PDV na uslugu znanstvenog istraživanja za inozemnog naručitelja

Datum: 25.10.2011, Utorak
Klasa: 410-19/11-01/167
Davatelj: Porezna uprava

Prema čl. 2. st. 1. toč. 1a) Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09.), porez se plaća na isporuke svih vrsta dobara (proizvod, roba, novosagrađene građevine, oprema i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu što ih poduzetnik obavi u gospodarskoj ili drugoj djelatnosti.

Porezni je obveznik, sukladno čl. 6. st. 1. toč. 1. Zakona, poduzetnik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge iz čl. 2. st. 1. toč. 1, osim poduzetnika iz čl. 22. st. 1. Zakona.

Sukladno čl. 6. st. 2. Zakona, tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave i uprav,e političke stranke, sindikate i komore ne smatra se poduzetnicima po čl. 2. st. 3. Zakona, ako obavljaju poslove u svome djelokrugu ili ovlasti. Ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje bi te djelatnosti omogućilo stjecanje neopravdanih povlastica, Porezna uprava rješenjem će utvrditi da su porezni obveznici za tu djelatnost.

Pri oporezivanju usluga s elementom inozemnosti mjesto oporezivanja propisuje čl. 5. Zakona, sukladno kojemu se u st. 3. mjestom obavljanja usluga smatra sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge obavlja stalno. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, mjestom se obavljanja usluge smatra sjedište poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, mjestom se obavljanja usluge smatra ono u kojemu poduzetnik davatelj usluge ima stalno boravište ili prebivalište.

Kada se radi o uslugama iz čl. 5. st. 6. Zakona, poput ustupanja autorskih prava, usluga savjetovanja ili obrade podataka, čl. 5. st. 5. Zakona i čl. 33. st. 9. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 149/09. i 87/11.) propisuju da ih se oporezuje prema sjedištu poduzeća primatelja usluge, ako je primatelj jedne od tih usluga poduzetnik.

S obzirom da se može zaključiti kako navedena inozemna uprava nije poduzetnik, hrvatski je fakultet, sukladno čl. 2. st. 1. i čl. 5. st. 3. Zakona te čl. 33. st. 9. Pravilnika, obvezan obračunati PDV. Napominjemo međutim kako su, sukladno čl. 102. st. 1. Pravilnika, isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu te uvoz dobara oslobođen plaćanja PDV-a samo na osnovi međunarodnih ugovora kakvi obvezuju RH.

S obzirom da u vezi s upitom nemamo dovoljno podataka o tome, ne možemo se sa sigurnošću očitovati o primjeni poreznog oslobođenja iz čl. 102. Pravilnika. Porezna uprava, uz to, nije nadležna tumačiti međunarodne ugovore te utvrđivati ima li neki ugovor odnosno sporazum obvezujuću snagu međunarodnog ugovora.

Povratak na mišljenja