RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Porez na dohodak od nesamostalnog rada i primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Republikom Slovenijom

Broj: 410-01/17-01/460 od 18.09.2017.

      Dostavili ste nam upit o tumačenju Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i odredbi članka 14., 23. i 24. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 8/05; dalje u tekstu: Ugovor), u slučaju hrvatskih poreznih rezidenata koji su sklopili ugovore o radu s poslodavcem u Sloveniji i temeljem toga ostvaruju plaću koja se oporezuje u Republici Sloveniji, ali bez prava radnika da ostvaruju iste porezne olakšice koje su inače dostupne radnicima rezidentima Republike Slovenije, a posebno o tome:

  • pripada li radnicima hrvatskim rezidentima pravo na iste porezne olakšice koje su omogućene slovenskim rezidentima,
  • moraju li hrvatski rezidenti obavijestiti Poreznu upravu Republike Hrvatske o korištenju poreznih olakšica u Republici Sloveniji te može li Porezna uprava Republike Hrvatske potvrditi rezidentnost navedenih radnika na obrascu „Zahtevek za uveljavljanje davčnih olajšav za rezidente držav člnaic EU/EPG/ Tax Relief Application for Residents of an EU/EEA State“ Porezne uprave Republike Slovenije,
  • postoji li obveza plaćanja poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj i postoji li obveza podnošenja godišnje porezne prijave za navedeni dohodak ostvaren radom u Republici Sloveniji, odnosno plaćanja mjesečnog predujma poreza na dohodak po svakoj uplati dohotka.

 
U nastavku odgovaramo.
      Vezano uz prvo pitanje napominjemo da nismo nadležni za tumačenje poreznih propisa drugih država, već se s istim pitanjem morate obratiti Poreznoj upravi Republike Slovenije. U situaciji da hrvatski rezidenti nemaju pravo na ostvarivanje poreznih olakšica koje inače prema mjerodavnim propisima Republike Slovenije koriste radnici – rezidenti Republike Slovenije, a smatrate da bi trebali imati ista prava, molimo da se obratite za pravnu pomoć Mreži Solvit pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Naime, mreža Solvit predstavlja neformalni mehanizam koji pomaže građanima i tvrtkama u rješavanju problema s tijelima javne vlasti drugih država članica kada krše njihova prava u okviru slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala na jedinstvenom tržištu Europske unije.
      Nadalje, vezano uz pitanje ovjeravanja obrasca „Zahtevek za uveljavljanje davčnih olajšav za rezidente držav člnaic EU/EPG/ Tax Relief Application for Residents of an EU/EEA State“ Porezne uprave Republike Slovenije, napominjemo da se isti ne može ovjeriti od strane Porezne uprave Republike Hrvatske sve dok Republika Hrvatska prema Ugovoru ima pravo oporezivanja predmetnih plaća hrvatskih rezidenata, budući da je u samom obrascu istaknuto da se obrazac ovjerava ukoliko porezni obveznik pruži dokaze da je dohodak ostvaren u Republici Sloveniji izuzet od oporezivanja ili nije oporeziv u državi njegove rezidentnosti. Nadalje, člankom 23. stavkom 1. točkom 1. Ugovora propisano je da kad rezident države ugovornice ostvari dohodak ili posjeduje imovinu koja se, u skladu s odredbama toga Ugovora, može oporezivati u drugoj državi ugovornici, prvospomenuta država će odobriti kao odbitak od poreza na dohodak toga rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u toj drugoj državi. Dakle, budući da je Ugovorom propisana metoda uračunavanja poreza plaćenog u Republici Sloveniji, Porezna uprava Republike Hrvatske ne može ovjeriti gore navedeni obrazac budući da neće navedeni dohodak izuzeti od oporezivanja u Republici Hrvatskoj niti kada je pravo oporezivanja dano i Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji.
      Vezano uz pitanje poreznog tretmana dohotka iz inozemstva napominjemo da je isto uređeno člancima 80. i 81. Zakona, a prema kojima je porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske, koji oporezivi dohodak iz članka 6. Zakona ostvari izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan, neovisno od drugih odredaba toga Zakona, na taj dohodak obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka osim ako Zakonom nije propisano da se porez plaća prema rješenju Porezne uprave ili godišnje. U istom roku porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće, osim ako je Zakonom drukčije uređeno. Iznimno porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske, koji po osnovi primitka ostvarenog iz inozemstva ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, plaća u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini. Porezni obveznik je u tom slučaju obvezan dostaviti Poreznoj upravi podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to na propisanom izvješću (Obrazac INO-DOH) do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako do navedenoga roka porezni obveznik iz opravdanih razloga ne posjeduje podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a isti želi uračunati u tuzemnu poreznu obvezu, o tome je dužan izvijestiti Poreznu upravu i naknadno dostaviti podatak o uplaćenom inozemnom porezu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
      Temeljem dostavljenog izvješća Porezna uprava izvršit će obračun poreza na dohodak sukladno odredbama Zakona, uz primjenu uračunavanja poreza koji je rezident platio u inozemstvu, a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, pod uvjetom propisanim člankom 80. stavkom 3. Zakona.
      Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se prema članku 20. Zakona, kao razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 21. Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 23. Zakona. Prema članku 24. stavku 2. Zakona predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. Zakona.
     Temeljem navedenog, razvidno je da se za potrebe utvrđivanja porezne obveze u Republici Hrvatskoj, oporezivi dohodak ostvaren u inozemstvu, odnosno porezna osnovica po toj osnovi, utvrđuje sukladno tuzemnim poreznim propisima, ako je sukladno Ugovoru pravo oporezivanja tog dohotka dano Republici Hrvatskoj te Porezna uprava Republike Hrvatske u tom slučaju nije obvezna uzeti u obzir porezne olakšice koje je porezni obveznik možebitno ostvario u inozemstvu temeljem navedenog dohotka. Republika Hrvatska će samo uračunati porez na dohodak plaćen u inozemstvu u tuzemnu poreznu obvezu, za dohodak koji podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj, na način propisan člankom 87. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17) i na taj način umanjiti konačan iznos poreza za uplatu.
      Zaključno, napominjemo da iz upita nije jasno jesu li ispunjeni svi uvjeti iz Ugovora temeljem kojih Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada hrvatskih rezidenata ostvarenog u Republici Sloveniji, te je prije ispunjavanja obveze prema tuzemnim poreznim propisima potrebno utvrditi ima li Republika Hrvatska pravo oporezivanja navedenog dohotka, budući da odredbe međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji su na snazi, imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje:



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Računovodstvo neprofitnih organizacija (2)