Ugovor o alotmanu sklapa se s ciljem ostvarenja ugovora o organiziranju putovanja te s njime čini par, kao što se na posrednički ugovor o putovanju redovito nadovezuje agencijski ugovor o hotelskim uslugama koji čine drugi par ugovora kojima se preko putničke agencije gost dovodi hotelijeru. Njime putnička agencija osigurava smještaj za svoje klijente - sudionike organiziranog putovanja. Pravila ugovora o alotmanu sadržana su u čl. 885. do 896. Zakona o obveznim odnosima, a Posebnim uzancama u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 16/95. i 108/96. - dalje PU) utvrđuju se poslovni običaji nastali u poslovnoj praksi u ostvarivanju tog ugovora.
Uslijed promijenjenih okolnosti ugovor o doživotnom uzdržavanju može se izmijeniti, što obuhvaća i preinaku prava primatelja uzdržavanja u doživotnu novčanu rentu, a može se i raskinuti. Sud o izmjeni ili raskidu ugovora o doživotnom uzdržavanju odlučuje u izvanparničnom postupku.
Značajan segment pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka prema Stečajnom zakonu (Nar. nov., br. 44/96., 29/99. i 129/00. - u nastavku: SZ), čine procesnopravne posljedice koje se tiču parnica, ovršnih postupaka, postupaka osiguranja te izvanparničnih postupaka koji su u tijeku.
Procesnopravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka moraju poznavati i pravnici (suci, odvjetnici i drugi) koji se posebno i ne bave stečajnim pravom. Analizom sudske prakse može se uočiti da nedovoljno poznavanje propisa koji uređuju procesnopravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka negativno utječe na ekonomičnost parničnih, ovršnih i drugih sudskih postupaka.
Kada zahtjev stanara za otkup stana, čiji je stambenopravni status određen zakonom, ne bude od druge strane prihvaćen, javlja se situacija u kojoj potencijalni kupac može od suda zatražiti donošenje presude koja će u cijelosti nadomjestiti kupoprodajni ugovor. S tim u svezi u sudskoj se praksi postavilo pitanje prema kojem vremenu treba utvrđivati okolnosti odlučne za utvrđivanje cijene stana.
Odgovor na ovo pitanje daje autor članka u svjetlu pravno-teoretskih postavki i stajališta suda koji je o toj pravnoj stvari odlučivao.
Uz pravo vlasništva koje se odnosi na stvari u smislu građanskog prava, od XVIII. stoljeća nadalje počela su se zakonski priznavati i prava vlasništva na intelektualne kreacije u području tehničkog i umjetničkog stvaralaštva. Neprijeporno je da intelektualno stvaralaštvo bitno utječe na cjelokupni razvitak ljudskog društva. Taj utjecaj dolazi do izražaja osobito u kulturnom, društvenom i gospodarskom životu određene zajednice. S druge strane, na razvitak intelektualnog stvaralaštva osobito povoljno utječu sustavi pravnih propisa koji jamče stvarateljima intelektualnih kreacija određena prava koja se odnose na zaštitu njihovih osobnih i imovinskih interesa glede iskorištavanja tih kreacija (tzv. moralna i imovinska prava).
U broju 12/01. časopisa Pravo i porezi, razmatrali smo temu oporezivanja privremeno uvezenog dobra u najam prema Aneksu E Konvencije o privremenome uvozu, te tom prigodom istaknuli da na tom području postoje razlike u pristupu načinu oporezivanja. S poreznoga motrišta, smatra se ispravnim primijeniti porezne propise o oporezivanju obavljene usluge prema mjestu primatelja usluge (osim kod prijevoznih sredstava) te sukladno tome oporezivanje obaviti prema naknadi za uslugu što ju je inozemni poduzetnik obavio domaćemu poduzetniku koji je time u obvezi plaćanja PDV-a na temelju čl. 19., st. 2. Zakona o PDV-u.
Carinske vlasti primjenjuju Aneks E Konvencije i carinske propise o privremenome uvozu s djelomičnim oslobođenjem te se u skladu s tim oporezivanje obavlja u carinskom postupku nakon isteka roka privremenoga uvoza.
