U 2016. godini nisu se mijenjali propisi koji uređuju računovodstvo neprofitnih organizacija. Stoga nema ni promjena u računovodstvenim postupanjima u odnosu na ona koja su bila u primjeni za 2015. godinu
S obzirom na to da se završna računovodstvena provjera, u načelu, obavlja krajem godine, u ovom se članku objašnjava računovodstveni pristup nizu poslovnih promjena koje su svojstvene radu neprofitnih organizacija koje se ponajprije nalaze u dvostavnom računovodstvenom sustavu.
1. Uvod
2. Imovina (razred 0 i 1)
3. Obveze (razred 2)
4. Prihodi (razred 3)
5. Rashodi (razred 4)
6. Vlastiti izvori (razred 5)
7. Pregled praktikuma neprofitnog računovodstva objavljenih tijekom 2016. godine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Kraj poslovne godine sa sobom donosi završne poslove u računovodstvu. Sastavljanju financijskih izvještaja prethodi provođenje popisa imovine i obveza. Provođenjem popisa imovine i obveza uspoređuje se stanje u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem te se utvrđuju popisne razlike.
1. Uvod
2. Predmet popisa imovine i obveza
3. Provedba popisa imovine i obveza
4. Rezultati provedenog popisa imovine i obveza
5. Posljedice neprovođenja popisa imovine i obveza
6. Zaključak
U neprofitnom računovodstvu ne postoji obveza sastavljanja računovodstvenih politika. Bez obzira na to, osobe koje vode neprofitno računovodstvo imaju računovodstvene politike. One možda nisu sastavljene u pisanom obliku, ili ih nisu donijele ovlaštene osobe ili se razlikuju od slučaja do slučaja, no ipak postoje stoga što je ponajprije ostavljen prostor za različita postupanja.
1. Uvod
2. Računovodstvene politike kod neprofitnih organizacija
3. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na to da neprofitne pravne osobe često kao jedan od izvora stjecanja financiranje koriste i prihode od prodaje stvari, postavlja se niz pitanja o dopustivosti te prodaje, uvjeta prodaje, načina prodaje i dr. U ovom se članku daje niz sažetih odgovora na neka učestala pitanja povezanih s prodajom tih stvari promatrane s motrišta trgovine i zaštite potrošača.
1. Uz koje uvjete i na koji način udruga i druga neprofitna pravna osoba može obavljati djelatnost trgovine?
2. Smije li dobrovoljno vatrogasno društvo za vrijeme održavanja vatrogasne zabave obavljati prodaju doniranih proizvoda?
3. Može li braniteljska zadruga koja nije osnovana u svrhu obavljanja dobitka, obavljati prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu i ako da, uz koje uvjete i na koji način?
4. Na koje sve načine neprofitne pravne osobe smiju, a na koje ne smiju obavljati prodaju proizvoda?
5. Na kojim mjestima javnih površina članovi udruge za zaštitu prava djece smiju obavljati prodaju čestitki i drugih božićnih ukrasa koje su izradili članovi udruge?
6. Smiju li članovi amaterskoga nogometnog kluba obavljati prodaju promidžbenih proizvoda (suvenira, majica, zastavica i sl.) na prostoru sportskog igrališta za vrijeme održavanja sportskih događanja?
7. Što je prigodna prodaja i može li udruga organizirati takvu prodaju te ako da, uz koje uvjete?
8. Odnosi li se obveza vođenja isprave o stanju robe i na neprofitne pravne osobe kad prodaju svoje proizvoda izvan prodavaonica?
9. Mora li udruga prilikom prodaje svojih proizvoda isticati prodajne cijene te izdavati račune?
10. Može li neprofitna pravna osoba odobravati posebne popuste pojedinim skupinama potrošača te provoditi sniženja i akcijske prodaje?
11. Odnosi li se obveza isticanja obavijesti o podnošenju prigovora potrošača i na udruge i druge neprofitne pravne osobe?
12. Je li udruga obvezna zamijeniti prodani proizvod potrošaču na njegov zahtjev?
13. Primjenjuju li se odredbe o označavanju proizvoda i na udruge kad prodaju svoje proizvode na jedan od dopuštenih načina?
Udruge se često žele baviti djelatnostima koja imaju obilježja ugostiteljskih i turističkih usluga. Time žele namaknuti dio prihoda koji su im potrebni za njihovo djelovanje. One pritom trebaju paziti ne samo na porezno motrište takvih djelatnosti nego i na to smiju li se, prema posebnim propisima, time baviti te ako smiju, što moraju ispuniti na temelju tih istih propisa.
Pravne i fizičke osobe žele u osobito teškim situacijama pružiti pomoć fizičkim osobama. One to mogu, između ostaloga, učiniti i humanitarnim djelovanjem koje je uređeno posebnim pravnim okvirom. Pravne osobe trebaju razmotriti kojim načinom žele pomoći osobama u potrebi. Često je poželjno da to bude u skladu s prethodno navedenim propisima. Ako to nije tako, tada one daju pomoć koja prema posebnim propisima nema obilježje humanitarne pomoći.
1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Humanitarna pomoć
4. Što je svrha humanitarne pomoći
5. Tko može prikupljati humanitarnu pomoć
6. Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
7. Računovodstveno motrište prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kod neprofitnih organizacija
8. Porezna napomena
9. Izvješćivanja i evidencije
10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu neprofitnog računovodstva, a obavljaju poduzetničku djelatnost i prelaze prag isporuka dobara i usluga u svoti većoj od 230.000,00 kn, s motrišta PDV-a, smatraju se obveznicima PDV-a. Međutim, i oni koji nisu prešli prag isporuke, tzv. mali porezni obveznici, u određenim poreznim situacijama trebaju se registrirati za potrebe PDV-a, a to znači da trebaju iskazati obvezu PDV-a. Zbog toga se na neprofitne osobe primjenjuju porezna postupanja koja nisu svojstvena poreznim obveznicima iz poduzetničkog okruženja. No, uvažavajući ove posebnosti, one se, u načelu, ponašaju kao „obični“ porezni obveznici.
1. Uvod
2. Aktualna pitanja u vezi s oporezivanjem neprofitnih pravnih osoba kao obveznika PDV-a i malih poreznih obveznika
3. Sastavljanje obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
