Dohodak od imovine ostvaren po osnovi zakupa poslovnog prostora

Datum: 11.07.2016, Ponedjeljak
Klasa: 410-01/16-01/300
Davatelj: Porezna uprava

      Vezano za pitanje moraju li porezni obveznici bračni drugovi sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora koji je u vlasništvu jednog bračnog druga koji iznajmljuje drugom bračnom drugu radi obavljanje obrtničke djelatnosti, odgovaramo u nastavku kako slijedi.
      Pravo vlasništva i drugih stvarnih prava regulirano je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14). Prema Glavi I. članku 30. toga zakona, pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. U tim granicama vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi sukladno Glavi II. člancima 36. i 37. istoga zakona.
      Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su Glavom IV. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15) čije se odredbe primjenjuju ako bračni drugovi nisu imovinske odnose uredili bračnim ugovorom. Bračni drugovi mogu imati bračnu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina je imovina koju bračni drugovi stječu zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugog bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili. Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu mora biti potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugog bračnog druga ovjeren kod javnog bilježnika.
      Člankom 37. Obiteljskog zakona propisano je da se za poslove redovite uprave bračne stečevine kao što su redovito održavanje, iskorištavanje i upotrebe stvari za njezinu redovitu svrhu, smatra da je drugi bračni drug dao svoju suglasnost ako se ne dokaže suprotno. Za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike kao što je davanje cijele stvari u zakup ili najam nekretnine na dulje od godine dana, potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugog bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.
      Utvrđivanje i oporezivanje dohotka što ga ostvaruju fizičke osobe, između ostaloga i dohotka od imovine po osnovi zakupnine regulirano je odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15; dalje u tekstu: Zakon) pa je člankom 27. Zakona uređeno da se dohodak od imovine utvrđuje rješenjem Porezne uprave na temelju iskazanih primitaka od najma ili zakupa u ugovorima o najmu ili zakupu, pri čemu se priznaju paušalni izdaci u visini 30%, ako porezni obveznik ne utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga niti ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova.
      Člankom 40. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15; dalje u tekstu: Pravilnik) koji podrobnije uređuje provedbu Zakona, utvrđeno je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina te otuđenje posebnih vrsta imovine.
      Za takvo stjecanje dohotka propisano je obvezno sklapanje ugovora o zakupu prema članku 4. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine, br. 125/11 i 64/15) u pisanom obliku ili je u protivnom ništetan. Sukladno članku 5. istoga zakona, ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu. Zakupodavac je dužan primjerak ugovora o zakupu dostaviti nadležnoj Poreznoj upravi.
Iako Zakonom o porezu na dohodak nije propisano sklapanje ugovora o zakupu u pisanom obliku niti naplatnost pravnog posla kao što je propisano Zakonom o zakupu poslovnog prostora, niti su propisani imovinski odnosi bračnih drugova koji su uređeni Obiteljskim zakonom, niti pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari koje se jamči Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, već utvrđivanje dohotka, obračun i plaćanje poreza te mogućeg prireza porezu na dohodak ostvarenog od davanja u zakup vlasnika ili suvlasnika koji s nekretninom i koristima od nje čini što ga je volja, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, sve s ciljem da se ostvari pravna sigurnost pravnog poretka.
      Također se napominje da je porezni obveznik svaka fizička ili pravna osoba koja ostvaruje dohodak ili dobit s obzirom da se činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti prema načelu gospodarskog pristupa sukladno članku 10. stavkom 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16) te da Porezna uprava pri tome ne provodi postupak utvrđivanja prava vlasništva između bračnih drugova koji mogu biti suvlasnici ili ne mogu biti suvlasnici, ovisno jesu li stekli nekretninu u braku kao bračnu stečevinu ili prije braka kao vlastitu nekretninu pa ukoliko porezni obveznik, bračni drug, nije suvlasnik nekretnine, obvezan je sklopiti pisani ugovor o zakupu te plaćati porez na dohodak od imovine.

Povratak na mišljenja