Posebno smo istaknuli da bi oporezivanje prema poreznim propisima o obavljenoj usluzi i prema carinskim propisima značilo dvostruko oporezivanje prema dvije pravne osnove, što ne bi bilo ispravno. Unutar samih carinskih propisa naglasili smo složenost utvrđivanja carinske vrijednosti u okolnostima privremenoga uvoza, dakle kad nema kupoprodaje, te postavili pitanje - kada je dopušteno, pod kojim uvjetima i na koji način, uzeti u svrhu utvrđivanja carinske vrijednosti, visinu ugovorene najamnine, a što je u studijama Tehničkoga komiteta za carinsku vrijednost predviđeno (Tehnički komitet je međunarodno savjetodavno tijelo, ustanovljeno u svrhu rješavanja spornih pitanja o primjeni propisa o utvrđivanju carinske vrijednosti; studije su primjeri u značenju preporuka).
U Narodnim novinama - međunarodni ugovori, broj 14 od 27. prosinca 2001. objavljen je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, a u sljedećem broju istoga dodatka (15/01.) objavljen je Zakon o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izme đu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (Sporazum o stabilizaciji) i Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice (Privremeni sporazum). Objavom ova dva ugovora koje je Republika Hrvatska zaključila sa državama članicama Europske unije i navedenoga zakona za njihovu provedbu, nastala je za našu državu obveza uskla đivanja zakonodavstva i prakse u njegovoj primjeni, sa svrhom pristupanja najprije u pridruženo, a nakon toga - u punopravno članstvo te regionalne zajednice država. Naime, Privremeni sporazum stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2002. te je tako za Hrvatsku stvorio određene obveze prema Europskoj uniji, za sada u području trgovine.
Računa se da će za dvije godine sve države članice Europske unije ratificirati i Sporazum o stabilizaciji, i tako otvoriti put Hrvatskoj prema punoj integraciji u tu međudržavnu asocijaciju, a u međuvremenu do pristupanja u punopravno članstvo (aquis communautaire), bit će potrebno obaviti opsežan posao prilagodbe hrvatskog zakonodavstva, njegove praktične provedbe i organizacije javne uprave. U ovom članku pokušat ćemo sagledati učinke Sporazuma o stabilizaciji u području mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.
Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (Nar. nov., br. 91A/93., 36/98. i 32/01. - u nastavku: Zakon) uređena je prvi put u Republici Hrvatskoj materija koja se odnosi na:
platni promet između osoba u Republici Hrvatskoj s pravnim i fizičkim osobama u inozemstvu, te stjecanje deviza i raspolaganje njima u zemlji i inozemstvu (devizno poslovanje)
osnove deviznog tržišta u Republici Hrvatskoj i tečaj domaće valute
mjenjački poslovi kao poseban oblik deviznog poslovanja
položaj i ovlasti banaka u deviznom poslovanju
unošenje i iznošenje deviza iz Republike Hrvatske
promet zlatom
ostala pitanja važna za uređenje deviznog sustava u Republici Hrvatskoj.
Prethodno navedenom točkom 1. uređuje se platni promet i devizno poslovanje između osoba u Republici Hrvatskoj s pravnim i fizičkim osobama u inozemstvu. Dakle, pod pojmom "osoba u Republici Hrvatskoj" razumiju se domaće i strane fizičke osobe. O tome kako strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati kune i devize u Hrvatskoj, kako mogu njima raspolagati i kakve sve račune mogu imati, bit će više riječi u nastavku ovog članka.
Radni odnos je za razliku od drugih pravnih oblika rada takav pravni odnos u kojemu radnik, pod nadzorom i po uputama poslodavca obavlja ugovorene poslove. Radnik u radnom odnosu stavlja svoju radnu snagu poslodavcu na raspolaganje obavljajući ugovorene poslove u radnom vremenu i na sredstvima poslodavca, ali ne samostalno na svoj rizik ni za svoj račun, nego za poslodavca i prema njegovim uputama danim u skladu s naravi i vrstom rada. Sam proces osobnog rada radnika obavlja se po uputama i pod nadzorom poslodavca, a ne samostalno. Radnik poslodavcu odgovara za svoj rad a ne i za rezultate toga rada. Taj zavisni, nesamostalni osobni rad radnika čini bit radnog odnosa. Bez takvoga rada ne može biti ni radnoga odnosa.
