pravosudnih aparata odlukama drugih država članica.
Uvod
Temeljna problemska pitanja
Tretman strane odluke kroz odabrane pravne režime
Konkretne implikacije ukidanja egzekvature u europskom pravu
Mogućnost registriranja grupe društava, koja povezuje zajednički većinski vlasnik, zajednički poslovni interesi kao jednog poreznog obveznika sa svrhom oporezivanja PDV-om, uobičajena je karakteristika sustava PDV-a velikog broja zemalja. U članku autorica objašnjava njihove prednosti i nedostatke te daje sažet prikaz grupa društava u sustavu PDV-a u zemljama članicama EU.