Zakon o radu pored ostalih normira i pitanje prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju. Uvjeti i postupak za stjecanje ovih prava, te način obračunavanja i isplate naknade plaće uređeni su provedbenim aktom koji donosi ministar nadležan za socijalnu skrb, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Prema Zakonu o izvlaštenju, izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika i uknjižiti će se u zemljišnim knjigama kao njegovo vlasništvo. Međutim, činjenica da je korisnik izvlaštenja upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik, ne znači da se rješenje o izvlaštenju ne može iz zakonom predviđenih razloga poništiti.
Gospodarski inspektori Državnog inspektorata u okviru nadležnosti propisane Zakonom o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99.) nadziru primjenu dvadesetak zakona i podzakonskih propisa te poslovnih običaja kojima se uređuje turistička djelatnost. U nastavku teksta daje se pregled onih zakona i propisa čija je primjena stavljena u nadležnost gospodarskih inspektora.
Obveze iz obveznopravnih odnosa prestaju prije svega kad se ispune. Time su istodobno ostvarena i prava kojima te obveze odgovaraju. Ispunjenjem obveze i ostvarivanjem prava u određenom obveznopravnom odnosu, ostvaren je i sam cilj radi kojeg je ovaj odnos zasnovan.
Ispunjenje obveze ima više modaliteta, ovisno o tome tko može ispuniti obvezu, kome se obveza ispunjava, što je predmet ispunjenja, kako se uračunava ispunjenje, te o vremenu i mjestu ispunjenja.
Upis brodova u Hrvatski upisnik bez reguliranja carinskog statusa
Prodaja diplomatskih vozila i provedba homologacije
Produženje roka za korištenje povlastice pri uvozu gospodarskoga inventara prema čl. 47. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Izdavanje potvrda o boravku u inozemstvu hvatskim državljanima
Carinjenje robe uz nepotpunu dokumentaciju
Način registracije automobila u vlasništvu stranih osoba i njihov carinski status
Pojednostavnjenje postupka unutarnje proizvodnje u slobodnoj zoni
Nadzor nad zakonitošću općih akata koje donose tijela Grada Zagreba ne mogu obavljati njegova upravna tijela nego središnje tijelo državne uprave (ministarstvo)
Mirovanje mandata vijećnika
Mora li osoba koja ima položen državni stručni ispit za zvanje pristava III. vrste zvanja, nakon rasporeda na poslove II. vrste zvanja ponovo polagati državni stručni ispit
Koji je rok utvrđen kao vrijeme u kojem dužnosnik iz jedinice lokalne samouprave ostvaruje pravo na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku obavljanja dužnosti
Mora li pristupiti polaganju državnog stručnog ispita osoba koja se 21. rujna 1982. zaposlila u organu uprave u Hrvatskoj, a prije toga je radila u istovrsnom organu uprave u Bosni i Hercegovni od 10. prosinca 1975. do 20. rujna 1982.
Koliki broj članova predstavničkog tijela je potreban za valjano konstituiranje toga predstavničkog tijela
Da li se provjera stručnog znanja i radnog iskustva obavljena pred ispitnom komisijom koju je osnovao savjet radne zajednice može smatrati položenim stručnim ispitom
Odgovornost za štetu prouzročenu nezakonitom odlukom iz radnog odnosa i izbor odvjetnika
Nastavljanje radnog odnosa na područjima pod upravom ili zaštitom Ujedinjenih naroda
Izbori za radničko vijeće i povlačenje pristanka na uvrštenje u listu kandidata
Ukupno trajanje godišnjeg odmora u javnim službama
Iznajmljivanje radnika na poslovima razminiranja
Istodobni radni odnos kod više poslodavaca i izvedba dijela studija medicine u sveučilišnim klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima
Najniža plaća za puno radno vrijeme i način namirenja
Najniža plaća i rad na normu kod poslodavca u stečaju
Utjecaj bolovanja na zakonske rokove za zaštitu prava
Svi proizvodi koji se stavljaju u promet u originalnom pakiranju moraju na omotu, ili etiketi, imati deklaraciju na hrvatskom jeziku
Stečajni upravitelj nije ovlašten, bez prethodnog dopuštenja stečajnog suca odnosno stečajnog vijeća, omogućiti nadležnom inspektoru pregled rada i poslovanja stečajnog dužnika
Ponuditelj za preuzimanje dionica dužan je u propisanom roku dostaviti izvješće o preuzimanju Komisiji za vrijednosne papire
Fasaderski radovi spadaju u građevne završne radove
Svaki građevinski zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom
